Pokrenut portal Predsjednički izbori 2009

Tek što se slegla prašina iza neizvjesnih lokalnih izbora, zahuktava se sljedeća, po svemu sudeći čak i neizvjesnija utrka za počasnog rezidenta Pantovčaka.  Novosti o tijeku kampanje i kandidatima za mjesto predsjednika Republike Hrvatske od sada možete pratiti na portalu Predsjednički Izbori (www.predsjednicki-izbori.com). Ukoliko na svoju e- mail adresu želite primati najnovije vijesti s portala, možete se registrirati klikom na link na isti način na koji se vršila registracija na Lokalniizbori.com. Dakle, u desnom kutu nalazi se prozor u koji upišete mail adresu te traženi antispam kod. Potom će Vam na upisanu adresu stići poruka s linkom klikom na kojeg ćete potvrditi adresu i autentičnost zahtjeva.

Lokalniizbori.com i protekli lokalni izbori

U proteklih pola godine objavili smo 1001 članak. Ne znamo na koliko smo pitanja odgovorili e-mailom, primili smo brojne telefonske pozive i pokušali vam pomoći u razjašnjavanju nedoumica. Nekima, na žalost, nismo stigli odgovoriti. Od početka veljače do danas zabilježili smo gotovo pola milijuna posjeta, preko dva milijuna učitanih stranica, te dva dana kada nam se server stalno jednostavno rušio zbog navale

Nebrojeno puta smo se složili sa vama kako su nam izborni zakoni nedorečeni, kako se brojne stvari proizvoljno tumače te kako Državno izborno povjerenstvo ne može ali se izgleda ni ne trudi odraditi svoj posao kako bismo svi mi htjeli: jer prvenstveno bi članovi Državnog izbornog povjerenstva trebali dići svoj glas i javno tražiti da im se povećaju ovlasti u konkretnim slučajevima, jer za razliku od prethodnih izbora, DIP više nije ad-hoc tijelo već tim profesionalaca dobro plaćenih za provođenje izbornog postupka.

Lokalni izbori, prvi na kojima smo izravno birali gradonačelnike i načelnike, su završili. Tijek izbora pokazao je da će zakonodavac imati još dosta posla ukoliko želimo imati uređeni izborni postupak. Ovaj put smo smo kandidata koji je morao u drugi krug jer mu je nedostajao samo jedan glas, na dva mjesta su se izbori ponavljali jer su oba kandidata imala podjednaki broj glasova…

Konačne, službene rezultate izbora možete pronaći na stranicama spominjanog Državnog izbornog povjerenstva. Formirana su općinska i gradska vijeća te županijske skupštine, načelnici, gradonačelnici i župani su sa svojim zamjenicima preuzeli vlast. Posvemašnja gospodarska kriza jamči „zanimljiv“ mandat svim izbornim pobjednicima.

Držimo da smo time zaokružili jednu cjelinu te do sljedećih lokalnih izbora ne očekujemo previše novih sadržaja na ovim stranicama. Svi stari sadržaji i dalje će biti dostupni za pretraživanje. Neke članke koji su nama bili zanimljivi izdvojili smo u posebnu rubriku pod nazivom „izdvojeno“.

Pred nama su, vjerujemo, vrlo zanimljivi predsjednički izbori. Zasigurno ćemo i njih pratiti, a o tome ćemo vas na vrijeme obavijestiti…

Do čitanja, i ne zaboravite da svaki narod ima vlast kakvu je zaslužio (izabrao).

Analiza lokalnih izbora

Analiza rezultata lokalnih izbora u 127 gradova koju je izradila Udruga gradova u Republici Hrvatskoj pokazuje da je nešto više od 70% dosadašnjih gradonačelnika (86 od 127) dobilo povjerenje svojih građana na prvim neposrednim lokalnim izborima. Njih 59 izabrano je već u prvom krugu, dok je u drugom krugu potvrđeno njih 27. U preostalome 41 gradu, 15 dosadašnjih gradonačelnika nije istaknulo kandidaturu, 4 nisu prošla u drugi krug izbora premda se on održavao, u 6 gradova novi su gradonačelnici izabrani već u prvom krugu, a u 15 u drugom krugu. U svim gradovima u Virovitičko-podravskoj i Ličko-senjskoj županiji dosadašnji gradonačelnici izabrani su već u prvome krugu lokalnih izbora.

