Lokalni izbori 2009 – Tugomir nas pita

Poštovani,

Želim postaviti neka pitanja,ali teško je naći osobu koja će mi konkretno odgovorit, većinom svi kažu pogledaj u Zakon,ova Vaša stranica čini mi se idealna i smatram da će mo svi mnogo toga zajedno naučit i utvrdit gradivo do izbora,znači Vama čista – petica za ideju i trud da pomognete nama obićnim smrtnicima koji smo još uvijek u oporbi,pa nam je puno teže,a i nismo pravnici pa često nam treba pomoć kod “razumjevanja” zakona.

Pa ja ču pokušat postavit meni trenutno dva pitanja koja me muče u startu :

- U zakupu sam državnog poljoprivrednog zemljišta na vrijeme od 10 godina, namjeravam se kandidirat za nečelnika upravo u toj općini- dali sam u sukobu interesa? Koji je Vaš savjet?

- Ako je načelnik općine profesionalac- u stalnom radnom odnosu, može li on biti član Nadzornog odbora, poduzeća kojem je općina suvlasnik i za to dobivati mjesečnu naknadu – tj.dali je to sukob interesa?

Unaprijed Vam se zahvaljujem na odgovoru i srdačno Vas pozdravljam.

Tugomir

Poštovani,

Naš prvenstveni interes su predstojeći lokalni izbori na svim razinama i s njima povezani izazovi i problemi (pa i zakonska nedorečenost o kojoj ćemo isto tako pisati i raspravljati na najavljenim seminarima).

Na žalost, vaša pitanja se odnose na eventualne posljedice vaše pobjede na izborima – ukoliko postanete načelnik. Svakako vam preporučamo da proučite Zakon o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti (NN 163/2003 i dopune 94/2004, 48/2005, 141/2006 i 60/2008).

Činjenica da ste u zakupu državnog zemljišta na vrijeme od 10 godina, nije i ne može biti nikakva zapreka u Vašoj namjeri da se natječete za načelnika općine. Ukoliko budete imali pitanja vezanih uz izborni proces i kampanju svakako nam se javite.

Što učiniti da se poveća zastupljenost žena na lokalnim izborima?

Tekst S. Majdandžić preuzet iz Večernjeg lista

“Kakva politka, drž’ se ti kuće i djece”, najčešća je poruka kojom se pozdravljaju namjere žene koja se kani aktivirati u politici ili, pak, sudjelovati na izborima. Uz takva razmišljanja i veliku dominaciju muškaraca u politici, došlo se do porazne statistike po kojoj u 566 gradova i općina danas tek 29 žena obnaša dužnost gradonačelnica ili načelnica općine.

Postoji velik broj općina u čijim vijećima žena uopće nema što govori o velikoj podzastupljenosti ovog spola u tijelima odlučivanja lokalne vlasti. Podaci su to koje je na okruglom stolu “Što učiniti da se poveća politička zastupljenost žena na lokalnoj razini?” iznjela mr. Helena Štimac Radin, predstojnica Vladina Ureda za ravnopravnost spolova.

Zbog tako malog udjela žena u politici Hrvatska je na samom začelju Europe, a stanje se može promijeniti tek pozicioniranjem kandidatkinja na više pozicije izbornih lista. Interes je stranaka da se pobijedi, a ne hoće li na njima biti žene ili muškarci – komentirala je Gordana Lukač Koritnik, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.

Naša najveća oporbena stranka Socijaldemokratska partija već tradicionalnao ima najveći broj kandidatkinja na svojim listama čiji je postotak od 40 posto čak definirala i svojim statutom.

No za taj udio na listama lokalne razine strahuje SDP-ova saborska zastupnica Gordana Sobol poručujući da je on teško ostvariv na lokalnoj razini. Bit će zadovoljna, smatra, ako se ostvari i udio od 20 posto jer smo, navodi, “još uvijek robovi mišljenja da je to muški posao”.

To nije uspjelo ni Tuđmanu

Članak autora  Nikole Jelića i Suzane Barilar prenosimo s Jutarnji.hr

Kako je i zašto HSS raskidao lokalne saveze sa SDP-om? Zašto je Čačić nepouzdan? Tko se još usudi prkositi stranačkim centralama? Tko vodi?

Mogu oni svoju mamu ucjenjivat, a ne Jamba! Vedra čela preko bijela svijeta Jambo hoda – vikao nam je u slušalicu “kralj mandarina” Stipe Gabrić Jambo kad smo ga pitali hoće li njegov HSS u Dubrovačko-neretvanskoj županiji koalirati s HDZ-om na lokalnim izborima u svibnju.

