Ne zna se uopće ni tko su glavni financijeri. Službeni podaci bit će objavljeni tek za dva tjedna. Do tada, kandidatima se mora vjerovati na riječ. No, rijetki su o novcu spremni govoriti.

Mišo Kovač nasuprot Severine Vučković. Kerum protiv Ostojića. Bez pjesme i uz velike troškove ulaze u drugi krug. Ostojić kaže da je na kampanju potrošio samo 342 tisuće kuna. ‘Ostatak novaca financira SDP. Stranka stoji iza javnog oglašavanja, medija i jumbo plakata’, rekao je Ostojić.

Kerum sam financirao kampanju

Kerum radije pjeva nego što govori. Svoju kampanju navodno je sam financirao. Koliko je potošio samo se nagađa. U Zagrebu šuti Milan Bandić. U njegovo ime zbori gradski SDP, ljutit jer u kampanji nisu, kao ih je optužio Kregar, potrošili 40 milijuna kuna. Biračima za opravdanje nude transparentnu priču o crvčku i mravu. ‘Mravi su mala bića. Ima ih puno i vrijedni su. Cijelo ljeto skupljaju. Na kraju dođe zima, a imaju prazne hambare. Onda dobro dođe pripomoć, ma makar posmrtna bila’, slikovit je bio Slavko Kojić.

Cvrčak, odnosno Kregar, iz hambara je za kampanju utrošio 800 tisuća kuna. Dio iznosa, srećom je kaže, utrošio na plakate za drugi krug, jer je sada švorc. ‘Ja doista nemam mogućnosti pokriti nove toškove kampanje. Ali s tim se ponosim. Jer ja ne trošim državna i proračunska sredstva koja su građani uostalom dali iz svojih prihoda’, rekao je Kregar.

Đapića financiraju prijatelji i simpatizeri

U Osijeku za kampanju u gradu i županiji Bubalo i HDSSB utrošili su 750 tisuća. ‘Hoćemo li se probit u drugom krugu možda i taj iznos, to ćemo još vidjet, ali to su gabariti’, dodao je Bubalo. Đapić i HSP potrošili su 400 tisuća, no, karte još ne žele otkriti. ‘Donacije naših prijatelja i simpatizera. U ovoj prvoj fazi nemamo nekog jakog sponzora većeg od 10 – 15 tisuća kuna’, rekao je Đapić.

Izbornim povjerenstvima stranke i kandidati za sada su predali takozvani preliminiarni izvještaj u koji javnost nema uvid. ‘Je li to bilo transparentno s obzirom na njihovo izvješće, koliko su utrošili to oni sami znaju. I to trebaju nadložne službe gledati jesu li ta su sredstva transparentna ili nisu’, rekao je Ninoslav Ljubojević, predsjednik izbornog povjerenstva Osijek. Službeni podaci objavit će se tek za dva tjedna. Baš kada već bude gotovo glasanje u drugom krugu izbora.

Izvor: Dnevnik.hr

Kliknite na linkove na kraju retka za više tekstova na slijedeće teme: lokalni izbori i predizborna kampanja.

Ako želite primati e-mailom nove objave sa stranica Lokalniizbori.com pretplatite se ovdje - upišite e-mail adresu i ponuđeni antispam kod, te potvrdite da ste vlasnik adrese klikom na link za potvrdu koji će vam biti poslan na upisanu e-mail adresu.

Povezani članci:

1. Lokalni izbori: Za kampanju milijuni kuna
2. Kandidati u 140 znakova o protivniku
3. Kako se bliži drugi krug kampanja postaje sve prljavija

Related posts brought to you by Yet Another Related Posts Plugin.

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.
Ovaj Zakon uređuje način, uvjete i postupak izbora općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba kao nositelja izvršnih ovlasti u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te ostvarenje i zaštitu biračkog prava.

Članak 2.
Općinski načelnici, gradonačelnici, župani i gradonačelnik Grada Zagreba biraju se neposredno na izborima, tajnim glasovanjem na mandat od četiri godine.
Općinski načelnici, gradonačelnici, župani i gradonačelnik Grada Zagreba imaju zamjenike koji se biraju zajedno i istovremeno, na isti način i po istom postupku.

Članak 3.
Pravo birati općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba imaju svi birači s prebivalištem na području jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave u kojoj se provodi izbor.

Članak 4.
Pravo biti biran za općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba imaju svi birači koji na dan raspisivanja izbora imaju najmanje 6 mjeseci prijavljeno prebivalište na području jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave u kojoj se provodi izbor.
Nitko ne može istovremeno biti kandidat i zamjenik kandidata.
Nitko se ne može istovremeno kandidirati u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Članak 5.
Mandat općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba izabranih na redovitim i na prijevremenim izborima traje do dana proglašenja službenih rezultata izbora novoga općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba.

Članak 6.
Redoviti izbori općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba održavaju se svake četvrte godine, istodobno s izborima za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Izbore raspisuje Vlada Republike Hrvatske odlukom kojom određuje datum njihova održavanja.
Od dana raspisivanja izbora do dana održavanja izbora ne može proteći manje od 30 ni više od 60 dana.

Članak 7.
Mandat općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba i njihovih zamjenika može prestati i prije isteka mandata, u skladu s odredbama zakona koji uređuju lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.

Članak 8.
Ako mandat općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba prestane prije isteka mandata, raspisat će se prijevremeni izbori.
Prijevremeni izbori raspisat će se u roku od 60 dana od dana prestanka mandata.
Ako mandat općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba prestane u kalendarskoj godini u kojoj će se održati redoviti izbori, a prije njihova održavanja, u toj se jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave neće provesti prijevremeni izbori. Prava, obveze i odgovornosti općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba do provedbe redovitih izbora obnašat će zamjenik.
Ako mandat općinskog načelnika prestane opozivom, prestaje i mandat njegovom zamjeniku.
Ako mandat prestane i zamjeniku, Vlada Republike Hrvatske imenovat će povjerenika.
Povjerenik Vlade Republike Hrvatske obnašat će dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba do provedbe izbora.

Članak 9.
Općinski načelnik, gradonačelnik, župan i gradonačelnik Grada Zagreba i njihovi zamjenici za vrijeme obnašanja dužnosti ne mogu biti članovi predstavničkog tijela iste ili druge jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave.
Općinski načelnik, gradonačelnik, župan i gradonačelnik Grada Zagreba i njihovi zamjenici za vrijeme dok obnašaju dužnost ne mogu biti:
– Predsjednik Republike Hrvatske,
– predsjednik, potpredsjednik i član Vlade Republike Hrvatske,
– predsjednik, zamjenik predsjednika i sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske,
– guverner, zamjenik guvernera i viceguverner Hrvatske narodne banke,
– glavni državni revizor i njegov zamjenik,
– pučki pravobranitelj i njegov zamjenik,
– sudac,
– glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske i zamjenik glavnoga državnog odvjetnika ili državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika,
– tajnik i zamjenik tajnika Hrvatskoga sabora,
– tajnik i zamjenik tajnika Vlade Republike Hrvatske,
– glavni tajnik Ustavnog suda Republike Hrvatske,
– tajnik Vrhovnog suda Republike Hrvatske,
– državni tajnik,
– pravobranitelj za djecu i njegov zamjenik,
– pravobranitelj za ravnopravnost spolova i njegov zamjenik,
– pomoćnik ministra,
– tajnik ministarstva,
– zamjenik državnog tajnika u središnjim državnim uredima,
– ravnatelj, zamjenik i pomoćnik ravnatelja državnih upravnih organizacija,
– predsjednik i zamjenik predsjednika Hrvatskog fonda za privatizaciju,
– ravnatelj i pomoćnik ravnatelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje,
– direktor, zamjenik i pomoćnik direktora Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje,
– rektor i prorektor sveučilišta,
– glavni državni rizničar,
– predstojnik ureda, ravnatelj agencije i direkcije Vlade Republike Hrvatske,
– ravnatelj zavoda kojeg imenuje Vlada Republike Hrvatske,
– dužnosnik u Uredu predsjednika republike kojeg imenuje Predsjednik Republike Hrvatske,
– pročelnik, službenik i namještenik u upravnim tijelima i službama iste ili druge jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave,
– član uprave trgovačkog društva u pretežitom vlasništvu jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave,
– ravnatelj i djelatnik ustanove kojoj je jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave osnivač.

Članak 10.
Osoba koja obnaša nespojivu dužnost ima se pravo kandidirati, a ako bude izabrana, mora prije preuzimanja dužnosti općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba podnijeti ostavku na nespojivu dužnost.
Ako osoba iz stavka 1. ovoga članka ne podnese ostavku na nespojivu dužnost, neće moći preuzeti dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba.
Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se i na zamjenike općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba.

Članak 11.
Djelatne vojne osobe, službenici i namještenici u Oružanim snagama Republike hrvatske ne smiju se kandidirati za općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba ili njihove zamjenike.

Članak 12.
Jamči se sloboda opredjeljenja i osiguranje tajnosti glasovanja birača.
Birač je slobodan objaviti svoje glasačko opredjeljenje.
Nitko ne može biti pozvan na odgovornost zbog glasovanja ili zbog toga što nije glasovao.