Gradonačelnik s nezavisne liste izabran je u 6 gradova (Split, Varaždin, Drniš, Kaštela, Hvar, Sinj), od čega je 5 gradonačelnika izabrano u drugome krugu, a samo u Varaždinu već prvome krugu izbora.

Analiza Udruge gradova o rezultatima izbora za predstavnička tijela u 119 gradova pokazuje najveću fragmentaciju gradskih vijeća u Dugoj Resi i Buju (8 lista) te Opatiji, Pagu, Šibeniku i Labinu (7 lista), a najmanju fragmentaciju u Gospiću, Novalji, Otoku i Đakovu (2 liste). Podaci za preostalih 8 gradova nisu bili dostupni u trenutku završetka analize.

U 14 gradova u Republici Hrvatskoj apsolutnu većinu gradskih vijećnika ima stranka koja je nastupila samostalno, a čiji je kandidat izabran i za gradonačelnika, dok u 35 gradova u Hrvatskoj apsolutnu većinu u gradskom vijeću ima koalicijska lista koja je podržala izabranog gradonačelnika. Gradovi u kojima “gradonačelnikova”stranka ima apsolutnu većinu u vijeću (prema broju osvojenih mjesta u vijeću) su Rovinj, Poreč, Benkovac, Novigrad, Biograd na moru, Bakar, Požega, Buzet, Slunj, Bakar, Ogulin, Knin, Nin i Vodice.

U Dugoj Resi, Čazmi, Novom Marofu, Sv. Ivanu Zelini, Ludbregu, Križevcima, Garešnici, Obrovcu, Buju i Prelogu koalicijska lista koja je podržala izabranog gradonačelnika nastupila je razdvojeno na izborima za vijeće. Ukoliko se nastavi predizborna suradnja stranaka, koalicijska lista u Čazmi, Novom Marofu, Sv. Ivanu Zelini, Križevcima, Obrovcu i Prelogu imat će apsolutnu većinu u gradskom vijeću.

U 14 gradova najveći broj mjesta u gradskom vijeću dobila je lista koja nije podržala izabranog gradonačelnika, a samo u Belom Manastiru lista koja nije podržala novog gradonačelnika ima apsolutnu većinu. “Opozicijska lista” tako ima većinu u vijeću u gradovima Glina, Hrvatska Kostajnica, Sisak, Varaždin, Bjelovar, Mursko Središće, Belišće, Kutjevo, Vukovar, Kaštela, Stari Grad, Supetar, Crikvenica i Sinj. U Samoboru, Križevcima, Garešnici, Kraljevici i Dubrovniku „opozicijska lista“ dobila je jednak broj predstavnika u gradskom vijeću, kao i koalicijska lista koja je podržala izabranog gradonačelnika.

Nezavisne gradske liste osvojile su mjesta u 61 gradskom vijeću, u kojima će sjediti predstavnici najmanje 1, a najviše 3 nezavisne liste. U Splitu i Hvaru nezavisna gradska lista izabranog gradonačelnika dobila je i najviše mjesta u gradskom vijeću, no ne i apsolutnu većinu.

Sanader u utrci za šefa države, počinje bitka za novog šefa HDZ-a

“Bumo videli”, odgovorio je premijer Ivo Sanader na pitanje hoće li se kandidirati na predsjedničkim izborima.

Sanader je prvi put javno potvrdio mogućnost da bi mogao biti HDZ-ov kandidat, a o čemu se u kuloarima već ozbiljno nagađa. Konačnu odluku će, tvrde njegovi suradnici, objaviti tek najesen.

- Uvjeren sam da Ivo još nije donio konačnu odluku. A sve dok on ne odluči što će učiniti, kandidirati se ili ne, nitko drugi neće ulaziti u to – kaže jedan od suradnika.

Sanaderova odluka u HDZ-u se napeto iščekuje ne samo zbog predsjedničke fotelje na Pantovčaku, nego i zato što će o Sanaderovom potezu uvelike ovisiti politička budućnost drugih vodećih HDZ-ovaca.

Sanaderovo “bumo videli” značajno je zato što sada otvara dilemu: tko bi mogao postati novi predsjednik HDZ-a i novi premijer?

