O predizbornim prognozama

Četiri dana pred izbore Jutarnji list je objavio prognoze izbornih rezultata u Dubrovniku, Sisku i Velikoj Gorici na osnovu istraživanja koje je za njih proveo Institut Mediana. Od napomena koje se nužno navode uz interpretaciju rezultata nalazimo da je riječ o telefonskom istraživanju na reprezentativnom uzorku po spolu, dobi i obrazovanju. Isto tako dana je i napomena kako je to „konačna procjena rezultata – zbroj postotaka izjašnjenih i sklonih preračunato na 100%“. Ovom pomalo nejasnom zadnjom rečenicom vjerojatno su htjeli naglasiti kako su isključili neodlučne i one koji neće izaći na izbore. Uz rezultate nije naznačena statistička pogreška, niti veličina uzorka, pa ju nismo mogli procijeniti.

Usporedimo li rezultate ispitivanja i stvarno dobivene rezultate vidi se kako su dane prognoze SDP-ovih kandidata i lista znatno bolje od stvarno postignutih rezultata, dok su prognoze o učincima HDZ-ovih kandidata i lista znatno lošije…

Grad Dubrovnik

Gradonačelnik	Prognoza	Stvarno
Dubravka Šuica (HDZ-HSS)	36,1%	39,11%
Marija Delija (Nez.)	6,2%	5,47%
Pero Vićan (Nez.)	6,2%	9,77%
Andro Vlahušić (HNS-SDP)	51,5%	42,91%

Gradsko vijeće	Prognoza	Stvarno
HDZ-HSS	32,5%	39,95%
HSP	4,8%	3,76%
Pero Vićan	4,7%	12,08%
Marija Delija	8,4%	6,84%
SDP-HNS-HSU-HSLS	49,6%	37,37%

Grad Sisak

Gradonačelnik	Prognoza	Stvarno
Miroslav Matić (Nez.)	3,0%	3,33%
Dinko Pintarić (HDZ-HSS-HSLS-SDA-HSU)	35,2%	34,45%
Ivo Šimac (HSP)	19,8%	20,80%
Davorko Vidović (SDP-HNS-DSU-DC-SDSS)	42,0%	38,07%

Gradsko vijeće	Prognoza	Stvarno
SDP-HNS-DSU-DC-SDSS	38%	37,53%
HDZ-HSS-HSLS-SDA-HSU	19,6%	34,84%
HSP	7,7%	17,58%

Grad Velika Gorica

Gradonačelnik	Prognoza	Stvarno
Dražen Barišić (HDZ-HSS-HSP-HSU)	38,9%	48,58%
Goran B. Richemberg (HNS)	9,0 %	10,58%
Tonino Picula (SDP-DC-HSLS)	52,1%	38,11%

Gradsko vijeće	Prognoza	Stvarno
HDZ-HSS-HSP-HSU	46,4%	45,19%
HŠSP	0,9%	3,26%
SDP-DC-HSLS	48,8%	40,43%
HNS	3,9%	11,12%

Treba istaknuti da vrlo često ankete favoriziraju lijevu opciju, a bez stvarne namjere anketara da utječe na rezultat. Sjetimo se izlaznih anketa objavljenih nakon prošlih parlamentarnih izbora koje su ukazivale da je SDP odnio premoćnu pobjedu. Naknadno su stručnjaci dali opravdanje kako je desno glasačko tijelo tradicionalno suzdržano kada su ankete u pitanju pa su zbog toga rezultati anketa upitni. Ipak, takvih ograda ne nalazimo u članku u kojem su iznesene prognoze, tek nalazimo napomenu kako je uzorak reprezentativan i kako su isključeni oni koji neće izaći na izbore.

Ne možemo olako tvrditi da Jutarnji list objavljuje samo ankete koje bismo mogli okarakterizirati „navijačkim“. Dva dana nakon objave prognoza za Sisak, Veliku Goricu i Dubrovnik objavljena je prognoza rezultata u Osijeku koje je za Jutarnji izradila ista agencija, a koja su relativno dobro predvidjela stvarni rezultat, uz iste napomene o metodologiji, no ovog puta i uz naznačenu statističku pogrešku! Ova anketa može biti ogledni primjer kako bi uvijek trebalo objavljivati rezultate:

Gradonačelnik	Prognoza	Stvarno
Krešimir Bubalo (HDSSB-HNS-Zeleni HR)	34,9% (+/- 5,5%)	38,71%
Anto Đapić (HSP-HDZ)	23,3 % (+/- 4,9%)	22,94%
Gordan Matković (Nez.)	26,1% (+/- 5,1%)	21,38%
Josip Vrbošić (HSLS-HSS-SDP-DSU)	15,7% (+/- 4,2%)	15,24%

U toj anketi ne može se zamijetiti favoriziranje lijeve opcije, ili u Osijeku lijeve opcije uopće nema, sudeći prema članicama koalicije (HSLS i HSS sa SDP-om)!