Jambo je ljut. Kaže da je to zato što ga HDZ na sve načine pokušava natjerati da okrene leđa partnerima iz SDP-a.

Ispričao nam je i kako ga to ucjenjuju.

- Grad Metković je pribavio svu papirologiju za gradnju obilaznice. HAC je raspisao natječaj, a onda je intervenirao lokalni HDZ i stopirana mi je građevinska dozvola. Odmah sam zvao Kalmetu i pitao ga što se to događa, a on mi tvrdi da predviđena trasa nije dobra. To je vježbanje demokracije na Jambi – govorio nam je uzrujani Gabrić.

Licemjerni Čačić

Uvjeren je da bi ta trasa obilaznice najednom bila dobra čim bi on pristao na suradnju s HDZ-om. A on za sada, barem tako tvrdi, pregovara isključivo sa SDP-ovcima i o razgovorima sa Sanaderovom strankom niti ne razmišlja.

Jambo je, međutim, iznimka u HSS-u.

Četiri mjeseca uoči lokalnih izbora u gotovo svim županijama i gradovima odnosi su poznati. Friščićev HSS dogovara ili je već dogovorio koalicije s HDZ-om. Te dvije stranke sklopile su čvrsti pakt i očekuju da će u tandemu pobijediti SDP, koji dosad nije uspio stvoriti snažnu koaliciju s HNS-om. Šef narodnjaka Radimir Čačić, doduše, javno govori kako je strateški partner SDP-u, ali na terenu se narodnjaci ponašaju više kao suparnici nego kao partneri.

U tim okolnostima HDZ i HSS mogu sebi dopustiti jednog Jamba.

- Mogu razgovarati s njima, nemam ništa protiv razgovora. Ali teško da mi HDZ može ponuditi nešto što će promijeniti moj stav i okrenuti me protiv SDP-a – poručio im je Jambo.

Dubrovačko-neretvanski HSS zbog njega je u velikom problemu. Jambo im je ulaskom u stranku prije dvije godine u miraz donio dvije tisuće članova, a “seljaci” na jugu Hrvatske, zahvaljujući njemu, dobili su i župana.

Šef županijskog HSS-a Ivo Mujo mora, stoga, prelomiti tešku odluku: popustiti Jambu i ući u koaliciju sa SDP-om ili riskirati njegov odlazak iz stranke i vjerojatni gubitak vlasti u županiji.

Mujo je državni tajnik u Sanaderovoj vladi i mogao bi imati problema ako popusti Jambu i prikloni se SDP-u.

- I Friščiću i Muji rekao sam: nema problema ako želite ići s HDZ-om, ali idete bez mene. A župan će biti onaj koga ja podržim – otkrio nam je Jambo.

Iako njegove prijetnje navješćuju problem u provođenju pakta Sanader – Friščić, u vrhu HSS-a smiruju tenzije.

- Bit će s Jambom sve u redu. Siguran sam da će se on prikloniti svakoj odluci županijske organizacije jer je pragmatičan – uvjeravao nas je jedan visoki dužnosnik HSS-a.

Jambo se, doista, predomislio i nakon posljednjih parlamentarnih izbora. I tada je govorio da neće podržati HDZ, ali je, nakon uvjeravanja iz središnjice stranke, najednom okrenuo ploču i sada već godinu dana uredno podržava Sanaderovu vladu u Saboru.

U HDZ-u ne kriju zadovoljstvo odlukom HSS-a.

Jedan Sanaderov bliski suradnik rekao nam je: “Uspjeli smo realizirati ono što nije uspjelo ni Tuđmanu, koji je dugo, ali bezuspješno želio suradnju s HSS-om”.

Udar na Friščićev zavičaj

U HDZ-u priznaju da je za dogovor najzaslužniji Friščić. Za razliku od svog prethodnika Zlatka Tomčića, koji je od stranačkih organizacija prije tražio da koaliraju sa SDP-om, Friščić je za partnera izabrao Sanadera.

Već sada dvije stranke imaju dogovorenu suradnju u osam županija.

- HSS će, prema mojoj procjeni, u svim županijama koalirati s HDZ-om. Možda ćemo imati samo jednu iznimku – najavio nam je član Predsjedništva HSS-a Božidar Pankretić.

Strateški dogovor s HDZ-om imao je i cijenu.

