Klarić: Bandić je uzimao živima, a Kregar mrtvima

- Bandić je uzimao od živih, a Kregar je ušao u blagajnu mrtvih. Nitko nema pravo od tuđih kupiti si stan. WC-e mogu oprostiti, ali neke afere ne mogu. Josip Kregar se kao dekan Pravnog fakulteta nije ni trebao kandidirati za gradonačelnika. Od njegovih afera do kampanje u koju je krenuo protuzakonito. Napravio je više pogrešaka nego ova vlast u četiri godine. ASH-DSU se opredijelio za Milana Bandića – rekao je Zlatko Klarić u ime koalicije ASH-DSU, te pozvao svoje birače da u drugom krugu lokalnih izbora glas daju aktualnom zagrebačkom gradonačelniku.
Read more

DIP: Ne snimajte izborne listiće mobitelima

Tko će biti novi splitski gradonačelnik ili će poteštat biti izabran tek u drugom krugu, te tko će sve sjediti u novom Gradskom vijeću iduće četiri godine, barem okvirno trebali bismo doznati već u nedjelju oko 21.30 sati.

Tada će, doznaje Slobodna Dalmacija od Marka Pribisalića, predsjednika Gradskog izbornog povjerenstva, stići prvi neslužbeni rezultati.

- Birališta, njih ukupno 162 u gradu Splitu, otvorit će se u nedjelju u sedam sati ujutro. Ovisno o tempu obrade podataka, znat će se i rezultati – tumači Pribisalić i priznaje kako u ovm trenutku ne zna koliko će ljudi pratiti i nadgledati nedjeljno glasovanje.

- Čekamo da nam se jave promatrači. Po zakonu stranke mogu imati svojeg čovjeka na svakom pojedinom izbornome mjestu. Gradsko povjerenstvo u ovom trenutku priprema promidžbene materijale, izborne letke, educiramo članove izbornih odbora, pribavljamo popise glasača… Sve ide po planu i do nedjelje ćemo bit apsolutno spremni – kaže nam šef gradskog izbornog povjerenstva.

Read more

Tko će biti zagrebački gradonačelnik – anketirano 1700 birača

U poplavi raznih “reprezentativnih” predizbornih anketa koje pune u ovo vrijeme sve hrvatske medije, jedna stvar je sve očitija – rezultati uvijek nekako ispadnu naklonjeni naručitelju, a to je obično politička stranka. Tako Milan Bandić najbolje prolazi u anketama koje je naručio SDP, a Jasen Mesić najbolje prolazi u anketama koje je naručio HDZ. Iako sve te ankete imaju navodno veliki i reprezentativni uzorak, a provode ih “nezavisne” agencije, sve je više nepovjerenja u njihove rezultate, ali i sve više u točnost uzorka kojim se te ankete diče. Sve manje ljudi vjeruju da su agencije doista anketirale baš 1000 građana, a ne recimo 10 puta manje pa rezultate zatim umjetno umnožili. Javlja se i obrnuta sumnja da neke agencije, ne bi li zadovoljile svoje naručitelje, ispitaju i više nego što im treba za naručeni uzorak, pa one nepoćudne glasove kao višak jednostavno izbace. Zbog svega toga je redakcija portala Javno odlučila provesti najveću anketu među Zagrepčanima i to- u skladu s našim imenom – JAVNU.Rezultate će biti zanimljivo pratiti posebno iz razloga što smo odvojili svaku gradsku četvrt, pa će čitatelji imati uvid u svaki djelić hrvatske metropole, razmišljanje građana i njihovu vjeru u predizborna obećanja aktualnog gradonačelnika Milana Bandića, njegova najopasnijeg rivala neovisnog Josipa Kregara, HDZ-ovog Jasena Mesića, ASH-DSU-ovog Zlatka Klarića, HSP-ovog Antuna Kljenka, te nezavisnih Miroslava Rožića, Stipe Tojčića, te Tatjane Holjevac.