Mediji objavljuju ankete jer žele poboljšati prodaju/gledanost odnosno steći određeni renome. Oni na rezultate ankete gledaju isključivo kao na vijest – što je ona kontroverznija to je bolja. Rezultati se često „vrlo nategnuto“ komentiraju, promjene rezultata na razini pogreške se često interpretiraju kao značajne promjene raspoloženja biračkog tijela, cijela priča naginje prema senzacionalizmu. Na žalost, imamo primjera i kada se u medijima pojavljuju i neke jako, jako „čudne“ ankete, koje su više izgovor za postavljanje bombastičnog naslova. Ovdje se nećemo baviti vrlo popularnim internet anketama na pojedinim našim portalima na kojima čitatelji glasaju za pojedine kandidate. Rezultati takvih anketa najčešće su rezultat okršaja informatičara iz stožera suprotstavljenih kandidata o kojima je u anketi riječ, a pobijedit će onaj kandidat čiji informatičari imaju više suradnika, brže brišu cookie, mijenjanju IP adrese i slično…

Stranke objavljuju rezultate ne bi li izazvali neki od učinaka kod publike (bandwagon – on je uspješan, bolje da mu se pridružim ili underdog – on je podcijenjen njemu ću pružiti potporu), premda je učinkovitost ovakvih pokušaja upitna, a nekada se može postići i suprotni efekt (primjerice Mesić u izborima za drugi mandat kada njegovi birači nisu bili motivirani izlaziti jer su ankete govorile da nema šanse ne dobiti izbore u prvom krugu). Naravno, objavljuju se ankete i da bi se nekom u stranci „skinula glava“ ili pokazala snaga. Vjerujem da je utjecaj objavljene prognoze rezultata izbora ne neodlučne izuzetno malen.

Često ćete čuti od nezadovoljnika rezultatima pojedine ankete kako je anketa „naručena“. Apsolutno su u pravu: svaka anketa je naručena, jer je netko izradu ankete morao naručiti (i platiti) od specijaliziranih kuća za ispitivanje javnog mnijenja. Žele li implicirati tom izjavom da je ishod ankete lažiran? Ukoliko govorimo o anketama koje su provele neke od naših renomiranih firmi poput Pulsa, Promocije Plus i sličnih, jednostavno ne vjerujem da bi te firme, koje svakodnevno rade brojna ispitivanja za potrebe gospodarstvenika, prodale svoju reputaciju jeftino. Nisam siguran da je bilo koja od stranaka spremna platiti tako visoku cijenu za rezultate ispitivanja koji u javnosti mogu promijeniti tako malo…

Izvor: Manjgura.hr

Kliknite na linkove na kraju retka za više tekstova na slijedeće teme: lokalni izbori i istraživanja.

Ako želite primati e-mailom nove objave sa stranica Lokalniizbori.com pretplatite se ovdje - upišite e-mail adresu i ponuđeni antispam kod, te potvrdite da ste vlasnik adrese klikom na link za potvrdu koji će vam biti poslan na upisanu e-mail adresu.

Kupite pobjedu na izborima

Tragom komentara našeg čitatelja na članak ‘O predizbornim prognozama’ skrećemo pozornost na duhovite stranice nazvane Rentanketa kojima se netko šali na račun istraživanja javnog mnijenja. Nažalost, nerijetko se rezultati ankete kao i sam proces provođenja može interpretirati ili usmjeravati na željeni način. Sad samo možemo iščekivati da li će sa na spomenutoj stranici pojaviti i ‘zadovoljni klijenti’.

Izvor: lokalniizbori.com

Kliknite na link na kraju retka za više tekstova na slijedeću temu: istraživanje.

Ako želite primati e-mailom nove objave sa stranica Lokalniizbori.com pretplatite se ovdje - upišite e-mail adresu i ponuđeni antispam kod, te potvrdite da ste vlasnik adrese klikom na link za potvrdu koji će vam biti poslan na upisanu e-mail adresu.

Gradonačelnici Bandić, Kerum i Bubalo

Istraživanje o izgledima za pobjedu u drugom krugu, napravljeno ekskluzivno za Novu TV i prvo tog tipa u Hrvatskoj, otkriva kako bi u Splitu, da su izbori danas, pobijedio Željko Kerum, u Zagrebu Milan Bandić, a u Osijeku Krešimir Bubalo.

