Uljan: Ovo će biti moj najteži mandat

U proteklih 14 godina Miroslav Uljan na čelu Općine Kostrena uspio je opstati unatoč nizu situacija koje mu nikako nisu išle u prilog. Počevši od prijetnje gašenja općine, preko kaznenih prijava protiv njega i njegovih suradnika do krize vlasti koja ga je prije dvije godine umalo koštala načelničke fotelje. No, u drugom krugu minulih lokalnih izbora, unatoč činjenici što je po prvi puta njegov protivnički tabor uspio pridobiti ozbiljniju potporu mještana, ipak je odnio pobjedu. Možda ne toliko premoćnu kako bi to vjerojatno bio slučaj prije četiri godine, ali će za sebe svejedno uvijek moći reći da je prvi kostrenski načelnik kojem su građani svoje povjerenje iskazali neposrednim putem.

- Kad se mojih dosadašnjih 14 godina na čelu Kostrene pribroji još predstojeće četiri mogu reći da je to gotovo pola radnog vijeka jedne osobe. Smatram da koliko god je to odgovoran posao, toliko je i pozitivan jer radiš za svoje ljude i svoje mjesto, pa je čovjek na tom mjestu, kad nešto postigne, doista ispunjen. Ipak, mislim da će mi ovaj mandat biti najteži, i to ne u političkom smislu, nego zbog gospodarske situacije. Recesija je svugdje i svijetu, i ona je već jednim dijelom pogodila Hrvatsku zbog čega će sve naše planove biti teško realizirati. Naime, mi imamo tri velika gospodarska subjekta koji pune gotovo pola proračuna, a koji su vezani uz globalnu situaciju, pogotovo Ina i HEP, a ako brodovi ne budu plovili neće biti ni remonta u Viktoru Lencu. Jedinu mogućnost izlaska iz krize vidim u modernizaciji Ine koja će omogućiti njezinu konkurentnost na svjetskom tržištu i prodaji zemljišta.
Ini zemljište za 2 milijuna eura

Posljednja prodaja općinskog zemljišta FIM Sportu nedavno je izazvala dosta bure. Na što točno mislite kad govorite o prodaji zemljišta?

- Sve odluke koje se tiču prodaje zemljišta po novom zakonu vjerojatno će odsad donositi općinsko vijeće što će mi olakšati posao kao načelniku. Konkretno, radi se o zemljištu vezanom uz proširenje Ine u Urinju i njezinu modernizaciju. To nije ništa nepoznato, taj je dio predviđen u prostornim planovima, a radi se o izgradnji tri spremnika na tridesetak tisuća četvornih metara. Pritom nije sve općinsko zemljište već ima parcela koje se nalaze i u privatnom vlasništvu.

Koja je cijena četvornog metra u ovom slučaju?

- Prema procjeni vještaka cijena se kreće između 40 i 70 eura po četvornom metru. Ne znam kako će to Ina riješiti u sadašnjoj situaciji, međutim, ne može dobiti građevinsku dozvolu ako to ne kupi. Prodajom tog zemljišta proračun će biti povećan za najmanje dva milijuna eura. No, to je jednokratno povećanje proračuna, a ne kontinuirano.

Kako bi se onda proračun mogao kontinuirano povećati? To je ujedno bila i jedna od najvećih kritika vaših protukandidata u predizbornoj kampanji gdje vam se posebno zamjeralo što kostrenski proračun u odnosu na ostale jedinice lokalne samouprave riječkog prstena godinama stagnira.

- Jedina mogućnost kontinuiranog povećanja proračuna je u funkcioniranju poslovne zone u Šoićima. To bi zaposlilo i određen broj ljudi. Iako vrijeme nije baš naklonjeno toj ideji, vjerujem da će se funkcioniranjem poslovne zone ostvariti pozitivni pomaci. Mislim da će se poduzetnicima trebati pomoći, vjerojatno oslobađanjem od komunalne naknade. Smatram da poduzetnike treba stimulirati kako bismo kroz par godina imali konstantni priliv u proračun.
Općina nije krivac zbog prostornih planova

Kada govorite o razvoju Kostrene stječe se dojam da je za njezinu eventualnu stagnaciju krivo isključivo nedonošenje prostorne dokumentacije. Krivci se pronalaze posvuda – od Vladine uredbe preko Županije i resornog ministarstva pa do samih izrađivača. Izgleda da Općina Kostrena i dosadašnja vlast prema vašem sudu ne snose nikakavu odgovornost u tom slučaju?

- Ne bih rekao da odgovornost ne postoji, ali bih rekao da je mala. Jer ako imamo javni natječaj da izrađujemo urbanistički plan za određeno područje i dobili smo tim putem izvođača koji ima određen rok. Potom trebamo dobiti suglasnosti županijskog zavoda i ostalih javnih poduzeća, što je opet određena procedura. Sve to nije naša obaveza, naša obaveza kao lokalne samouprave sastoji se u pisanju dopisa vezanih za suglasnosti i raspisivanje javnih natječaja. Dakle, naša je obaveza najmanja, a najveća obaveza je na izrađivaču koji je svoj posao trebao završiti na obostrano zadovoljstvo.

Možda kad je riječ o prostornim planovima kao načelnik niste dovoljno boravili u Zagrebu.