Read more

Aduti za utrku u Trogiru, Kaštelima, Sinju, Imotskom…

Trogirski HDZ te njegovi koalicijski partneri HSS i HSLS odlučili su da kandidat za gradonačelnika bude Vinko Brkan iz HDZ-a a za dogradonačelnike Joško Bilić (HDZ) i Anđelko Duvančić (HSS).

Osim HDZ-a, HSS-a i HSLS-a liste kandidata u Trogiru predali su još koalicija ASH, DC, SU i AM, čiji nositelj je Milivoj Špika, zatim HSP, HČSP, HDS, čiji nositelj je Stipo Milić, a kandidat za gradonačelnika Radovan Vlade Šilović, Nezavisna gradska lista, čiji nositelj je Dalibor Perica a kandidat za gradonačelnika Ivan Bojić, za dogradonačelnike Anita Čudina i Svetin Musinov, te SDP, HNS i HSU, čiji nositelj je Damir Rilje, ujedno kandidat za gradonačelnika, a za dogradonačelnike Vedrana Zelalija i Milivoj Šimić.

Read more

Gospodarska kriza drugi mjesec zaredom tema mjeseca

CRO-Demoskop: mjesečno istraživanje političkih preferencija u Hrvatskoj
▪ SDP zadržao prednost ispred HDZ-a
▪ Gospodarska kriza i odnosi sa Slovenijom najvažnije teme mjeseca
▪ Stjepan Mesić, predsjednik RH na vrhu ljestvice doživljaja pozitivnih političara, porast popularnosti Ive Josipovića
▪ Na vrhu ljestvice negativnih političara – premijer Ivo Sanader, uz veliki porast negativnog doživljaja svih političara
▪ Pad potpore članstvu u EU u posljdnja dva mjeseca
▪ U danima i službenog ulaska u NATO izraženija potpora članstvu u Savezu
▪ Ivo Josipović preuzeo prvo mjesto na ljestvici poželjnih kandidata za novog predsjednika države