HSS je morao prekinuti suradnju sa SDP-om u velikom broju gradova i županija.

Seljaci su još lani počeli sustavno rušiti koalicije s Milanovićevom strankom: najprije u Varaždinskoj županiji, pa u Zagrebačkoj, potom u Dugom Selu, Đakovu, Jaski…

Visokorangirani sugovornik iz HSS-a priznao nam je da je Sanader nagovarao Friščića da okrene leđa Milanoviću i u Krapinsko-zagorskoj županiji, ali to ipak nisu učinili.

SDP-ovci su se pomirili s činjenicom da su za ove lokalne izbore definitivno izgubili seljake. Ne kriju ogorčenje i razočaranje zbog Friščićeve odluke.

- Prije smo dobro surađivali s HSS-om, sve dok vrh njihove stranke nije odlučio državnu koaliciju preslikati na lokalnu razinu. Iskustvo s HSS-om posljednjih nekoliko mjeseci loše je, oni su bez razloga rušili naše gradonačelnike. Ako su to radili da se dodvore Sanaderu i HDZ-u, valjda su znali zašto su se dodvoravali – komentirao je odluku HSS-a politički tajnik SDP-a Igor Dragovan.

No, u SDP-u ističu da seljacima nisu posve zatvorili vrata. Svjesni su da bi u nekim sredinama lakše došli na vlast uz potporu HSS-a.

Pakt Sanadera i Friščića trenutačno pokušavaju poljuljati tamo gdje bi to najviše zaboljelo šefa HSS-a – u njegovoj Koprivnici. SDP-ov gradonačelnik Zvonimir Mršić ponudio je koaliciju lokalnom HSS-u jer su već osam godina zajedno na vlasti. Koprivnički HSS-ovci za sada šute.

- Neka otvoreno kažu da ne žele koalirati s nama i SDP će razgovarati s drugim partnerima. Ali nije pristojno ne odgovoriti – poručio im je Mršić.

Šef koprivničkog SDP-a pokušao je dogovoriti nastavak koalicijske suradnje s HSS-om i na županijskoj razini, ali to je propala stvar.

Županijska organizacija HSS-a, koju vodi Friščić, već je dogovorila suradnju s HDZ-om, koji će podržati i njihova kandidata za župana Darka Korena.

Bjelovar ovisi o Đurđinima

Mršić zamjera šefu HSS-a nekorektno ponašanje više nego samu promjenu strane. – Još u studenome poslali smo pismo Friščiću i predložili razgovor o dosadašnjoj suradnji i mogućnosti nove koalicije. Od tada do danas ništa nije odgovorio, ni slova, nije se ni javio. A kad u Koprivnici vidi čelnike SDP-a, okreće glavu – opisao nam je Mršić ponašanje šefa HSS-a.

SDP-ovci pokušavaju izvući seljake iz Sanaderova zagrljaja u gradovima i županijama u kojima su dosad bili partneri. Procjenjuju da bi im to moglo uspjeti u Sisačko-moslavačkoj županiji. Uzdaju se u šeficu županijske organizacije Marijanu Petir, koja se jedina u vrhu HSS-a zalagala za koaliciju sa SDP-om, i nakon parlamentarnih izbora.

- Niti su odnosi Marijane i SDP-ove županice Lovrić bili toliko loši da ne bi mogle surađivati u još jednom mandatu, niti je pobjeda Lovrić toliko sigurna da ne bi razgovarala i s HDZ-om – analizirao je jedan od dužnosnika županijskog HSS-a.

I u HDZ-u priznaju da se još ne može predvidjeti kome će se prikloniti Marijana Petir. – Ona nikoga ne sluša pa ni Friščića. To se najbolje vidjelo kod donošenja Zakona o suzbijanju diskiminacije: jedino ga ona nije htjela podržati – prisjetili su se u HDZ-u.

HSS želi zadržati svih svojih pet župana. U Koprivničko-križevačkoj, Krapinsko-zagorskoj i Zagrebačkoj županiji to ne bi trebao biti problem jer će ih podržati i HDZ. Dubrovačka ovisi o Jambu, a hoće li HSS i četvrti put dobiti župana u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, to donekle ovisi i o trećem partneru, HSLS-u. Ta je županija godinama HSS-ova utvrda, a Bjelovar je čvrsto u rukama HSLS-a. Pitanje je hoće li HDZ pristati na takvu podjelu karata.