II. KANDIDIRANJE

Članak 13.
Kandidate za općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba i njegova zamjenika mogu predlagati političke stranke registrirane u Republici Hrvatskoj.
Dvije ili više političkih stranaka mogu predložiti zajedničkog kandidata.
Političke stranke predlažu kandidate u skladu sa statutom ili posebnom odlukom.

Članak 14.
Birači mogu predlagati nezavisne kandidate za općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba i njihove zamjenike.

Članak 15.
U jedinicama lokalne samouprave do 10.000 stanovnika na listi stranačke i nezavisne kandidature mora biti ime i prezime za općinskog načelnika, gradonačelnika i ime i prezime njihovog jednog zamjenika, a u jedinicama lokalne samouprave koje imaju preko 10.000 stanovnika, županijama i Gradu Zagrebu na listi stranačke i nezavisne kandidature mora biti ime i prezime kandidata za općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba i ime i prezime njihova dva zamjenika sukladno odluci o raspisivanju izbora.
Za pravovaljanost stranačkih i nezavisnih kandidatura potrebno je prikupiti:
– 50 potpisa birača za općinskog načelnika i jednog zamjenika u općini do 1.000 stanovnika,
– 100 potpisa birača za općinskog načelnika i jednog zamjenika u općini iznad 1.000 stanovnika, a manje od 10.000,
– 200 potpisa birača za gradonačelnika grada i jednog zamjenika s manje od 10.000 stanovnika,
– 500 potpisa birača za općinskog načelnika i dva zamjenika, te gradonačelnika grada i dva zamjenika s više od 10.000, a manje od 35.000 stanovnika,
– 1.000 potpisa birača za gradonačelnika grada i dva zamjenika s više od 35.000, a manje od 100.000 stanovnika,
– 2.000 potpisa birača za gradonačelnika grada i dva zamjenika s više od 100.000 stanovnika,
– 2.500 potpisa birača za župana i dva zamjenika,
– 5.000 potpisa birača za gradonačelnika Grada Zagreba i dva zamjenika.

Članak 16.
Potpisi birača prikupljaju se na propisanom obrascu.
U obrascu se, uz potpis birača, navodi ime, prezime, adresa prebivališta birača, te broj i mjesto izdavanja važeće osobne iskaznice.
Sadržaj i oblik obrasca propisuje Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Državno izborno povjerenstvo).

Članak 17.
Prijedlozi kandidatura moraju biti dostavljeni nadležnom izbornom povjerenstvu na propisanom obrascu u roku od 12 dana od dana raspisivanja izbora.

Članak 18.
U kandidaturi se navode ime i prezime kandidata i zamjenika, adrese prijavljenog prebivališta, te brojevi i mjesta izdavanja važećih osobnih iskaznica.
Uz kandidaturu se dostavljaju očitovanja kandidata i zamjenika o prihvaćanju kandidature. Očitovanja o prihvaćanju kandidature ovjerava javni bilježnik ili nadležno izborno povjerenstvo.

Članak 19.
U kandidaturi se uz ime i prezime kandidata navodi naziv političke stranke ili koalicije koja predlaže kandidata.
Uz ime i prezime kandidata kojega predlažu birači navodi se »nezavisni kandidat«.

Članak 20.
Nadležno izborno povjerenstvo pri zaprimanju kandidature provjerit će je li kandidatura u cijelosti usklađena s odredbama ovoga Zakona i obvezatnim uputama Državnog izbornog povjerenstva.
Ako nadležno izborno povjerenstvo ocijeni da kandidatura nije podnesena u skladu s odredbom stavka 1. ovoga članka, pozvat će podnositelja da u roku od 48 sati ukloni uočene nedostatke.
Nadležno izborno povjerenstvo može podnositelju kandidature odrediti i kraći rok za uklanjanje nedostataka ako rok za kandidiranje istječe za manje od 48 sati.

Članak 21.
Ako kandidat ili zamjenik umre do isteka roka za kandidiranje, a prije objave zbirne liste, predlagatelj može predložiti drugog kandidata ili zamjenika bez obveze da prikupi i izbornom povjerenstvu dostavi obrasce s potpisima koji su, u skladu s odredbama ovoga Zakona, potrebni za pravovaljanost kandidature.

Članak 22.
Nadležno izborno povjerenstvo rješenjem će utvrditi koje su kandidature pravovaljane u skladu s odredbama ovoga Zakona i objavit će ih u javnim glasilima.
Nepravodobne i nepravovaljane kandidature nadležno izborno povjerenstvo rješenjem će odbaciti, odnosno odbiti.

Članak 23.
Nadležno izborno povjerenstvo utvrdit će i objaviti zbirnu listu pravovaljanih kandidatura u roku od 48 sati od isteka roka za kandidiranje.
Kandidature se na zbirnoj listi navode prema abecednom redu prezimena kandidata.

Članak 24.
Izborna promidžba počinje danom objave zbirnih lista kandidatura, a prestaje 24 sata prije dana izbora.
Kandidati imaju pravo u vrijeme izborne promidžbe iznositi i obrazlagati izborni program.
Kandidati imaju pravo na izbornu promidžbu pod jednakim uvjetima.

Članak 25.
Lokalna sredstva javnog informiranja dužna su svim kandidatima koji sudjeluju na izborima omogućiti iznošenje i obrazlaganje izbornog programa te nesmetano obavljanje izborne promidžbe, pod jednakim uvjetima.

Članak 26.
Na dan koji prethodi održavanju izbora i na dan izbora do zatvaranja biračkih mjesta (u daljnjem tekstu: birališta) u 19 sati, nije dopuštena izborna promidžba ni objavljivanje privremenih rezultata ili procjena rezultata izbora.
Na dan izbora dopušteno je ispitivati javno mnijenje i opredjeljenje birača, ali se rezultati ispitivanja ne smiju objavljivati do 19 sati.

Članak 27.
Pravo na naknadu troškova izborne promidžbe imaju kandidati koji na izborima dobiju najmanje 10% glasova birača od ukupnog broja birača koji su izašli na izbore.
Naknada troškova izborne promidžbe isplaćuje se iz proračuna jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave.

Članak 28.
Visinu naknade troškova izborne promidžbe utvrđuje Vlada Republike Hrvatske posebnom odlukom.
Vlada Republike Hrvatske odluku donosi najkasnije 20 dana prije dana održavanja izbora.
Odluka Vlade Republike Hrvatske objavit će se u »Narodnim novinama«.
Odluka se primjenjuje i na prijevremene izbore općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba.

Članak 29.
Izborna promidžba financira se iz vlastitih sredstava i iz darova domaćih fizičkih i pravnih osoba.
Kandidatima i zamjenicima kandidata zabranjuje se primanje donacija iz anonimnih izvora.

Članak 30.
Kandidati i zamjenici za pokriće troškova izborne promidžbe ne smiju primati darove u novcu, drugim sredstvima, ili uslugama od drugih država, političkih stranaka drugih država, stranih državljana, pravnih osoba drugih država, javnih trgovačkih društava, pravnih osoba s javnim ovlastima i trgovačkih društava u većinskom vlasništvu države, pravnih osoba u kojima Republika Hrvatska ili jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave ima većinsko vlasništvo nad dionicama, odnosno udjelima javnih i drugih ustanova kojih je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne samouprave, udruga radnika i poslodavaca, udruga, zaklada i fundacija koje zastupaju ili predstavljaju državni dužnosnici ili dužnosnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnih osoba s javnim ovlastima, vjerskih zajednica, humanitarnih i drugih neprofitnih udruga i organizacija, proračuna jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, trgovačkih društava u vlasništvu ili suvlasništvu jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave i ustanova kojima su osnivač država ili jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave.
U slučaju da su na račun kandidata ili zamjenika uplaćena sredstva suprotna odredbi stavka 1. ovoga članka, kandidat ili zamjenik je dužan o tome obavijestiti nadležno izborno povjerenstvo i odmah uplatiti sredstva u proračun jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave.

Članak 31.
Zabranjeno je uvjetovati pokretanje, financiranje ili dovršenje projekata u jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave glasovanjem za određenog kandidata.

Članak 32.
Kandidati i zamjenici kandidata su dužni najkasnije 7 dana prije dana održavanja izbora nadležnom izbornom povjerenstvu jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave dostaviti prijevremeno izvješće o izvorima i visini sredstava prikupljenih za financiranje izborne promidžbe.
Kandidati i zamjenici kandidata su dužni u roku od 14 dana od objave službenih rezultata izbora nadležnom izbornom povjerenstvu jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave dostaviti završno izvješće o izvorima i visini sredstava utrošenih za izbornu promidžbu.
Nadležno izborno povjerenstvo jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave objavit će cjelovito završno izvješće o izvorima i visini sredstava za izbornu promidžbu svih kandidata u lokalnom službenom glasilu i lokalnim sredstvima javnog priopćavanja.

III. IZBOR OPĆINSKOG NAČELNIKA, GRADONAČELNIKA, ŽUPANA I GRADONAČELNIKA GRADA ZAGREBA

Članak 33.
Općinski načelnik, gradonačelnik, župan i gradonačelnik Grada Zagreba biraju se većinskim izbornim sustavom u kojem cijelo područje općine ili grada, županije i Grada Zagreba čini jednu izbornu jedinicu.