Da su na listićima građani Splita imali ponuđene samo Željka Keruma i Ranka Ostojića, Kerum bi dobio 49 posto, a Ostojić 42 posto glasova. Bitka će se voditi za 9 posto neodlučnih birača. Prema našim istraživanjima, Kerum je dobio HDZ-ove birače. No, još uvijek za drugi krug izbora, trećina HDZ-ovih birača ne zna kome dati svoj glas. Stoga je sada utrka za te birače i teško da će Kuret ili Sanader moći utjecati na njih. Pitanje je hoće li uopće izaći na izbore.
Read more

Večernjakova anketa: dvije trećine građana političari uopće ne zanimaju

Na jednostavno pitanje – koga biste izdvojili kao najpozitivnijeg političara u proteklom mjesecu? – gotovo dvije trećine sudionika Večernjakove ankete nije moglo izdvojiti nijednu osobu. Od ukupno 900 ispitanika, anketiranih 26. i 27. ožujka, njih 62 posto potpuno je ravnodušno u odnosu na aktualne vladajuće i opozicijske političare.

Od ostalih 38 posto, koje je tijekom ožujka ipak povuklo neko političko ime, najviše ih cijeni predsjednika Mesića, iako ni on ne osvaja više od 9,2 posto glasova. Drugi je Sanader sa 6,6, treći Milanović sa 6,2 posto glasova, a sve zajedno navodi na zaključak da se nastavlja pad ugleda hrvatskih političara u očima domaće javnosti. U mjerenju političkog raspoloženja provedenom prije dva mjeseca, ravnodušnost građana bila je manje izražena.

Istodobno dok je teško ‘iščupati’ odgovor koga građani smatraju najpozitivnijim, na listi ‘negativaca’ u proteklom mjesecu čak 25 posto građana prvo mjesto daje premijeru Sanaderu. – Sanaderov rejting više nije otporan kao prije. Sad kad zbog ekonomske krize raste zabrinutost za njihovu egzistencija, kriteriji temeljem kojih građani ocjenjuju političare postaju oštriji – kaže dr. Marijana Grbeša s Fakulteta političkih znanosti.

Izvor: Vecernji.hr

Misterij Milanovićeve popularnosti – kako čitati istraživanja?

„Premda se šefu SDP-a zamjera višak intelektualiziranoga političkog govora, lijenost i neprikladne jadikovke da ga od sjedenja u Saboru bole prepone, javnost ga vrlo dobro ocjenjuje, pa u nekim aspektima ostvaruje, za hrvatske prilike, vrlo neobične proboje”, stoji u članku Jelene Lovrić iz ovotjednog Globusa čiji smo naslov posudili za ovaj dnevnik o istraživanjima javnog mnijenja.

Povod su nam bila dva recentna istraživanja javnog mnijenja koja su očigledno svojim rezultatima brojne kolege možda malo i dovele u zabludu. Tako je telefonski CRO-Demoskop agencije Promocija Plus za siječanj potvrdio prednost SDP-a pred HDZ-om u očima Hrvata i Hrvatica. Iz vječnog rata oporbenjaka i vladajućih i obratno, oporbenjaci su sa svojih 28,3% izvukli još jednu bitku. Hadezeovci su se smjestili na 25%. Ipak, obje stranke trebaju pripaziti, jer im pada ugled bez obzira na to koja je prva, a koja druga. Naime, lijevi su imali podršku 28,7% prije mjesec dana, a desni su pak pali za 0,9% u istom razdoblju. Nije to neki značajni pad, ali nije im ni značajna razlika između. Ono što je možda značajnije je usporedba i izbor ovih dviju stranaka s rezultatima postignutim na parlamentarnim izborima u studenom 2007. godine. Relativni pobjednik izbora HDZ  je u ovih trinaest mjeseci izgubio podršku od 10 postotnih bodova, dok je SDP skliznuo za 4,3 postotna boda.

Slične rezultate donosi i terenski CroBarometar agencije Puls, iako su postoci tu nešto veći i bliži onim izbornima – 30,5% za SDP prema 27% za HDZ. S obzirom na razinu greške kod oba istraživanja, može se izjaviti da su stranke prilično poravnate i tu često nastaje prva zabluda kod ovih istraživanja, jer prednost od nekoliko postotaka, nije nužno i stvarna prednost zbog grešaka koje nužno imaju ovakva istraživanja. Pogledajte kako Puls i grafički prikazuje te raspone greške, gdje su svi navedeni rezultati mogući:-). Uz različito vrijeme anketiranja, različita je i metodologija, te su ova dva istraživanja dobri primjeri kako svako istraživanje morate pažljivo čitati za sebe, a još pažljivije tumačiti ili uspoređivati.