U ovomjesečnom istraživanju provedenom 31. ožujka i 1. travnja nastavlja se trend stranačke bipolarizacije u našoj zemlji. U ovomjesečnom istraživanju, SDP je već sedmi mjesec u prednosti u odnosu na do sada vladajući HDZ. Izbor trenutno vodeće političke stranke u Hrvatskoj prati stabilna podrška od oko 29 posto izbora, dok popularnost HDZ-a zbog sve većih razmjera ekonomske krize i popratnih afera, ali i vanjskopolitičkih poteškoća, bilježi blagi trend pada. Gospodarska kriza i odnosi sa Slovenijom, drugi mjesec zaredom, su teme koje su obilježile društveni i politički prostor u našoj zemlji. Ovo su neki od najzanimljivijih rezultata iz istraživanja političkih preferencija redovitog mjesečnog ispitivanja javnog mnijenja CRO-Demoskop kojeg već šestu godinu provodi agencija Promocija plus. Redovito istraživanje društvenih i političkih preferencija provedeno je na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika CATI metodom. Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača i to po spolu, dobi, obrazovanju i radnom statusu; standardna greška uzorka: ±2,3% uz razinu pouzdanosti od 95%.
SDP je i sedmi mjesec zaredom na vrhu ljestvice preferencija političkih stranaka i to s 29,3% izbora (prije mjesec dana 29,5%). HDZ kao druga vodeća stranka u zemlji u ovomjesečnom istraživanju bilježi blagi porast pad potpore u odnosu na prošli mjesec (s 23% na 23,3%). U usporedbi s rezultatima koje su ove dvije vodeće stranke bilježile u istraživanju prije godinu dana, u oba su slučaja zabilježeni negativni rezultati. Pri tom je pad podrške u izboru SDP-a nešto manji i iznosio je 2,6 postotnih bodova (s tadašnjih 31,9% na ovomjesečnih 29,3%). Međutim, znatno je izraženiji pad podrške izbora HDZ-a koji je zabilježio pad od 10,5 postotnih bodova. Ovom je padu zasigurno doprinijela i aktualna gospodarska kriza, način njezina rješavanja, ali i vanjskopolitički odnosi (pregovori u EU, slovenska blokada) te popratne afere koje prate rad sadašnje vlasti, među kojima se u posljednjem mjesecu izdvojila kupovina skupocjenog BMW-a za čelnika HDZ-a. Međutim, zanimljivo je primjetiti da je biračko tijelo HDZ-a u posljednjih nekolko mjeseci zadržalo svoj odnos i izbor na razini od 23 posto, a da nezadovoljni glasači ove stranke nisu tražili alternativni izbor, već je porastao udio neodlučnih birača i apstinenata koji su u značajnoj mjeri regrutirani upravo među bivšim biračima HDZ-a. Što se tiče ostalih stranaka, i ovaj mjesec se na trećem mjestu nalazi HNS koji bilježi porast izbora i s 5,9% potpore bilježi najbolji rezultat još od rujna prošle godine. HSS zadržava četvrto mjesto s rezultatom iznad izbornog praga, odnosno 5,1%. HSP i dalje na petom mjestu izborom od 3,6%. HSU u travnju bilježi daljnji pad popularnosti (3,1% na 2,9% u ovom mjesecu) i zauzima šesto mjesto. Od ostalih parlamentarnih stranaka sve tri bilježe rezultat iznad 1 posto (HSLS s 1,7%, IDS s 1,4%, HDSSB 1,2%). Sve ostale stranke, koje su i izvanparlamentarne, bilježe izbor u ukupnom zbroju od 1,8% (DC, HB, PGS, ASH, Ljevica Hrvatske, SDSS, nezavisne liste…).
U ovomjesečnom istraživanju prva tri političara s pozitivnim doživljajem („pozitivci”) zabilježila su lagani pad izbora. Predsjednik Republike, Stjepan Mesić s 23,8% podrške nalazi se na vrhu ljestvice pozitivnih političara (u odnosu na prošlomjesečnih 24%). Čelnik SDP-a, Zoran Milanović na drugom je mjestu s 13,5% u odnosu na 15,3 iz ožujka. Ivo Sanader zauzima treće mjesto s 9,5% potpore u odnosu na prošlomjesečnih 10,4%. Ljubo Jurčić zadržao je prošlomjesečnu poziciju (4,2%). Na petom mjestu i dalje se nalazi Ivan Čehok s 3,7% izbora. Radimir Čačić na šestom mjestu ljestvice s izborom od 3,5%. Slijede dva SDP-ova političatra s po 2,7% izbora: Milan Bandić i Ivo Josipović koji je ujedno i jedini političar kojemu je u ovomjesečnom istraživanju porasla popularnost za više od jednog postotnog boda. Damir Kajin u ovom mjesecu pada na deveto mjesto iako s blagim porastom izbora u odnosu na prošli mjesec, a isti je slučaj s Vesnom Pusić koja je i dalje jedina žena u prvih deset pozitivaca s 2,1% izbora. Đurđa Adlešič i u travnju bilježi trend pada izbora (sada 1,3%), a koji je započeo još od rujna kada je zabilježila izbor za najpozitivnijiu političku osobu u zemlji u 4,4% slučejeva.