Članak 34.
Općinski načelnik, gradonačelnik, župan i gradonačelnik Grada Zagreba biraju se većinom glasova svih birača koji su glasovali.
Za općinskog načelnika, gradonačelnika, župana ili gradonačelnika Grada Zagreba izabran je kandidat koji na izborima dobije više od 50% glasova birača koji su glasovali (prvi krug izbora).

Članak 35.
Ako niti jedan kandidat ne dobije većinu glasova u prvom krugu izbora, održat će se ponovljeni izbori (drugi krug izbora) četrnaesti dan nakon dana održavanja prvoga kruga izbora.
U drugom krugu izbora sudjeluju dva kandidata s najviše glasova u prvom krugu izbora.
Ako drugi i treći kandidat na listi dobiju isti broj glasova, te se ne može utvrditi koji od njih ima pravo sudjelovati u drugom krugu izbora, izborni postupak ponovit će se u cijelosti.

Članak 36.
Ako jedan ili oba kandidat s najviše glasova u prvom krugu izbora odustanu od drugog kruga izbora, pravo sudjelovanja u drugom krugu izbora imat će sljedeći kandidati po broju glasova birača.
O odustajanju od drugoga kruga izbora kandidat daje pisanu izjavu nadležnom izbornom povjerenstvu u roku od dva dana od dana donošenja odluke o provedbi drugog kruga izbora.
Izborno povjerenstvo dužno je o odustajanju izvijestiti bez odgode sljedećeg kandidata koji po broju glasova stječe pravo sudjelovanja u drugom krugu izbora.
Nadležno izborno povjerenstvo će u daljnjem roku od 24 sata objaviti koji kandidati po broju glasova sudjeluju u drugom krugu izbora.

Članak 37.
U drugom krugu izbora izabran je kandidat koji dobije veći broj glasova birača koji su glasovali.
Ako u drugom krugu izbora oba kandidata dobiju jednak broj glasova, izbori će se ponoviti u trećem krugu izbora s istim kandidatima na način i po postupku propisanom za drugi krug izbora.
Ako u trećem krugu izbora oba kandidata dobiju jednak broj glasova, izborni postupak ponovit će se u cijelosti.

Članak 38.
Ako jedan od kandidata koji ima pravo sudjelovati u drugom krugu izbora, umre u vremenu od prvoga kruga izbora do drugoga kruga izbora, izborni postupak ponovit će se u cijelosti.

Članak 39.
Kandidati koji sudjeluju u drugom krugu izbora odnosno u trećem krugu izbora imaju pravo na izbornu promidžbu u skladu s odredbama ovoga Zakona.

IV. TIJELA ZA PROVEDBU IZBORA

Članak 40.
Tijela za provedbu izbora su Državno izborno povjerenstvo te izborna povjerenstva u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i birački odbori imenovani za izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (u daljnjem tekstu: izborna tijela).

Članak 41.
Izbor općinskog načelnika provode općinsko izborno povjerenstvo i birački odbori.
Izbor gradonačelnika provode gradsko izborno povjerenstvo i birački odbori.
Izbor župana provode županijsko izborno povjerenstvo, općinsko, odnosno gradsko izborno povjerenstvo i birački odbori.
Izbor gradonačelnika Grada Zagreba provode Gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba i birački odbori.

Članak 42.
Kada se izbori održavaju istodobno s izborima za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, neće se imenovati zasebna izborna tijela, već će ista izborna tijela provoditi sve izborne radnje.
Ista izborna tijela provode ponovljene i prijevremene izbore.

Članak 43.
Članovi izbornih povjerenstava i biračkih odbora, i zamjenici članova mogu biti samo osobe koje imaju biračko pravo i nisu kandidati na izborima.
Članovi izbornih povjerenstava i biračkih odbora, i zamjenici članova imaju pravo na novčanu naknadu za rad.
Visinu naknade utvrđuje Državno izborno povjerenstvo.
Odluka se primjenjuje i na prijevremene izbore općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba.

Članak 44.
Na imenovanje, sastav i djelokrug izbornih povjerenstava u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i biračkih odbora, primjenjuju se odredbe zakona koji uređuje izbor članova predstavničkih tijela, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

V. PROVEDBA IZBORA

Članak 45.
Glasovanje se obavlja na biralištima na području općine, grada i Grada Zagreba.
Biralište ne može biti u vjerskom objektu, objektu u vlasništvu, najmu, zakupu ili trajnom korištenju političke stranke te u prostorijama u kojima se poslužuju i konzumiraju alkoholna pića.

Članak 46.
Birališta određuje nadležno izborno povjerenstvo ovisno o broju birača i prostornoj udaljenosti, tako da se svim biračima osigura dostupnost biralištu i mogućnost da glasuju na dan izbora.
Svako biralište ima redni broj koji određuje nadležno izborno povjerenstvo.
Popis birališta s naznakom koji će birači gdje glasovati, objavljuje se najkasnije osam dana prije izbora u javnim glasilima i na mjestima uobičajenoga javnog okupljanja građana.

Članak 47.
Za svako biralište određuje se posebna prostorija za glasovanje.
Biralište mora biti uređeno i opremljeno na način da se osigura tajnost glasovanja.
Za svako biračko mjesto odredit će se posebna prostorija za glasovanje uređena i opremljena na način koji osigurava tajnost glasovanja, u kojoj se mogu isticati samo državni simboli u skladu s Ustavom Republike Hrvatske i Zakonom o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastavi i lenti Predsjednika Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 55/90.), kao što su grb Republike Hrvatske i zastava Republike Hrvatske te obilježja županija, gradova, odnosno općina sukladno njihovom statutu.

Članak 48.
Na svakom biralištu moraju biti istaknute zbirne liste kandidatura s imenima kandidata i zamjenika kandidiranih u jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave.

VI. GLASOVANJE I UTVRĐIVANJE REZULTATA GLASOVANJA

Članak 49.
Glasovanje se obavlja osobno glasačkim listićem na biralištu.
Glasački se listić tiska u državnoj tiskari pod neposrednim nadzorom Državnoga izbornog povjerenstva i označen je serijskim brojem.

Članak 50.
Glasački listić sadrži:
– redni broj kandidata,
– ime i prezime kandidata i zamjenika,
– naziv političke stranke ili koalicije koja je predložila kandidata i zamjenika, odnosno oznaku – nezavisni kandidat,
– serijski broj.
Kandidati se na glasačkom listiću navode abecednim redom prezimena kandidata i zamjenika kandidata.

Članak 51.
Glasovati se može samo za kandidate navedene na glasačkom listiću.
Glasački listić se popunjava zaokruživanjem rednog broja ispred imena i prezimena kandidata za kojega birač glasuje.

Članak 52.
Važeći glasački listić je listić iz kojeg se na siguran i nedvojben način može utvrditi kandidat za kojeg je birač glasovao.

Članak 53.
Nevažeći glasački listić je:
– nepopunjeni glasački listić,
– listić iz kojega se ne može sigurno i nedvojbeno utvrditi za koga je birač glasovao,
– listić na kome je birač glasovao za dva ili više kandidata.

Članak 54.
Glasovanje traje od sedam do devetnaest sati kada se birališta zatvaraju. Biračima koji se zateknu u redu na biralištu u devetnaest sati omogućit će se glasovanje.
Za vrijeme trajanja glasovanja na biralištu moraju biti prisutni svi članovi biračkog odbora ili njihovi zamjenici.

Članak 55.
Svatko je dužan poštivati red i mir na biračkom mjestu. Zabranjeno je provoditi izbornu promidžbu, zastrašivati, nagovarati ili na bilo koji drugi način utjecati na birače.

Članak 56.
Predsjednik biračkog odbora ovlašten je i dužan brinuti se o održavanju reda i mira za vrijeme glasovanja i poduzeti potrebne mjere da se narušeni red i mir ponovo uspostave.
Predsjednik biračkog odbora ovlašten je udaljiti s biračkog mjesta birača koji ometa i narušava red i mir ili otežava i onemogućava glasovanje drugih osoba.
Predsjednik biračkog odbora može zatražiti pomoć policije. Službene osobe policije od kojih je zatražena pomoć mogu na biralište unijeti oružje.

Članak 57.
Prije no što birač pristupi glasovanju, predsjednik biračkog odbora ili od njega ovlašteni član utvrđuje identitet birača na temelju važeće osobne iskaznice ili putovnice i provjerava je li birač upisan u popis birača.
Nakon što utvrdi identitet birača i ustanovi da je upisan u popis birača predsjednik biračkog odbora ili od njega ovlašteni član biraču uručuje glasački listić i dopušta mu da pristupi glasovanju.
Predsjednik biračkog odbora ili od njega ovlašteni član u popisu birača zaokruživanjem broja naznačuje da je birač dobio glasački listić i pristupio glasovanju.

Članak 58.
Ako predsjednik biračkog odbora ili od njega ovlašteni član utvrdi da birač nije upisan, neće mu se dopustiti glasovanje, osim ako birač potvrdom nadležnog tijela ne dokaže da ima pravo glasovati na tom biralištu a predsjednik ili drugi ovlašteni član biračkog odbora dužan je upoznati birača o načinu glasovanja s potvrdom.
Potvrda, na temelju koje je glasovao neupisani birač, predaje se prije glasovanja biračkom odboru i sastavni je dio izbornog materijala.
Glasovanje birača iz stavka 1. ovoga članka posebno se navodi u zapisniku o radu biračkog odbora.