- Teško će HDZ i grad i županiju prepustiti partnerima – procijenili su u HSS-u i HSLS-u. HDZ, navodno, već priprema svog kandidata za župana. Đurđa Adlešič očekuje podršku HDZ-a u Bjelovaru za svojega gradonačelnika Antuna Korušeca. Misli da HDZ njemu neće konkurirati. U tom slučaju popustiti bi morao HSS. I tako izgubiti jednog župana.

Jedan HSLS-ov dužnosnik ispričao nam je što je Sanader nedavno rekao partnerima: “Nitko vam ne može dati više od mene!”

Taj argument koristio je, navodno, i u Zagrebu, gdje njegov gradonačelnički kandidat Jasen Mesić nema izgleda protiv SDP-ovca Milana Bandića. Želio im je, ustvari, reći: podržite HDZ u Zagrebu, a ja ću vam to vratiti u drugim gradovima.

HNS SDP-u otima u Zagrebu

Bandića ne zabrinjava Jasen Mesić. Prema svim istraživanjima, mladi HDZ-ovac je na začelju utrke.

SDP-u je u Zagrebu znatno veći problem HNS, koji će Bandiću otimati glasove i u utrci za gradonačelnika i za Gradsku skupštinu.

- Smiješno je da se Čačić predstavlja kao naš strateški partner, a u glavnom gradu ide u obračun sa SDP-om. To je nekorektno – upozorio je SDP-ov kandidat za gradonačelnika Rijeke Vojko Obersnel.

Prije dva mjeseca Čačić je došao u Rijeku dogovoriti koaliciju s Obersnelom. Od riječkoga gradonačelnika zatražio je da mu zamjenik na izborima bude HNS-ovac Đani Poropat. – Pustite te male stranke, mi smo partneri – rekao je, navodno, Čačić Obersnelu.

- Ali vi jedva prelazite prag, ne možete tražiti više od drugih – odgovorio mu je Obersnel.

Šef HNS-a na to je odbrusio: “Dobro, ja ću to dogovoriti s Milanovićem!”

Čačić se vratio iz Rijeke neobavljena posla, ali – tvrde nam sugovornici – ni kod Milanovića nije bolje prošao. Poropat je u međuvremenu smijenjen i u HNS-u i u riječkoj gradskoj vlasti, i to zato što je nepravomoćno osuđen zbog lažnog prikazivanja poreza. HNS je ostao izvan široke riječke koalicije.

- Čačić je, kao i obično, demonstrirao svoju bahatost. Možda to tako funkcionira u HNS-u, ali ne i u Rijeci. Nećemo pristati na bezuvjetne zahtjeve HNS-a. Možemo pregovarati pod istim uvjetima kao i s drugim strankama. Ne vidim razlog zašto bismo privilegirali HNS i bezuvjetno im dali mjesto dogradonačelnika – objašnjavao nam je Obersnel.

Kriza SDP-ova i HNS-ova partnerstva proširila se i u druge sredine. Suprotno najavama, HNS je odbio koaliciju sa SDP-om u Velikoj Gorici. Tonino Picula kao kandidat za gradonačelnika ponudio je HNS-u mjesto dogradonačelnika, ali njihov lokalni čelnik Goran Beus to je odbio.

Prodali se za gradonačelnika

- Narodnjacima je to premalo i kažu da previše dajemo DC-u. Ali SDP je u Gorici sedam puta jači od HNS-a. Beus je, prema istraživanjima, tek šesti, a Vesna Škare Ožbolt druga je po popularnosti – rekao nem je Picula, koji je uvjeren da će koalicija SDP-DC i bez narodnjaka osvojiti vlast u tom gradu.

HNS je okrenuo leđa partnerima i u Varaždinu gdje će koalirati s HSLS-om i Ivanom Čehokom. Čačić je morao pristati na to jer je, navodno, prijetila opasnost raskola u varaždinskom ogranku HNS-a. Tamošnji čelnik narodnjaka Zlatko Horvat želi koaliciju s Čehokom. Ako Čehok ide na izbore s Horvatom, onda ih nitko ne može pobijediti, procjenjuju u Varaždinu. Suradnja SDP-a i HNS-a malo je bolja tamo gdje su narodnjaci dobili zajedničkog kandidata za gradonačelnika. U Dubrovniku je to Andro Vlahušić, kojega će podržati SDP-ovci. Vlahušić će se boriti s HDZ-ovom kandidatkinjom Dubravkom Šuicom. U SDP-u tvrde da neke njihove ankete pokazuju da je Vlahušić u prednosti.