Premijera Ivu Sanadera u ovomjesečnom ispitivanju za najnegativnijeg političara u zemlji je istaknulo 35,2% ispitanika/ca (34,3% prošli mjesec). Drugo mjesto ove ljestvice preuzima izbor svih političara kao negativnih (10,9%) što je ujedno i najveći izbor svih političara kao negativnih još od posljednjih parlamentarnih izbora. Na trećoj poziciji s 8,5% izbira za najnegativnijeg političara nalazi se Zoran Milanović (u odnosu na 9,1% prije mjesec dana). Slijede Andrija Hebrang i Vladimir Šeks s po 6,1% izbora. Na šestom mjestu slijedi Anto Đapić s izborom u 4% slučajeva. Stjepan Mesić zadržao je prošlomjesečnu poziciju i izbor u 2% slučajeva. Među prvih deset negativno doživljenih političara još su Branimir Glavaš (1,9%), Radimir Čačić (1,8%) i Luka Bebić s 1,6% izbora.
Najvažnija tema mjeseca i dalje je gospodarska kriza (Vladine antirecesijske mjere, gubitak radnih mjesta). Dok je u prošlom mjesecu bila najvažnija tema za 39,9% ispitanika u travnju je zabilježena u 42,2% slučajeva. S 22,3% izbora slijedi tema odnosa sa Slovenijom koji direktno utječu na stavove naših građana/ki o ulasku u EU. Na trećem mjestu afera s premijerovim 4,2 milijuna vrijednim BMW-om u vrijeme recesije označila je mjesec za 13,3% ispitanika/ca. Pregovori sa sindikatima i rebalans proračuna tema je mjeseca koja slijedi s 12% izbora. Pristupanje Hrvatske u NATO peta je tema po važnosti (u 3,9% izbora). Za naše građane/ke važnima su se pokazale i još neke druge teme: slučaj sa zemljištom pored budućeg Pelješkog mosta (2,1%), presuda Vladimiru Zagorcu koji je osuđen na 7 godina zatvora uz oduzimanje odličja i spomenice Domovinskog rata (1,2%) te pronalazak masovne grobnice sa žrtvama partizanskih zločina u Sloveniji (1,2%). Izbor manji od jednog postotonog boda mjesec je obilježila prodaja ulaznica za koncert grupe U2 u kolovozu, pokretanje postupka protiv Sime Dubajića za zločine u 2. svjetskom ratu, posjeta hrvatskog premijera Beogradu, nezadovoljstvo rješenjem podjele dionica Sunčanog Hvara te posao naših građevinaca na izgradnji auto-ceste u Crnoj Gori.
Rad koalicijske Vlade u ožujku je ocijenjen prosječnom ocjenom 2,25 što je ujedno najniža ocjena rada Vlade Ive Sanadera u oba mandata, odnosno od početka mjerenja doživljaja rada Vlade RH (od siječnja 2004. godine). Druga najniža ocjena zabilježena je još u vrijeme uhićenja Ante Gotovine kad je ocjena rada Vlade bila na visini od 2,40.
Redovito mjesečno ispitivanje političkih preferencija CRO-Demoskop usmjereno je i na odnos prema hrvatskom članstvu u EU. Podrška članstvu u EU lagano pada, s obzirom na sva događanja blokiranja pregovora u zadnja dva mjeseca. Porast je i onih koji su protiv ulaska u EU (40,2%) i neodlučnih (9,6%).
U danima kad Hrvatska i službeno postaje članicom NATO saveza, potpora našem članstvu je ujedno i najveća od početka mjerenja i dosegla je 62,6% podrške, uz 8% neodlučnih i 29,4% protivnika.
Posljednje područje CRO-Demoskopa, ali ne i manje zanimljivo, odnosi se na preferenciju kandidata za budućeg predsjednika Hrvatske. Po prvi put od početka praćenja preferencije kandidatat Nadan Vidošević nije na prvoj poziciji, od kud ga je pogurao mogući kandidat SDP-a, Ivo Josipović koji bilježi 14,4% izbora. Nadan Vidošević je sada s 13,9% izbora na drugom mjestu, a slijedi Radimir Čačić s 10,8,% (porast od 2,3 postotna boda u odnosu na prošlomjesečno istraživanje). Slijede Ljubo Jurčić (8,6%), Dragan Primorac (6,9%) i Vesna Pusić (6,7%). Đurđa Adlešič i Dražen Budiša birani su u 5,5% slučajeva, a Andrija Hebrang u 5,1%. Sin prvog predsjednika je i službeno objavio svoju nominaciju i u prvom istraživanju nakon te objave bilježi izbor u 4,2% slučajeva. Međutim, važno je podvući da se HDZ još nije ozbiljnije posvetio ovoj temi i do nominacije njihovog kandidata ova slika ima samo privremeni karakter.