Članak 59.
Birač koji zbog tjelesne mane ili stoga što je nepismen ne može samostalno glasovati, može na biralište doći s pismenom osobom koja će glasovati u njegovo ime, po njegovoj ovlasti i uputi.
Birač koji zbog teže bolesti, tjelesnog oštećenja ili opće nemoći ne može doći na biralište, obavijestit će o tome birački odbor. Predsjednik biračkog odbor odredit će dva člana biračkog odbora ili zamjenika člana koji će birača posjetiti i omogućiti mu da glasuje.
Biraču se mora osigurati tajnost glasovanja.
Glasovanje birača u skladu s odredbama stavka 1. i 2. ovoga članka posebno se navodi u zapisniku o radu biračkog odbora.

Članak 60.
Po završenom glasovanju birački odbor će najprije prebrojiti neupotrijebljene glasačke listiće i staviti ih u poseban omot koji će zatvoriti i zapečatiti.
Nakon toga, birački odbor utvrđuje, prema popisu birača, odnosno izvatku iz popisa birača i na temelju zapisnika, ukupan broj birača koji su glasovali, pristupa otvaranju glasačke kutije i prebrojavanju glasova.
Ako se prilikom prebrojavanja glasova na biralištu utvrdi da je broj glasova prema biračkom popisu veći od broja glasova po glasačkim listićima, vrijedi rezultat glasovanja po glasačkim listićima.
Ako se prilikom prebrojavanja glasova na biralištu utvrdi da je glasovao manji broj birača od broja glasova u glasačkoj kutiji, birački odbor se raspušta i imenuje novi, a glasovanje na tom biračkom mjestu se ponavlja nakon 14 dana. U slučaju ponavljanja glasovanja, rezultat se na tom biračkom mjestu utvrđuje u roku od 24 sata nakon ponovljenoga glasovanja.

Članak 61.
Kad birački odbor utvrdi rezultat glasovanja na biračkom mjestu, u zapisnik o radu zabilježit će:
– broj birača prema popisu birača, odnosno izvatku iz popisa birača,
– broj birača koji su pristupili glasovanju prema popisu, odnosno uz potvrdu,
– broj birača koji su glasovali izvan birališta,
– broj birača koji su glasovali na biralištu uz pomoć druge osobe,
– koliko je birača ukupno glasovalo,
– koliko je glasova dobio svaki kandidat te
– broj nevažećih glasačkih listića.

Članak 62.
U zapisnik o radu biračkog odbora unose se i sve druge činjenice važne za glasovanje.
Primjedbe na zapisnik mogu dati svi članovi biračkog odbora i zamjenici članova.
Zapisnik potpisuju svi članovi biračkog odbora.
Ako član biračkog odbora ili zamjenik člana odbije potpisati zapisnik, napravit će se službena bilješka u zapisniku kojom će se utvrditi činjenica odbijanja potpisivanja i razlozi odbijanja, ako ih član biračkog odbora ili zamjenik člana navede.

Članak 63.
Zapisnik o radu i sav ostali izborni materijal birački odbor odmah dostavlja izbornom povjerenstvu općine, grada, odnosno Grada Zagreba, a najkasnije u roku od 12 sati od zatvaranja birališta.

Članak 64.
Izborno povjerenstvo utvrdit će rezultate glasovanja na biralištima na svom području najkasnije u roku od 24 sata od zatvaranja birališta.
Kod izbora župana, izborno povjerenstvo općine, odnosno grada dostavit će izborne rezultate na svom području, zajedno sa zapisnikom o radu, nadležnom županijskom izbornom povjerenstvu, na način i u roku koji mu ono odredi.

Članak 65.
O svom radu izborno povjerenstvo vodi zapisnik u koji će ubilježiti:
– broj birača upisnih u popis birača, odnosno izvadak iz popisa birača na svom području,
– broj važećih i broj nevažećih glasačkih listića,
– broj glasova koje je dobio svaki kandidat.

Članak 66.
Svaki član i zamjenik člana izbornog povjerenstva može staviti primjedbe na zapisnik.
Zapisnik potpisuju svi članovi izbornog povjerenstva.
Ako član izbornog povjerenstva ili zamjenik člana odbije potpisati zapisnik, napravit će se službena bilješka u zapisniku kojom će se utvrditi činjenica odbijanja potpisivanja i razlozi odbijanja, ako ih član izbornog povjerenstva ili zamjenik člana navede.

Članak 67.
Rezultate izbora za općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba utvrđuje nadležno izborno povjerenstvo jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave na temelju rezultata glasovanja na svim biralištima u jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave.

Članak 68.
Kad izborno povjerenstvo utvrdi rezultate glasovanja, bez odgode će objaviti:
– broj birača upisanih u popis birača jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave,
– koliko je glasova dobio pojedini kandidat,
– koliko je bilo nevažećih glasačkih listića,
– ime i prezime kandidata koji je izabran za općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba,
– ime i prezime zamjenika kandidata koji je izabran za zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba.
Rezultati izbora bez odgode se objavljuju u lokalnim sredstvima javnog priopćavanja, lokalnom radiju i novinama, te na oglasnoj ploči jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave.

VII. PRAVA I DUŽNOSTI PROMATRAČA

Članak 69.
Političke stranke, birači koji su predložili kandidate, nevladine udruge i međunarodne organizacije koje djeluju u Republici Hrvatskoj imaju pravo promatrati izbore.
Pravo promatranja izbora obuhvaća naročito promatranje izborne promidžbe, posebno tiskanje i korištenje izbornog materijala, cjelokupnoga izbornog postupka, glasovanja, rada izbornih tijela i uvid u sav izborni materijal.

Članak 70.
Promatrač kojeg odredi politička stranka dužan je izbornom tijelu čiji rad promatra predočiti potvrdu političke stranke koja ga je odredila. Potvrdu izdaje i potpisuje osoba ovlaštena za zastupanje političke stranke, odnosno opunomoćenik kojega ta osoba ovlasti.
Promatrač kojeg odrede birači koji su predložili nezavisnog kandidata dužan je izbornom tijelu čiji rad promatra predočiti suglasnost nezavisnog kandidata.

Članak 71.
Nevladine udruge koje namjeravaju promatrati provedbu izbora dužne su najkasnije u roku od dvadeset dana od dana raspisivanja izbora zatražiti odobrenje za promatranje rada izbornih povjerenstava i biračkih odbora od nadležnoga županijskoga izbornog povjerenstva.
Državno izborno povjerenstvo odlučuje o izdavanju odobrenja za promatranje svog rada.
Uz zahtjev za izdavanje odobrenja prilaže se rješenje o upisu u Registar udruga u prijepisu ili preslici.
Odluku o zahtjevu nevladine udruge nadležno izborno povjerenstvo bez odgode dostavlja na adresu sjedišta udruge ili ovlaštenoj osobi udruge.

Članak 72.
Promatrač kojeg je odredila nevladina udruga kojoj je dopušteno promatranje izbora dužan je izbornom tijelu čiji rad promatra predočiti potvrdu nevladine udruge koja ga je odredila. Potvrdu izdaje i potpisuje osoba ovlaštena za zastupanje udruge, odnosno opunomoćenik kojega ta osoba ovlasti.
U potvrdi se navodi broj i datum odobrenja za promatranje rada izbornog tijela te izborno povjerenstvo koje je odobrenje izdalo.

Članak 73.
Promatraču kojega je odredila međunarodna organizacija koja djeluje u Republici Hrvatskoj (strani promatrač) status stranog promatrača odobrenjem utvrđuje Državno izborno povjerenstvo.
Prije početka praćenja izbornog postupka strani promatrači dužni su predsjedniku ili članu izbornog tijela čiji rad promatraju predočiti odobrenje iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 74.
Prije početka praćenja izbora promatrači su dužni predsjedniku ili članu izbornog tijela čiji će rad promatrati predočiti:
– promatrač političke stranke – potvrdu političke stranke koja ga je odredila,
– promatrač nevladine udruge – iskaznicu koju mu je izdalo nadležno izborno povjerenstvo,
– strani promatrač – iskaznicu koju mu je izdalo Državno izborno povjerenstvo.
Ako nadležno izborno povjerenstvo promatraču nevladine udruge, na temelju pravodobno podnesenog zahtjeva, nije izdalo iskaznicu, promatrač će se identificirati rješenjem nadležnoga županijskoga izbornog povjerenstva kojim je nevladinoj udruzi odobreno promatranje izbora i odlukom ovlaštene nevladine udruge o imenovanju promatrača.

Članak 75.
Za cijelo vrijeme promatranja promatrač je dužan nositi vidljivo istaknutu iskaznicu koju mu je izdalo nadležno izborno povjerenstvo.
Izborno tijelo čiji se rad promatra ne smije zabraniti promatranje, ali može ograničiti broj promatrača ako prostorni uvjeti ili drugi neotklonjivi razlozi ne dopuštaju istodobno promatranje svim promatračima.
Političkim strankama, biračima koji su predložili kandidate, nevladinim udrugama i međunarodnim organizacijama mora se omogućiti da imaju najmanje po jednog promatrača na biralištu ili pri izbornom tijelu.