Već citirani Globusov članak naslovljen „Misterij Milanovićeve popularnosti” bavi se detaljno jednim drugim aspektom ovih istraživanja, a koristi podatke Pulsa.

Koji se opet potvrđuju i kod CRO-Demoskopa – Stipe Mesić je i dalje miljenik Hrvata, jer ovoga mjeseca je na vrhu ljestvice pozitivnih političara za 21,1% ispitanika (u odnosu na prošlomjesečnih 20,4%). Iza predsjednika slijedi Zoran Milanović s 14% (sad već treći mjesec zaredom ispred glavnog političkog rivala Ive Sanadera koji je najpozitivniji je domaći političar za 11,7%, što predstavlja pad od 2,1 postotna boda u posljednjih mjesec dana).

Ovdje smo htjeli ukazati na oprez kod analize rezultata o popularnosti političara jer uvelike ovise o postavljenom pitanju. Često ih prenose mediji jer su dobar materijal za super atraktivne naslove, iako nam možda i ne daju pravu informaciju o stvarnom razmišljanju javnosti, već odgovor na postavljeno pitanje. Jer ako ništa ili malo radite, odnosno nema vas u medjima, a netko vas pita što mislite o toj osobi, vrlo je vjerojatno da ćete se o njoj izraziti pozitivno, zar ne? E svima koji ste pomislili da aludiramo na Zorana Milanovića (pročitajte radije cijeli članak u Globusu), prevarili ste se – pogledajte rezultat Đurđe Adlešić. Dok u istraživanju Pulsa o njoj pozitivno misli 47% ispitanika i na 3. je mjestu, u istraživanju Promocije Puls ima skromnih 2,2%. To je vjerojatno tako jer Puls pita za mišljenje o političarima prema nekom svojem popisu, dok Promocija, pretpostavljamo, pita tko je po vama najpozitivniji političar u Hrvatskoj u proteklom mjesecu. To drugo pitanje je puno bliže onoj definiciji popularnosti kako je svi definiramo, no činjenica je da se u takva spontana spominjanja opet silom prilika probiju prije svega oni političari koji su najprisutniji u medjima, što nužno opet ne mora značiti da su nužno popularni ili pak omraženi. Iz toga proizlazi da stvarnu sliku o popularnosti teško može dati samo jedno pitanje i jedno istraživanje, već se moraju pratiti trendovi kroz neko vrijeme, dok je neke apsolutne pokazatelje o popularnosti dosta teško utvrditi.

Ako ovako kritički gledate na sve rezultate, možete zaključiti da Milanoviću popularnost kroz vrijeme raste, ali ne značajno, ako se uzmu u obzir greške istraživanja i to nekako proporcionalno padu popularnosti premijera Ive Sanadera. Ipak, to je nedovoljno da bi se iz toga izvlačili nekakvi dugoročni zaključci tipa – vidiš super je bilo da nismo previše galamili, vidiš da nam rating raste i kad ne radimo ništa, što vjerojatno razmišljaju neki u SDP-u. Kriza je dobro načela njegovanu sliku premijera Ive Sanadera i tu nalazimo prostora za rast oporbenih pozicija, jer dobrom je dijelu glasača jasno da stvari ne idu u pravom smjeru te traže alternativu, koliko god se ona nudila ili ne. Tako ne čudi da čak trećina biračkog tijela HDZ-a ima pozitivno mišljenje o Milanoviću.

I za kraj citat Promocije Plus – “Svjetsko rukometno prvenstvo, na kojem je Hrvatska osvojila srebrnu medalju, najvažnija je tema mjeseca (28,3% izbora) koja je zasjenila plinsku krizu (23,2%) i gospodarsku krizu uopće (20%). Potvrđuje li ovakav izbor naših građana/ki suvremenost krilatice Kruha i igara?”.

Dečki iz Promocije Plus znaju gurnuti dobru tezu za super naslov – Bitno da ima igara, kruha nam ne treba: Svjetsko rukometno prvenstvo zasjenilo krizu, ali evo vam i ovdje super ilustracije kako prisutnost u medijima značajno utječe na rezultate istraživanja, ako pitanje postavite uoči ili neposredno nakon, u ovom slučaju, velikog finala svjetskog prvenstva.