- Mislim da se treba boraviti i to upravo u smislu ovakvih projekata kako bi se legalizirali i definirali. No, što se tiče financiranja projekta mislim da je to pogrešno i da bi tu država trebala donijeti jasne kriterije. Zašto pomagati Bakru, a ne Klani i Jelenju kojima je pomoć potrebna.

Na kojim primjerima ste osjetili različite kriterije države kad je riječ o pomoći pojedinim jedinicama lokalne samouprave?

- Kao načelnik sudjelujem na koordinacijama na nivou županije i riječkog prstena te vidim da one samouprave gdje su na vlasti podobni načelnici i gradonačelnici dobivaju potpore od Hrvatskih voda, od centralne vlasti i od ministarstva, što mi drugi ne dobivamo. To me smeta prvenstveno kao građanina Hrvatske, a tek onda kao načelnika općine kojoj možda ta pomoć nije toliko potrebna kao nekim drugim samoupravama.
Kaznene prijave – politički pritisak

Vjerujete li u pravnu državu?

- Ja vjerujem u pravnu državu i siguran sam da će ona kad-tad profunkcionirati. Siguran sam da kod nas još uvijek postoji politički pritisak, ali se on već sad smanjuje.

Kako onda komentirate kaznene prijave koje se dovode u vezu s vašim imenom i funkcijom, a već godinama nisu dobile nikakav epilog?

- Sve su te prijave bile politički pritisak i ne bih sad želio govoriti od koga. Uvijek su bile potencirane predizbornim kampanjama. Ja znam, ali i moji odvjetnici i suradnici koji su radili sa mnom i među kojima su i neki moji sadašnji oponenti, da smo se svi branili da su te optužbe neosnovane jer iz općine nismo uzeli ni kunu. Ponovit ću, u Općini Kostrena iz proračuna nije nestala nijedna kuna. Mi smo se borili za opstojnost općine i naših projekata jer da nismo, ne bi ih napravili, ne bismo bili na vlasti jer bi nas proglasili nesposobnima, a možda bi se i ugasila općina. Iskoristio bih i priliku da svim mojim sumještanima kažem da nijedan moj rođak nije radio u općini niti će raditi. I ja imam sinove koji su poznati, ali mogu reći da oni nikad neće biti u politici dok sam ja. Bez obzira na ovlasti načelnika mislim da će sad veće ovlasti imati općinska uprava. Ja ću sigurno od njih tražiti da budu više unutar svojih projekata za koje su se dosad mogli ograđivati jer je iznad njih bilo poglavarstvo.

Marina u Žurkovu prihodovni projekt

Stječe se dojam da su svi projekti o kojima pričate na razini ideja. Možete li taksativno nabrojiti projekte koje planirate realizirati u predstojećem mandatu?

- Pod broj jedan to su urbanistički planovi koji bio trebali biti doneseni do kraja godine. U izradi su i planovi preostale dvije poslovne zone koji neće biti gotovi prije 2010. godine. Ključan nam je završetak katastarske općine Sveta Barbara čije bi izlaganje trebalo biti gotovo u lipnju, a i to će olakšati promet nekretnina. Po meni proračun od 61,5 milijuna kuna u ovo vrijeme će se moći izvršiti ako Ina izađe iz krize, no ako gledam dosadašnje rezulatate poslovanja mislim da će se to ipak odraziti na nas. Kad prođe gospodarska kriza ja povećanje budžeta vidim kroz komunalni doprinos. Tu je i nastavak izgradnje komunalne infrastrukture, kanalizacija i cesta, a inzistirat ćemo na izgradnji nadvožnjaka u Žuknici, rotora na Šoićima te raskrižje u Pavekima.

No, to su sve, kako je kazao jedan od vaših protukandidata rashodovni projekti. Postoje li prihodovni projekti?

- Prihodovnih projekata neće biti sve dok se ne napravi komunalna infrastruktura. Prihodovni projekt ja prije svega vidim u komunalnoj marini u Žurkovu. To je jedno atraktivno područje i preduvjet smo napravili izgradnjom ceste i kanalizacije. Takva marina olakšala bi rad već postojećim udrugama na tom području, a donijela bi i nove prihode, bilo komunalnom društvu ili pak nekom koncesionaru. Tu vidim prihode od marine, ali i turističke prihode. Mislim da bi ta investicija koja se procjenjuje na oko 40 milijuna kuna trebala nositi Općina Kostrena i Komunalno društvo. Marina bi imala sveukupno 260 mjesta od čega bi 160 bilo komercijalnih mjesta. Marinom bismo dobili jedno pravo središte s brojnim sadržajima, a ono što je najvažnije, i izlaz na more.

Izvor: NoviList.hr

Ako želite primati e-mailom nove objave sa stranica Lokalniizbori.com pretplatite se ovdje - upišite e-mail adresu i ponuđeni antispam kod, te potvrdite da ste vlasnik adrese klikom na link za potvrdu koji će vam biti poslan na upisanu e-mail adresu.

Povezani članci:

1. Bandić: Sljedeći gradonačelnički mandat bit će mi zadnji
2. Kolega je očekivao još jedan mandat
3. Premijer poručuje da izbori neće biti raspisani 18. ožujka
4. Tko će biti novi pulski gradonačelnik?
5. Pornoglumica želi biti gradonačelnica