Članak 76.
Promatrač ima pravo promatrati cjelokupni izborni postupak, glasovanje, rad izbornih tijela, te ima pravo uvida u sve izborne materijale.
Promatrač je za vrijeme promatranja dužan poštivati odredbe ovoga Zakona te pisane i usmene upute Državnoga izbornog povjerenstva, izbornih povjerenstava u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i biračkih odbora.
Izborna tijela dužna su svakom promatraču na jednak način i bez ograničenja omogućiti promatranje i praćenje svoga rada.

Članak 77.
Promatrač ima pravo biti nazočan radu izbornog povjerenstva za vrijeme održavanja sjednica, upozoravati na uočene nepravilnosti i tražiti njihovo otklanjanje.
Promatrač ima pravo davati pisane, obrazložene primjedbe na rad izbornog tijela. Primjedbe se prilažu zapisniku o radu izbornog tijela.
Promatrač ima pravo zahtijevati presliku ili prijepis zapisnika o radu izbornog tijela čiji je rad promatrao.

Članak 78.
Promatrač ne smije ometati rad izbornog tijela.
Predsjednik izbornog tijela usmeno će opomenuti promatrača koji ometa rad izbornog tijela.
Predsjednik izbornog tijela ovlašten je udaljiti promatrača, ako unatoč opomeni nastavi s ometanjem.

Članak 79.
Promatrač koji promatra rad biračkog odbora ima pravo biti nazočan radu biračkog odbora od pripremanja birališta prije otvaranja, za vrijeme glasovanja, prebrojavanja glasačkih listića i utvrđivanja rezultata glasovanja.
Promatrač ima pravo davati pisane, obrazložene primjedbe u zapisnik o radu biračkog odbora.
Birački odbor dužan je primiti primjedbu promatrača, priložiti je zapisniku o radu biračkog odbora i o tome izdati potvrdu.

Članak 80.
Promatrač može pratiti predaju izbornog materijala od strane biračkog odbora nadležnom izbornom povjerenstvu.
Promatrač smije dolaziti i odlaziti s biračkog mjesta, ne remeteći postupak glasovanja i rad biračkog odbora.
Promatrač može biti nazočan glasovanju i prebrojavanju glasova, upozoravati na nepravilnosti i tražiti njihovo otklanjanje, te u zapisnik izbornog tijela stavljati primjedbe.
Promatrač ima pravo dobiti presliku zapisnika izbornog tijela čiji je rad promatrao.

Članak 81.
Promatraču nije dopušteno:
– odgovarati na upite birača. Promatrač je dužan birača koji mu se obrati uputiti predsjedniku ili članu biračkog odbora,
– nositi oznake, značke, fotografije, promotivni ili drugi materijal koji može utjecati na birače,
– tonsko ili videosnimanje rada izbornih tijela,
– aktivno ili pasivno utjecati na birače.
Promatrač ne smije biti kandidat na izborima.

VIII. TROŠKOVI ZA PROVEDBU IZBORA

Članak 82.
Sredstva za provedbu redovitih i prijevremenih izbora općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba osiguravaju se u proračunu jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave.
U financijskom planiranju i izradi proračuna za kalendarsku godinu u kojoj se održavaju redoviti izbori, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave su dužne osigurati sredstva za provedbu izbora.

Članak 83.
Sredstvima za provedbu izbora raspolaže izborno povjerenstvo jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave.
Izborno povjerenstvo određuje način korištenja sredstava, nadzire raspodjelu i trošenje sredstava te dodjeljuje sredstva biračkim odborima.

IX. ZAŠTITA IZBORNOG PRAVA

Članak 84.
Ustavni sud Republike Hrvatske obavlja nadzor ustavnosti i zakonitosti izbora općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba i rješava izborne sporove u skladu s odredbama Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske i odredbama ovoga Zakona.

Članak 85.
Prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja ili izbora mogu podnijeti političke stranke, kandidati i zamjenici kandidata, najmanje 100 birača ili najmanje 5% birača jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave u kojoj se provodi izbor.

Članak 86.
Prigovore zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i izbora općinskih načelnika i gradonačelnika rješava županijsko izborno povjerenstvo.
Prigovore zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i izbora župana i gradonačelnika Grada Zagreba rješava Državno izborno povjerenstvo.

Članak 87.
Prigovori zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i izbora općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba podnose se nadležnom izbornom povjerenstvu u roku od 48 sati računajući od isteka dana kad je izvršena radnja na koju se stavlja prigovor.
Nadležno izborno povjerenstvo dužno je donijeti rješenje o prigovoru u roku od 48 sati od dana kada mu je dostavljen prigovor, odnosno od dana kada su mu dostavljeni izborni materijali na koje se odnosi prigovor.

Članak 88.
Ako nadležno izborno povjerenstvo, rješavajući o prigovoru, utvrdi da je bilo nepravilnosti koje mogu bitno utjecati na rezultate izbora, poništit će radnje u postupku i odrediti da se radnje ponove u roku koji mora osigurati održavanje izbora na dan za koji su raspisani.
Ako ne postoji mogućnost ponavljanja poništenih radnji iz prethodnog stavka ili ako se nepravilnosti odnose na postupak glasovanja, a bitno su utjecale na rezultat izbora, nadležno izborno povjerenstvo poništit će izbore i odrediti rok u kojem će se održati ponovljeni izbori.

Članak 89.
Protiv rješenja nadležnoga izbornog povjerenstva može se pokrenuti izborni spor podnošenjem žalbe Ustavnom sudu Republike Hrvatske.
Žalbu mogu podnijeti političke stranke, kandidati i zamjenici kandidata, najmanje 100 birača ili najmanje 5% birača jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave u kojoj se provodi izbor.
Žalba se podnosi Ustavnom sudu Republike Hrvatske putem nadležnoga izbornog povjerenstva u roku od 48 sati od dana primitka pobijanog rješenja.
Ustavni sud će o žalbi odlučiti u roku od 48 sati od primitka žalbe.

Članak 90.
Prigovor i žalba u postupku zaštite izbornog prava ne odgađaju obavljanje izbornih radnji u skladu s ovim Zakonom.

Članak 91.
Na podneske i rješenja u postupku zaštite izbornog prava po odredbama ovoga Zakona ne plaćaju se pristojbe.

X. KAZNENE ODREDBE

Članak 92.
Novčanom kaznom od 3.000,00 kaznit će se za prekršaj:
– fizička osoba za provedbu izborne šutnje (članak 26.).
Novčanom kaznom od 10.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se prekršaj:
– kandidat na izborima za povredu izborne šutnje (članak 26.).
Novčanom kaznom od 100.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se prekršaj:
– pravna osoba za povredu izborne šutnje (članak 26.).
Novčanom kaznom od 10.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj:
– odgovorna osoba u pravnoj osobi za povredu izborne šutnje (članak 26.).

XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 93.
Na dan početka primjene ovoga Zakona prestaje važiti odredba članka 38. Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (»Narodne novine«, br. 33/01., 10/02., 155/02., 45/03., 43/04., 40/05. i 44/05. – pročišćeni tekst).

Članak 94.
Odredbe članka 69. do 81. ovoga Zakona koje propisuju prava, obveze i odgovornost promatrača, te način njihova određivanja, primjenjuju se i na izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Članak 95.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se od dana stupanja na snagu odluke o raspisivanju prvih, sljedećih, redovitih izbora općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba.

Povezani članci:

1. GIP – Zbirna lista kandidata za gradonačelnika grada Zadra i Rješenja o pravovaljanosti
2. Kako bi mogli izgledati rokovi na predstojećim izborima
3. Zakon o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne samouprave

Related posts brought to you by Yet Another Related Posts Plugin.

Naime, stranka sada ima 35 dužnosnika više nego nakon izbora 2005., kada je HSS osvojio 150 vijećničkih mjesta u općinama, gradovima i županijama. Friščić je naglasio kako je na ovim izborima HSS po prvi put na izbore izišao u većini jedinica lokalne i regionalne samouprave s partnerima s kojima obnaša vlast na državnoj razini.

Izražavajući zadovoljstvo naglasio je da u 13 županija HSS ima ili župane (tri župana) ili zamjenike župana. ‘To je za HSS potvrda politike koja je vođena, programa koji su bili jasni, te priprema za izbore i načinima njihovog vođenja’, rekao je Friščić, te dodao da ga veseli što u stranku prilaze novi mladi ljudi, pa HSS sada ima više od 47.000 članova.

Podsjetio je da su u siječnju prošle godine nakon konstituiranja Vlade i ulaska HSS-a u Vladu mnogi prognozirali da će se stanka podijeliti i oslabiti, a ogranci pasivizirati, no, kazao je, to se nije dogodilo a od tada se broj novih članova HSS-a povećao za 15.000.

Friščić je rekao da su već počeli razgovori o tome što činiti u temeljnim ograncima te je dogovoreno da se do kraja rujna održe izborne skupštine u svim ograncima, u listopadu izborne skupštine općinskih i gradskih organizacija, do sredine studenoga u županijskim organizacijama i gradu Zagrebu, a krajem prosinca Glavna skupština HSS-a.