‘Svašta će se dogoditi’

Sanader je svjestan da će doći do frakcijskih borbi u HDZ-u ako on već sada, pola godine prije izbora, objavi da ulazi u bitku za Pantovčak.

- Ako Sanader ne krene u predsjedničku utrku, svi će u HDZ-u povući ručnu kočnicu za svoje ambicije. Ali ako se odluči kandidirati za predsjednika, stvar će biti drugačija i svašta će se događati. Vođenje HDZ-a je veliki izazov i kada bi Sanader otišao s te dužnosti otvorilo bi se puno pitanja koja on sada drži pod kontrolom – objašnjava visokorangirani HDZ-ovac.

U HDZ-u ima puno aspiranata na poziciju šefa stranke i premijersku funkciju, ali za sada svi mudro šute. Na pitanje bi li se kandidirala za šeficu HDZ-a, Jadranka Kosor odgovara: “Bumo videli”.

- Ja sam vjerna zamjenica predsjednika HDZ-a pa ću vam, kao i premijer, odgovoriti: Bumo videli – poručila je.

Jadranka Kosor spada u rang najbližih Sanaderovih suradnika s kojima on računa. Već je godinama zamjenica šefa HDZ-a, bila je predsjednički kandidat 2005., nikada nije proturječila odlukama šefa stranke.

Uz Kosor na mjestu šefice HDZ-a i Vlade, Sanader bi zadržao veliki utjecaj na stranku i izvršnu vlast. To je njena prednost u mogućoj utrci za šeficu HDZ-a, jer će i Sanader itekako voditi računa da iza sebe ostavi odan kadar.

Hebrangov problem

Nisu svi u takvoj poziciji. Jedan od njih je Andrija Hebrang koji je već gotovo dva desetljeća pri vrhu HDZ-a, ali nikada se nije uspio popeti do kraja. U zadnjih osam godina to mu nije dozvoljavao Sanader, svjestan da Hebrang predstavlja stranačku desnicu s kojom HDZ ne može biti moderna demokršćanska stranka.

Hebrang je više puta “padao” unutar stranke, i za Tuđmanove i za Sanaderove vlasti, ali nije odustao jer ima podršku značajnog dijela članstva HDZ-a.

Prije nekoliko mjeseci koketirao je čak i s vanparlamentarnom, ekstremnom desnicom, koju predstavljaju Miroslav Tuđman i akademik Ivan Aralica, što mu je Sanader zamjerio.

O mogućoj promjeni na čelu HDZ-a ne želi govoriti.

- Ne opterećujem se tom temom, imam puno posla u Saboru, na fakultetu, u bolnici – rekao je jučer Hebrang.

A na svako pitanje o izborima za šefa države i novom stranačkom vodstvu odgovara: “Definitivno smo se dogovorili da o tome nitko ne razgovara do rujna”.

Nova kadrovska križaljka HDZ-a zanima i ministra Dragana Primorca, ali upućeni tvrde kako on i dalje gleda više prema Pantovčaku, nego središnjici HDZ-a.

- Dragan sebe vidi kao drugog na listi predsjedničkih kandidata i čeka što će odlučiti Sanader. Ako Sanader krene u predsjedničku utrku, šanse da se Primorac kandidira za predsjednika stranke minimalne su – kaže izvor iz vodstva HDZ-a.

Primorca ne voli vrh HDZ-a

Primorac nema čvrstu bazu u HDZ-u i čini se da je toga svjestan. Usto, dio vodstva HDZ-a osjeća prema njemu netrpeljivost, misle da se brine samo o svojim ambicijama.

Ministar zdravstva Darko Milinović u bitno je boljoj poziciji ako odluči krenuti u utrku za vrh stranke. A upućeni HDZ-ovci tvrde kako on ima takvih ambicija. Milinović je Sanaderov kadar koji se bori protiv Hebrangovog utjecaja na zdravstvo, a pri tome se može pohvaliti i odličnim izbornim rezultatima.

- Ne razmišljam o tome, imam važnijih problema, kao što je reforma zdravstva – kaže Milinović na upit bi li se kandidirao za šefa stranke.