Za koga igra Kerum

Čak ni u Osijeku narodnjaci neće podržati SDP-ovu kandidatkinju Biljanu Borzan, nego će vjerojatno kandidirati Ivana Vrdoljaka iako pojedinačno ni jedni ni drugi nemaju realne šanse ugroziti HSP-ovca Antu Đapića koji je već dogovorio koaliciju s HDZ-om.

Seljaci su se, pak, u Osijeku distancirali od HDZ-a i odlučili podržati HSLS-ova kandidata Josipa Vrbošića, koji je do prije nekoliko mjeseci bio veleposlanik u BiH.

Ako Đapić dovede HDZ na vlast u Osijeku, to bi za Sanadera mogao biti jedini osvojeni veliki grad. Bilo bi to prvi put od 1993. da je HDZ na izborima došao na vlast u Osijeku.

SDP će gotovo sigurno zadržati vlast u Rijeci i Zagrebu, a favorit u Splitu za sada nije ni HDZ ni SDP, nego Željko Kerum. Na to upućuju četiri različite ankete koje su stranke naručile posljednjih mjeseci. Sanaderov kandidat Ivan Kuret, prema tim anketama, tek je treći, poslije Keruma i SDP-ova kandidata Ranka Ostojića.

Kerumova kandidatura, međutim, još je upitna. Splitski SDP-ovci sumnjaju čak da on igra za HDZ-a. – Nije slučajno Sanaderov prijatelj Jerko Rošin glavni Kerumov projektant u Splitu – govorili su nam iz Ostojićeva tabora.

Lokalni izbori 2009 – Jakša nam piše

Hvala lijepo,

Prijedlog po pitanju novog zakona oko isticanje ‘završetak projekata itd’

npr. Ne smije nitko od kandidata uvjetovati bračima to da projekt neće se završiti ili započeti ako nju/njega ne izaberu.

Ono što večinu nas interesira je upravo to…. ‘Koje su sankcije?’ za prekršitelje… hoće li biti zbrisani sa liste?
Ako nema adekvatne sankcije (kazne) onda kako spriječiti ovakvo ponašanje pojedinaca?

Vjerovali ili ne večina ‘političara’ na lokalnim nivoima još uvijek dan danas ne kuže sustav ‘neposrednog izbora’…. ja nekima dajem primjer izbor predsjednika Mesića. bio je član HNSa ali se kandidirao kao čovjek, isto tako on je sebi birao svoju ekipu kada je postao predsjednik… što je jedina razlika koja postoji jer ovdje kandidat za Načelnika odnosno gradonačelnika mora unaprijed istaknuti svoje zamjenike/a….

Nisam jedini koji je doživio takva pitanja i sigurno nisam jedini koji je naletio na ‘političare’ koji jednostavno nemogu shavtiti ovaj pojam ‘neposredni izbor’ osobe imenom i prezimenom.

Predlažem Vama da se malo više posvetite u jednom ‘menu’ ili rubrici objasniti ovu tematiku… i to slikovito… kao da se malom ditetu objašnjava… nisu svi posjetitelji ove stranice ‘političari’ a još manje je versirano u tom segmentu.

Ne želim da shvatite mene kao provokatora ili negativca, već kao osoba koja se ne boji pitati ili predstaviti svoje mišljenje ni prenjeti mišljenje drugi.

Hvala još jednom ja ekspresan odgovor i vjerujem kako će taj odgovor mnogima pomoći oko te teme.

Zahvaljujemo na pismu, dijelimo slične ideje o budućim temama na ovim stranicama. Pozivamo i ostale čitatelje da nam se jave i pošalju pitanja ili prijedloge, ili komentare koje ćemo rado objaviti.

Kako bi mogli izgledati rokovi na predstojećim izborima

U prilogu donosimo obvezatne upute Državnog izbornog povjerenstva Republike Hrvatske kojima su bili uređeni rokovi tijekom zadnjih lokalnih izbora održanih u svibnju 2005.

Ukoliko se Vlada odluči i ovaj put za relativno kratku kampanju (prošla je trajala tri tjedna), onda datumi iz donjih uputa mogu poslužiti kao gruba orijentacija mogućih rokova na predstojećim izborima (pomaknutih za 2 dana -  ovaj put je treća nedjelja 17. svibnja).

REPUBLIKA HRVATSKA
DRŽAVNO IZBORNO POVJERENSTVO
Z A G R E B
Klasa: 013-03/05-03/02
Urbroj: 599-05-01

Zagreb, 8. travnja 2005.