Prošireno Predsjedništvo danas je razmatrano i izvješće Državne revizije, čiji je nalaz za HSS-a bezuvjetan, bez primjedbi na poslovanje, dodao je. Friščić je najavio okupljanje stranačkih dužnosnika 10. lipnja u Trebarjevu Desnom, dan uoči rođendana braće Radić kako bi se odala počast osnivačima HSS-a, a 5. srpnja će Organizacija žena HSS-a ‘Hrvatsko srce’ hodočastiti Majci Božjoj u Molve.

Friščić je izvijestio i da je stranka analizirala prve rezultate izbora za Europski parlament, jer HSS djeluje u obitelji europskih pučkih stranaka, a prvi rezultati govore da je to najjača politička snaga Europe.

Izrazio je očekivanje da će se već u ovom mandatu Europskog parlamenta održati izbori i za Europski parlament u Hrvatskoj i da ćemo, kako je kazao, ‘ući u zajednicu europskih zemalja a time i u najsnažniji klub. Među tim političarima imamo partnere i prijatelje koji će nam znati pomoći u bržem rješavanju naših problema u procesu pridruživanja EU, i povlačenju određenih sredstava’, istaknuo je predsjednik HSS-a.

Izvor: Tportal.hr

Kliknite na linkove na kraju retka za više tekstova na sljedeće teme: HSS i Josip Friščić.

Ako želite primati e-mailom nove objave sa stranica Lokalniizbori.com pretplatite se ovdje - upišite e-mail adresu i ponuđeni antispam kod, te potvrdite da ste vlasnik adrese klikom na link za potvrdu koji će vam biti poslan na upisanu e-mail adresu.

Povezani članci:

1. Istarski HSS u koaliciji s HDZ-om na lokalnim izborima za Istarsku županiju
2. Skoro 278 tisuća birača više na lokalnim izborima
3. Mesić: Ne može se govoriti o pobjedniku ili poraženom na izborima

Related posts brought to you by Yet Another Related Posts Plugin.

‘Samostalno smo iza HDZ-a i SDP-a osvojili najviše mandata. Treća smo ili četvrta politička stranka u Hrvatskoj’, tako je nakon analize rezultata lokalnih izbora snagu svoje stranke ocijenio potpredsjednik IDS-a Damir Kajin.

Pokazalo se, smatra Kajin, da u Hrvatskoj, osim IDS-a, samostalno na izbore mogu još jedino HDZ, SDP, SBHS i HNS. Kajin ocjenjuje i da su IDS-ovi jedini pravi saveznici na izborima bile nacionalne manjine.

Potpredsjednik IDS-a ponovio je i svoja stajališta o privatizaciji ‘Uljanika’ koja će se moći provesti, ocijenio je, tek kad model podupru zaposlenici, uprava, sindikati, grad Pula i Istarska županija. Vlada glede te privatizacije ne smije imati nikakvu autonomiju mimo tih čimbenika. Sve ostalo za Istru i te ljude nije prihvatljivo. Brodogradnja u Hrvatskoj izvan Istre i ‘Uljanika’ praktički je bankrotirala i teško može preživjeti,’ zaključio je.

Drži također da treba hitno osnovati fond za financiranje gradnje novih brodova u hrvatskim brodogradilištima, kako se brodogradnja ne bi urušila.

Ustvrdivši danas da zakon o turističkom zemljištu treba donijeti do početka ove sezone, izrazio je sumnju da će vlada to učiniti. Kad bi se po četvornom metru turističkoga zemljišta uprihodovala samo jedna do jedna i pol kuna, od toga bi se prihoda u pet godina mogla izgraditi opća bolnica u Puli, istaknuo je.

Ne znam kad će vlada odrediti datum utemeljiteljske sjednice Skupštine Istarske županije, ali znam da ja neću biti njezin predsjednik, a budem li vijećnik, tu ću dužnost obavljati savjesno, najavio je, rekavši kako od novoga skupštinskog saziva očekuje da Hrvatskom saboru najprije ponudi dobar prijedlog zakona o decentralizaciji.

Izvor: Tportal.hr

Kliknite na linkove na kraju retka za više tekstova na slijedeće teme: IDS i Damir Kajin.

Ako želite primati e-mailom nove objave sa stranica Lokalniizbori.com pretplatite se ovdje - upišite e-mail adresu i ponuđeni antispam kod, te potvrdite da ste vlasnik adrese klikom na link za potvrdu koji će vam biti poslan na upisanu e-mail adresu.

Povezani članci:

1. Kajin nositelj liste, Benussi kandidatkinja za podžupanicu
2. Neviđena jagma za političkim sinekurama
3. Jakovčić u slučaju pobjede najavio dogovor o razvoju Istre

Related posts brought to you by Yet Another Related Posts Plugin.

Predsjednica HSLS-a i potpredsjednica Vlade Đurđa Adlešič čestitala je Bakšiću na pobjedi u prvom krugu na neposrednim izborima, istaknuvši da su članovi HSLS-a vlast na lokalnoj i regionalnoj razini obnašali i obnašaju odgovorno i rade na dobrobit svojih sredina i svih građana u njima, što su glasači prepoznali te im potvrdili ili povjerili mandate.

U ime vodstva HSLS-a i hrvatske Vlade dala je podršku novoizabranoj glinskoj vlasti i novom gradonačelniku za provedbu razvojnih programa kojima je cilj u Glinu dovesti ulagače, zaposliti ljude i povećati životni standard stanovništva.

Adlešič je ustvrdila da je HSLS stranka koja ostvaruje bolje izborne rezultate na lokalnom, nego na državnom nivou, ističući da su za to zaslužni njeni kvalitetni kandidati i razvojni programi koje provode.

U Hrvatskom domu u Glini održana je i zajednička sjednica Predsjedništva i Središnjeg odbora HSLS-a.

Izvor: Tportal.hr

Kliknite na link na kraju retka za više tekstova na sljedeću temu: HSLS.

Ako želite primati e-mailom nove objave sa stranica Lokalniizbori.com pretplatite se ovdje - upišite e-mail adresu i ponuđeni antispam kod, te potvrdite da ste vlasnik adrese klikom na link za potvrdu koji će vam biti poslan na upisanu e-mail adresu.

Povezani članci:

1. I HDZ i HSLS zadržavaju svoja uporišta
2. Koalicijski sporazum HDZ-HSS-HSLS-HSU
3. Bjelovar: Koalicijski sporazum HDZ-a, HSS-a, HSLS-a, HSU-a

Related posts brought to you by Yet Another Related Posts Plugin.

Zašto ste potpisali taj ugovor samo nekoliko dana prije izbora?

- Gradski proračun u zadnjih godinu-dvije bio je u lošem stanju jer je Grad morao vraćati novac prema Zakonu o naknadi imovine oduzete za vrijeme komunističke vladivina. U tu svrhu Grad je morao isplatiti više od 20 milijuna kuna. Morali smo se snaći kako bismo osigurali novac u proračunu pa smo prodavali imovinu koja nije obiteljsko srebro.

Tako smo odlučili prodati i zemljište na Srđu. U prosincu 2008. raspisali smo natječaj, pristigle su ponude i početkom ožujka Poglavarstvo je donijelo odluku. Prije toga napravljena je procjena vrijednosti zemljišta prema kojoj je metar četvorni procijenjen na 44 kune. Mi smo dobili ponudu od 55 kuna i Poglavarstvo me je ovlastilo da potpišem ugovor.

Ponuda Razvoj golfa bila je najbolja?

- To je bila jedina ponuda. Čudili smo se da se netko i javio.

Zar zemljište na Srđu nije vrijedno i perspektivno?

- Ne, nije jer se nalazi u zelenoj zoni i izvan je obuhvata golf terena. To je običan kamenjar i nikada neće biti građevinsko zemljište. Umjesto tog zemljišta, Grad je kupio zemljiše u građevinskoj zoni na Nuncijati. Sve je učinjeno sukladno stručnom elaboratu, a Vlahušić je tom pričom na najsramotniji način nastavio kampanju.

Zašto je taj ugovor nosio oznaku tajnosti?

- Nije bio tajan. Pod moralnom i kaznenom odgovornošću kažem da ne postoji nijedan ugovor koji nosi oznaku povjerljivosti. To je najbesramnija laž koju sam ikada čula. Ne postoji nijedan tajni ugovor, nijedan ugovor nije nosio oznaku tajnosti kao što to tvrdi Vlahušić.

Ali sami ste prije rekli da je ugovor o gradnji javne garaže bio tajan?

- Ugovor o garaži je bio tajan nekoliko mjeseci, ali to je bilo prije pet godina. Taj ugovor je bio tajan u trenutku kada smo ga sklapali jer je tada bio intelektualno vlasništvo, ali mi smo kod partnera inzistirali da se s ugovora skine tajnost i to je učinjeno. Kunem se da ugovor o prodaji zemljišta nije nikada bio tajan. Ako Državno odvjetništvo pronađe bilo što, tu sam i stojim na raspolaganju.

Zašto niste pričekali da prođu izbori pa da novi gradonačelnik potpiše ugovor?

- Morali smo to učiniti zbog stanja u proračunu. Dubrovnik je turistički grad i punjenje proračuna najviše ovisi o sezoni. U prvih pet mjeseci puni se slabo, a tijekom sezone ima izvrstan priljev novca. Budući da se građevinski radovi u Dubrovniku ne smiju izvoditi nakon 15. lipnja, sve dogovore i radove moramo napraviti tijekom proljeća.