U krug ambicioznih HDZ-ovaca spada i ministar Božidar Kalmeta, međutim, njegove šanse da preuzme HDZ male su sve dok Sanader ima utjecaja u stranci. U Vladi je zahvaljujući uzastopnim HDZ-ovim pobjedma u Zadru. Ali, činjenica da je bio Pašalićev čovjek u frakcijskom ratu diskvalificira ga kao kandidata za vođenje HDZ-a ili Vlade. Sanader nikad neće Kalmeti, kao ni Ivanu Šukeru ili Dubravki Šuici, oprostiti što su u presudnim trenucima njegove političke karijere stali na stranu najvećeg političkog protivnika.

Izvor: Jutarnji.hr

Ako želite primati e-mailom nove objave sa stranica Lokalniizbori.com pretplatite se ovdje - upišite e-mail adresu i ponuđeni antispam kod, te potvrdite da ste vlasnik adrese klikom na link za potvrdu koji će vam biti poslan na upisanu e-mail adresu.

Bubalo reže proračun za najmanje 40 milijuna kuna

Planirani proračun grada Osijeka za 2009. godinu u iznosu od 591 milijun kuna jednostavno nije ostvariv te će se morati smanjiti za najmanje 40 milijuna kuna, javlja Glas Slavonije. Do tog zaključka došla je ovih dana i gradska vlast na čelu s novim gradonačelnikom Krešimirom Bubalom, i to nakon razgovora s pročelnicima upravnih odjela i gradskih službi.

Bubalo je tako čvrst oko stava da proračun ne smije premašiti 550 milijuna kuna te tvrdi kako je bivša vlast kriva za sadašnje neodrživo stanje. Tako je sve izglednije da će se planirani minus od 55 milijuna kuna povećati za barem još 10 milijuna, ponajprije zbog Kopike i davanja za tretiranje komaraca, za koje Vlada gradu već tri godine nije dala ništa, iako je obećala čak osam milijuna.

- Račun grada Osijeka je pred blokadom! Visi nam mač nad glavom, dospjele obveze koje grad treba platiti iznose oko 68 milijuna kuna, ne znamo hoćemo li imati novca za iduće plaće – ustvrdio je novi osječki gradonačelnik Krešimir Bubalo za Večernji list, te nastavio kako svaki čas očekuje da nastupi blokada računa.

Đapić se ponašao kao pijani milijarder

Grad Osijek je, izgleda, dužan na sve strane. Tako je tvrtka Gradnja Osijek zbog duga od oko 6 milijuna kuna gradu zaprijetila blokadom. Potraživanja ima i tvrtka Osijek-Kotekst, ali i država, kojoj Osijek duguje 15 milijuna kuna.

- Bivša se vlast na čelu s Anto Đapićem ponašala raskalašeno i poput pijanog milijardera. Proračun je bio predizborni i prenapuhan. Rashodi su ove godine bili oko 50 milijuna veći od prihoda – kaže Bubalo.

Kako postoji potreba za uvođenjem hitnih mjera, već idući tjedan proračun će biti srezan za čak 50 milijuna kuna. Bubalo će zato konzultirati svoje pročelnike koji moraju ponuditi odgovor gdje i kako se može najefikasnije uštedjeti. Novom gradonačelniku sigurno i nije lako sjela vijest da je minus u gradskim tvrtkama čak 19 milijuna kuna. Tri tvrtke koje se najviše crvene su GPP koji je u minusu šest milijuna kuna, a slijede ga Vodovod s pet milijuna, Unikom s četiri, te Ukop s tri milijuna. Grad nije baš bio revan ni u naplati vlastitih potraživanja te je tako dug za komunalne usluge dosegnuo 24, a za doprinose 21 milijun kuna.

- Ići ćemo u agresivniju naplatu potraživanja i to što prije – izjavio je gradonačelnik.

Za pretpotopno stanje u gradu na Dravi nova vlast krivi bivšeg gradonačelnika Antu Đapića, koji je očigledno na vrijeme shvatio što bi se moglo dogoditi te je nakon izbora najavio kako odlazi na odmor te da neće biti dostupan za izjave.

Izvor: Javno.com

Kliknite na link na kraju retka za više tekstova na sljedeću temu: Krešimir Bubalo.

Ako želite primati e-mailom nove objave sa stranica Lokalniizbori.com pretplatite se ovdje - upišite e-mail adresu i ponuđeni antispam kod, te potvrdite da ste vlasnik adrese klikom na link za potvrdu koji će vam biti poslan na upisanu e-mail adresu.

Sljedeća stranica »