Na osnovi članka 26. stavka 1. Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (»Narodne novine«, br. 33/01, 10/02, 155/02, 45/03, 43/04 i 40/05), Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske propisuje

OBVEZATNE UPUTE BROJ LS-II
O REDOSLIJEDU IZBORNIH RADNJI I TIJEKU ROKOVA PO ZAKONU O IZBORU ČLANOVA PREDSTAVNIČKIH TIJELA JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

1. Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o raspisivanju izbora za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dana 7. travnja 2005. godine koja stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama« broj 46/05, od 9.travnja 2005.

Izbori će se održati u nedjelju 15. svibnja 2005. godine.

2. Rokovi teku od dana
10. travnja 2005. godine od 00:00 sati.

3. Prijedlozi lista za izbor članova predstavničkog tijela moraju biti zaprimljeni u nadležnom izbornom povjerenstvu, najkasnije u roku od 12 dana od dana raspisivanja izbora, dakle do
21. travnja 2005. godine do 24:00 sata
(članak 14. stavak 1.).

4. Nadležno izborno povjerenstvo sastavit ce i u javnim glasilima objaviti sve pravovaljano predložene liste kandidata za izbor članova predstavničkog tijela, kao i zbirnu listu sve to u roku od 48 sati od isteka roka propisanog za postupak kandidiranja i podnošenja lista, dakle do
23. travnja 2005. godine do 24:00 sata
(članak 16.).

5. Izborna promidžba počinje od dana objave zbirne kandidacijske liste i traje zaključno do 24 sata prije održavanja izbora, dakle do
13. svibnja 2005. godine do 24:00 sati
(članak 18. stavak 2.).

6. Zabrana izborne promidžbe (izborna šutnja), kao i svako objavljivanje prethodnih rezultata ili procjena rezultata izbora traje u tijeku cijelog dana koji prethodi održavanju izbora, kao i na dan održavanja izbora do zaključno 19:00 sati, dakle od:
14. svibnja 2005. godine od 00:00 sati do
15. svibnja 2005. godine do 19:00 sati
(članak 20.).

7. Političke stranke dužne su odrediti članove pojedinih biračkih odbora i dostaviti njihova imena nadležnim izbornim povjerenstvima najkasnije osam dana prije dana održavanja izbora, dakle do:
6. svibnja 2005. godine do 24:00 sati
(članak 32. st. 3.).

Ne odrede li ih, odnosno ukoliko prijedlozi ne prispiju nadležnim izbornim povjerenstvima, nadležna izborna povjerenstva samostalno ce odrediti članove biračkih odbora.
(članak 32. st.3).

8. Nadležno izborno povjerenstvo mora imenovati članove i zamjenike članova biračkih odbora najkasnije pet dana prije dana održavanja izbora za članove predstavničkog tijela, dakle do:
9. svibnja 2005. godine do 24:00 sati
(članak 32. stavak 6.).

9. Nadležno izborno povjerenstvo objavit ce koja su biračka mjesta određena, s naznakom koji birači imaju pravo glasovati na pojedinim mjestima, najkasnije osam dana prije dana održavanja izbora, dakle do:
6. svibnja 2005. godine do 24:00 sati
(članak 33. stavak 2.).

10. Glasovanje traje neprekidno

15. svibnja 2005. godine od 7:00 do 19:00 sati

Biralište se zatvara u 19:00 sati. Biračima koji su se zatekli na biračkom mjestu omogućit ce se glasovanje i nakon 19:00 sati
(članak 39. stavak 1.).

11. Birački odbor mora dostaviti zapisnik o svom radu s ostalim izbornim materijalom nadležnom izbornom povjerenstvu najkasnije u roku od 12 sati od zatvaranja birališta, dakle do:
16. svibnja 2005. godine do 7:00 sati
(članak 45.).

12. Nadležno izborno povjerenstvo utvrdit ce rezultate glasovanja na biračkim mjestima na svom području najkasnije u roku od 24 sata od zatvaranja birališta, dakle do:
16. svibnja 2005. godine do 19:00 sati
(članak 46. stavak 1.).

13. Kad nadležno izborno povjerenstvo utvrdi rezultate glasovanja odmah će objaviti rezultate izbora sukladno zapisniku o radu izbornog povjerenstva.
(članak 49.).

14. Zaštita izbornog prava ostvaruje se u skladu s odredbama čl. 51. do 59. Zakona
(članak 51.).

PREDSJEDNIK
Ivica Crnić, dipl. iur.

Sljedeća stranica »