To je istina, ne znam zašto Vlahušić laže i izmišlja da su moje ladice bile pune tajnih ugovora. Laže i to da nisam ništa učinila za Dubrovnik.

Županijskoj bolnici kupila sam CT za milijun eura, sagradila sam četiri sportske dvorane, dvije škole, tri vrtića, javnu garažu, autobusni kolodvor, plivački bazen, rekonstruirala novi dubrovački arhiv, dovela vodu na sve Elafitske otoke, kupila 60 novih gradskih autobusa…

Zašto vam onda Dubrovčani to nisu honorirali na izborima?

- Birači su bili prevareni. Utjecajni lokalni tjednik Dubrovački vjesnik bio je Vlashušićev bilten, veličao je njegov lik i djelo. Ali Vlahušić nema svoj program, ni viziju, već mene napada jer je svjestan da je pobijedio manipulacijama i prevarama.

Tvrdite da je Vlahušić varao na izborima? Kako?

- Ne kažem da je bilo što krivotvoreno. Ali Vlahušić je lagao biračima. Pobijedio je uz lažna obećanja i ogromnu potporu Dubrovačkog vijesnika. Neka Vlahušić izvadi sve iz mojih ladica, ali u njima nema ništa osim njegovih laži. Duboko sam pogođena njegovim lažima, pogotovo zato što njega nitko nije dočekao aplauzima, a cijeli Stradun plače za mnom.

Zašto ste vi plakali kada ste izgubili izbore?

- Pustila sam suzu, nisam plakala. I nije mi žao, ne sramim se. Čovjek sam, gotovo osam godina svim srcem radila sam za Grad.

Je li vas predsjednik HDZ-a Ivo Sanader kritizirao zbog gubitka vlasti u Dubrovniku?

- Ne, predsjednik stranke me je pohvalio za izvrstan rezultat i od njega imam maksimalnu podršku. HDZ nikada u Dubrovniku nije dobio toliko glasova i za to mogu dobiti samo pohvale.

Ostajete li šefica dubrovačkog HDZ-a?

- Imam maksimalnu potporu svih mojih HDZ-ovaca i vrha stranke. Naravno da ostajem, sada imam još veći elan za dokazivanje pravde i pravednosti jer ovo je nečuveno što Vlahušić čini.

Što biste voljeli raditi nakon što vam istekne saborski mandat?

- Daleko je 2011. i teško mi je sada govoriti o tome. Ali osjećam se sposobnom baviti se bilo kojim poslom koji mi bude dostupan u tom trenutku.

Da li vas zanima posao u diplomaciji?

- To je jako lijep posao, sigurno imam smisla za to, ali sada nisam zainteresirana za taj posao.

Hoćete li aktivno sudjelovati i u sljedećim izbornim kampanjama. Prva sljedeća je za predsjedničke izbore. Tko bi trebao biti predsjednički kandidat HDZ-a?

- U HDZ-u sam od samog osnutka, a u zadnjih desetak godina podigla sam dubrovački HDZ i dovela ga do nekoliko pobjeda. Stalno sam dio HDZ-a, sigurno da ću i dalje pomagati HDZ-u. Kad HDZ izađe sa svojim kandidatom, sigurno ću ga podržati, tko god to bio.

Ivo Sanader?

- Kada bi to bio Sanader, bi bio super kandidat.

Izvor: Jutarnji.hr

Kliknite na linkove na kraju retka za više tekstova na sljedeće teme: Dubravka Šuica i Dubrovnik.

Ako želite primati e-mailom nove objave sa stranica Lokalniizbori.com pretplatite se ovdje - upišite e-mail adresu i ponuđeni antispam kod, te potvrdite da ste vlasnik adrese klikom na link za potvrdu koji će vam biti poslan na upisanu e-mail adresu.

Povezani članci:

1. Šuica: Nemoj mantrati!; Vlahušić: Grad nisu hoteli
2. Vlahušić na radnom mjestu, Šuica neraspoložena za medije
3. Šuica “drukala” SDP-ovce Izbornom povjerenstvu

Related posts brought to you by Yet Another Related Posts Plugin.

Osvojiti kormilo grada nije bilo lako, a opravdati povjerenje građana biti će još teže. Prvo obećanje dubrovačkog gradonačelnika dobili su beskućnici: krov nad glavom, hrana, školovanje. Idući korak bit će teži – riješiti probleme koje je, kaže, ostavila bivša gradonačelnica. ‘Ostavila je ugovore koji su načinili ogromnu štetu gradu Dubrovniku kao što je bio ovaj ugovor na Srdu. Moramo riješiti pitanje garaže. Pojavili su se problemi i oko ovrha od vaterpolo klupa, pa do elektrojuga’, rekao je Andro Vlahušić, gradonačelnik Dubrovnika.

Velikogorički gradonačelnik na kavici je sa sugrađanima. Iako još nije službeno sjeo u gradonačelničku fotelju, već zna što mu je činiti. Razvoj komunalne infrastrukture, otvaranje poduzetničke zone, izgradnja hladnjača. Ali onaj prvi korak je, kaže, ne ponoviti grešku Piculine uprave i otići na more. ‘Nema godišnjeg niti za mene niti za građevinare, niti ostale stručnjake koji će raditi u našem gradu. Prva konkretna ostvarenja i predizborna obećanja moraju se vidjeti već ovoga ljeta odnosno na jesen’, rekao je Dražen Barišić, gradonačelnik Velike Gorice. A nakon slavlja nema više odmora ni za osječkog gradonačelnika. Kaos koji ga je zatekao zadaje mu glavobolje. Stižu mu na naplatu fakture bez provedenih natječaja, a tamo gdje se radi nema uporabnih dozvola.

‘Prvo nam je rješavanje papira i svih problema što imamo, a kad govorimo o investicijama prioritet nam je u idućim mjesecima gospodarske zone, jug 2, obnova pješačkog mosta. 60 milijuna ove je godine više potrošeno nego što je ušlo u proračun već ovih dana radimo rebalans’, rekao je Krešimir Bubalo, gradonačelnik Osijeka. I vukovarski gradonačelnik najprije će raščistiti račune. Ali one političke. ‘Pokušat izmiriti sve političke opcije i sve građane Vukovara pozvati pod jednu zastavu, a to je vukovarska zastava. Izbori su iza nas sad je bitka za Vukovar’, rekao je Željko Sabo, gradonačelnik Vukovara. Svatko ima pravo na prvih sto dana. A nakon toga trebale bi se vidjeti riječi pretvorene u djela.

Izvor: Dnevnik.hr

Ako želite primati e-mailom nove objave sa stranica Lokalniizbori.com pretplatite se ovdje - upišite e-mail adresu i ponuđeni antispam kod, te potvrdite da ste vlasnik adrese klikom na link za potvrdu koji će vam biti poslan na upisanu e-mail adresu.

Povezani članci:

1. Bitka za 5 velikih gradova
2. Nesmjenljivi amateri, nedodirljive stranke
3. Kandidati u 140 znakova o protivniku

Related posts brought to you by Yet Another Related Posts Plugin.

Prvi i najbolji primjer za to je nemoć Gradske skupštine u pokušaju smjenjivanja aktualnog gradonačelnika, a istovremena ovlast Milana Bandića koji, uz pomoć premijera Ive Sanadera, može rušiti mandat Gradske skupštine.

Naime, ukoliko Bandić kao jedini predlagatelj proračuna Grada Zagreba ocijeni da bi gradski zastupnici mogli blokirati njegovo donošenje, ili ga amandmanima potpuno prekrojiti, on ga može povući iz procedure. Ako ne bi bio donesen do 15. prosinca, što je zakonski rok, tada bi premijer Ivo Sanader u ime Vlade donio privremeni proračun za Grad Zagreb te raspisao ponovne izbore za Gradsku skupštinu.

Jedan je to od mogućih scenarija koji bi se mogli dogoditi u ovom sazivu Gradske skupštine, a koji nam je pojasnio dosadašnji tajnik Gradskog poglavarstva Vidoje Bulum.

Omjer ovlasti između Bandića i Skupštine 80:20

Zakon o lokalnoj (regionalnoj) samoupravi tumačio se smanjenjem ovlasti načelnika općina, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba, te povećanjem ovlasti predstavničkih tijela, ali, kako tvrdi Bulum, nakon usklađivanja Statuta Grada Zagreba i zakona, omjer ovlasti između Milana Bandića i Gradske skupštine bit će 80:20 u korist gradonačelnika.

- Dobili smo rok od tri mjeseca od dana raspisivanja lokalnih izbora za usklađivanje 30-ak zakona sa Statutom Grada. Poglavarstvo i sam naziv pročelnika su ukinuti i sada smo u Uredu gradonačelnika. Još uvijek radimo na odlukama o ustrojstvu. Prema novom zakonu gradonačelnik može donositi sve odluke o gradskoj imovini, poput zamjene zemljišta, do milijun kuna. Sve iznad te svote odlučuje Skupština, koja odlučuje i o općim načelima. Svi postupci javne nabave koji su planirani u proračunu Grada Zagreba ne moraju u Skupštinu jer su prihvaćeni samim prihvaćenjem proračuna – pojasnio je Bulum.

Između mnogih nedorečenosti zakona dosadašnji tajnik Gradskog poglavarstva izdvojio je i smjenu gradonačelnika. Prema paketu izmijenjenih zakona koji je prihvatio Hrvatski sabor, gradonačelnika se može smijeniti referendumom za čije raspisivanje mora biti većina zastupnika Skupštine. Ako će se sjednica konstituirati 17. lipnja, kada je sazvana prva sjednica, gradski zastupnici već šest mjeseci kasnije mogu zatražiti referendum.

- To je pravo zastupnika, to je preispitivanje funkcije gradonačelnika – naglasio je Bulum.

Smjena gradonačelnika putem referenduma – teško izvedivo

Na referendum zbog izjašnjenja je li navod zastupnika da gradonačelnik ne radi dobro svoj posao točan, mora izići više od 50 posto birača te pola njih mora odgovoriti pozitivno da bi se smijenilo prvog čovjeka Zagreba. Ako referendum ne prođe u Skupštini, ili se raspiše, a građani ne žele smjenu, svi ostaju na svojim starim funkcijama. Kada bi se gradonačelnika smijenilo referendumom raspisali bi se ponovni izbori, osim u slučaju da je riječ o zadnjoj godini njegova mandata. Tada bi ga zamijenio dogradonačelnik.

Međutim, uzme li se u obzir da ni na lokalne izbore nije izašlo 50 posto birača, teško da bi se na ovaj način smijenilo Bandića.

S druge strane, još jedan mogući scenarij koji bi se mogao dogoditi i prije samog zasjedanja u Ćirilometodskoj je ponovno raspisivanje izbora za Skupštinu ukoliko se 17. lipnja, kada je sazvana prva sjednica, ona ne konstituira. Uzmu li se u obzir nova pravila, valja naglasiti kako je i za Bandića kao gradonačelnika i za Zorana Milanovića kao nositelja SDP-ove liste za Skupštinu koja je osvojila najviše mandata iznimno važno koalirati sa što je moguće pouzdanijim partnerima, zbog čega niti ne čude trzavice na relaciji Iblerov trg (središnjica SDP-a) – Praška (gradski SDP). Jer, zbog trajnog mira u kući koalicijski se partneri moraju vrlo pažljivo birati, a mir će donijeti samo oni kojima budu zadovoljni i Milanović i Bandić.

Što se tiče bivših pročelnika koje gradonačelnik nasljeđuje, Bulum je kazao kako niti jedan gradonačelnik ne može smijeniti ljude koji su do sada radili jer im još uvijek traje mandat. Oni mogu otići jedino svojevoljno, putem zakona ili ako za njihovu smjenu postoji dobar i opravdan razlog.

Javni natječaji za pet važnih funkcija u Gradskoj upravi idući tjedan

- Kada pobijedite četiri puta s istom ekipom, vi biste je mijenjali? – protupitanjem je odgovorio zagrebački gradonačelnik Milan Bandić početkom ovoga tjedna, a na novinarsko namjerava li dovesti nove ljude u Gradsku upravu.

- Ako promijene mene, mijenjat će i ekipu. Ali to će odlučiti građani. Koliko mi god bude zdravlja, cijeli mandat ili dio, odradit ću ga sa svojom ekipom – naglasio je Bandić.

Međutim, iako zadovoljan dosadašnjim timom, prema riječima dosadašnjeg tajnika Gradskog poglavarstva, natječaj za četiri funkcije se mora raspisati, dok će se raspisati još jedan jer je dosadašnja pročelnica Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport Jelena Pavičić Vukičević postala dogradonačelnica Zagreba. O uvjetima natječaja, kao i odabiru odlučuje gradonačelnik.

- Oni koje je Skupština kao članove Poglavarstva imenovala pročelnicima, a to su Slavko Kojić, Zvonimir Šostar, Davor Jelavić i Ladislav Prežigalo, za njihova će se mjesta raspisati javni natječaj. Znači, za dosadašnji Gradski ured za financije, Gradski ured za zdravstvo, Gradski ured za prostorno uređenje i Gradski ured za gospodarstvo – nastavio je Bulum, te dodao kako će se natječaji raspisati već idući tjedan.

Na upit kako će funkcionirati Gradska uprava ako neće biti sjednica Poglavarstva, odnosno kako će javnost biti informirana o gradonačelnikovim odlukama, uvjeren u transparentnost Bulum je kazao kako pretpostavlja da će Bandić jednom tjedno sazivati konferencije za novinare na kojima će prezentirati svoje odluke.

Izvor: Javno.com

Ako želite primati e-mailom nove objave sa stranica Lokalniizbori.com pretplatite se ovdje - upišite e-mail adresu i ponuđeni antispam kod, te potvrdite da ste vlasnik adrese klikom na link za potvrdu koji će vam biti poslan na upisanu e-mail adresu.

Povezani članci:

1. Izborno povjerenstvo: Thompson može pjevati, Kregar i Bandić su ionako ljevičari
2. Robert Valdec najavio kandidaturu za zagrebačku Gradsku skupštinu
3. Kako Bandić može zaustaviti Kregara

Related posts brought to you by Yet Another Related Posts Plugin.

Nakon što mu je uputio dvije tri prigodne riječi Denegri je s novim gradonačelnikom otišao na drugi kat zgrade Banovine gdje je obavljen službeni čin primopredaje vlasti.

Čim je Kerum ušao u zgradu Banovine hodnicima se prolomio pljesak. Stotinjak oduševljenih gradskih činovnika velikim je aplauzom pozdravilo novog gradonačelnika.

Kerumovi ljudi primopredaju su iščekivali u obližnjem kafiću Bobis u kojem je Željko Kerum u ponedjeljak motrio kada njegovi zaposlenici dolaze na posao.

Jutros pak uoči dolaska novog gazde u Banovinu vladala je velika neizvjesnost. Gradski službenici napeto su gledali kroz prozore iščekujući dolazak Željka Keruma, a atmosfera je dodatno podignuta prolaskom otvorenog dvokatnog autobusa punog dječice koja su u prolasku uzvikivala ime novog splitskog gradonačelnika.

Izvor: Index.hr

Ako želite primati e-mailom nove objave sa stranica Lokalniizbori.com pretplatite se ovdje - upišite e-mail adresu i ponuđeni antispam kod, te potvrdite da ste vlasnik adrese klikom na link za potvrdu koji će vam biti poslan na upisanu e-mail adresu.

Povezani članci:

1. U Banovini više nema zabušavanja
2. Splitski đir: Što se skriva iza Keruma?
3. Kosa Željka Keruma na analizi

Related posts brought to you by Yet Another Related Posts Plugin.

Ploča s imenom Dubravke Šuice nakon 8 godina skinuta je s gradonačelničkih vrata. Vlast je teška srca predala Andri Vlahušiću, a zauzvrat dobila cvijeće. Ne planira u diplomaciju, kao što se nagađalo nego misli raditi za grad kroz oporbeno mjesto u gradskome vijeću.

Emotivnu primopredaju novi gradonačelnik Dubrovnika brzo je zaboravio. Otrijeznile su ga zatečene brojke. Proračun od 400 milijuna kuna morat će na rebalans. ‘Da se zahvalim dosadašnjoj gradonačelnici na svemu onome dobrome što je učinila za grad Dubrovnik, a je li mogla više bolje i drugačije, to su rekli građani na izborima’, rekao je novi gradonačelnik Andrušić.

Bubalo će sve zaboraviti

Bez prigovora na rad prethodnika očekivano je bio
Vladimir Šišljagić, novi osječko-baranjski župan. Stranačkog kolegu Krešimira Bubala u izvješću je podržao do zadnjeg zareza. A zamjeriti, kaže, neće ni protivnicima na prljavoj predizbornoj kampanji. ‘Želja mi je i nastojat ću da se to zaboravi. A za takve stvari za politička nadmudrivanja bit će vrijeme za četiri godine’, rekao je Vladimir Šišljagić.

Bubalo se uputio na novo radno mjesto. Tamo ga je dočekao Anto Đapić kojem je rastanak s gradonačelničkom foteljom također teško pao. Rane izbornog poraza liječit će na odmoru, a razmišlja i o mirovini. ‘Ostajem u Osijeku živiti i raditi. Posvetit ću se više radu u stranci. Ali neću se maknuti iz osječke politike. Novog gradonačelnika Osijeka čeka možda i najteži posao. Blagajna je u potpunosti prazna, a vratiti treba oko 55 milijuna kuna dugovanja’, rekao je Đapić. Slast izborne pobjede novim gradonačelnicima čini se neće dugo trajati. Za ispunjenje brojnih predizbornih obećanja imaju samo četiri godine.

Izvor: Dnevnik.hr

Kliknite na linkove na kraju retka za više tekstova na slijedeće teme: Krešimir Bubalo i Andro Vlahušić.

Ako želite primati e-mailom nove objave sa stranica Lokalniizbori.com pretplatite se ovdje - upišite e-mail adresu i ponuđeni antispam kod, te potvrdite da ste vlasnik adrese klikom na link za potvrdu koji će vam biti poslan na upisanu e-mail adresu.

Povezani članci:

1. Šišljagić preuzeo Županiju, Bubalo Grad
2. Bubalo reže proračun za najmanje 40 milijuna kuna
3. Bubalo mu smanjio plaću jer na webu piše da je gradonačelnik – Đapić

Related posts brought to you by Yet Another Related Posts Plugin.