Dubrovnik: Na 36 adresa 1.633 fantomska glasača

Policijskoj upravi Dubrovačko-neretvanskoj podnijeli smo kaznenu i prekršajnu prijavu protiv nepoznatog počinitelja koji je neutvrđenom broju osoba omogućio upis u biračke popise iako za to nisu bili ostvareni uvjeti. Ustanovili smo da na području Grada Dubrovnika postoji 36 takvih adresa na kojima su ukupno prijavljena 1.633 birača. Stoga tražimo provjeru tih spiskova kako bi gradonačelnika i Gradsko vijeće doista izabrali građani Dubrovnika koji ovdje žive i rade, a ne neki fantomski glasači.

Istaknuli su to na konferenciji za novinare čelnici dubrovačke koalicije SDP-HNS – dr. Andro Vlahušić, Tatjana Šimac Bonačić, Olga Muratti i Niko Šalja, naglasiviši da se radi o službenim podacima iz popisa birača s internetske stranice politika.com. Izražavajući sumnju da je netko većem broju osoba omogućio registraciju neistinitih podataka o prebivalištu, kandidat za dubrovačkog gradonačelnika dr. Andro Vlahušić kazao je da, primjerice, adresa Sustjepanska obala 0 u Rijeci dubrovačkoj uopće ne postoji, a da je na njoj prijavljeno 45 birača.

Read more

Fotografiju s birališnog mjesta sa zaokruženim HDZ-om stranka plaća 400 kuna?

“HDZ obećava 400 kuna biraču koji tijekom glasovanja mobitelom fotografira kako je na izbornoj listi zaokružio njihova kandidata”, stoji u prijavi koju je izborni stožer slavonskobrodskog HSP-a odaslao Državnom izbornom povjerenstvu, Središnjem uredu GONG-a i voditelju brodskog ureda GONG-a. Mirko Duspara, čelnik gradskog HSP-a objasnio je kako se među mladeži HDZ-a proširila cijela priča o kojoj bruji cijeli grad.

Štoviše pravaši tvrde i kako kruže priče da će se oni koji se učlane u HDZ-e imati olakšice kod upisa na fakultet. U izjavama za lokalne medije čelnici vladajuće partije u državi odbacili su sve tvrdnje.
Read more

Apstinenti postaju najvažniji birači

Na košu za smeće pokraj zagrebačke Filozofije stoji maleni plakat koji jasno pokazuje što osloboditelji fakulteta misle o političkim strankama – dvadesetak dana prije lokalnih izbora. “HDZ i SDP, borite se u svome ringu.” Na glasove tih nekoliko stotina mladih očito ne može računati nijedan pol hrvatskog dvosranačja, a teško im se može približiti i neka druga etablirana politička organizacija. Iako zahtjevom za besplatnim školovanjem, nabrajujući usput od čega bi trebalo odustati da bi se njihov zahtjev ispunio, postavljaju esencijalno političko pitanje, studenti istovremeno snažno naglašavaju potpuni odmak od politike i njenog establišmenta.

Protiv stranačke logike
- Političari su postali omražena kategorija, doživljava ih se kao talog društva. Studenti, samo zato što se političari godinama ne bave socijalnim problemima, žive u pogrešnom uvjerenju da postavljaju socijalna, a ne politička pitanja – smatra Žarko Puhovski, profesor s Filozofskog fakulteta. Od nekoliko stotina studenata Filozofskog, i još nekoliko stotina s drugih fakulteta u Hrvatskoj, ipak se očekuje da glasuju na skorim izborima, no kako ih izvući na birališta i tko ih uopće može uvjeriti da je vrijedan njihova glasa.

Začudo, na njihove glasove računa čovjek koji im ne može biti dalji, makar ako je suditi po obrazovanju i svjetonazoru. Po svim relevantnim anketama, Željko Kerum najveću podršku dobiva od mladih između 18 i 30 godina. Njihovi glasovi toliko pretežu da samo s njima Kerum može osvojiti vlast u Splitu, bez njih je gotovo beznačajan kandidat. Čini se da će ih i dobiti uspije li ih 17. svibnja motivirati da se pojave na biralištima, što i nije tako jednostavan zadatak.

- Nisam sigurna da ih je moguće dovesti na birališta. Apstinenti se, a mladi su najveći izborni apstinenti, na biralištima pojavljuju u prijelomnim trenucima. No, lokalni izbori ne nose taj potencijal velikih pitanja i promjena – rekla je Vlasta Ilišin, profesorica na Fakultetu političkih znanosti, posvećena odnosu mladih prema politici. Svjesna je, kaže, da mladi najbolje reagiraju na nova lica te da u Željku Kerumu vide privlačan instant proizvod medijske kulture.

- Ni puno stariji od njih ne razmišljaju niti koliki je rok trajanja nezavisnih kandidata, niti o njihovim programima. Za njih je Kerum samo nov i uspješan u svom poslu, pa misle da bi mogao biti uspješan i kao gradonačelnik – ustvrdila je profesorica Ilišin. Njena skepsa prema velikom odazivu mladih na izbore razumljiva je čim se pogledaju statistike prijašnjih izbora. Mladi su na njima, uza sav trud raznih stranačkih podmladaka, ipak zanemariva kategorija birača. Sami sebe isključuju iz demokratskog odlučivanja te tako, paradoksalno, postaju apstinenti i prije no što konzumiraju svoje biračko pravo i obvezu. Ta se populacija naime lako oduševljava kandidatima, ali na dan izbora još lakše pronađe neki drugi važniji posao i odlučivanje o svojoj sudbini prepuštaju onima protiv kojih su se do jučer bunili i zaklinjali se da će ih svojim glasovima maknuti.

Zahvaljujući odustajanju od izbora i prije nego što pokušaju nešto ostvariti, mladi zapravo pomažu održavanju sustava koji ih očito ne zadovoljava. Snažno dvostranačje, s političarima koji kao da su po istoj matrici izvučeni sa šapirografa, ne privlači ih dovoljno snažno da bi potrošili desetak minuta nedjeljnog jutra ili si uskratili drijemanje poslije obiteljskog ručka. Ipak, na ovim izborima, postoji nešto što bi ih moglo izvući vani. Najveći dio anketa, kako stranačkih tako i nezavisnih, pokazuje da bi se na ovim lokalnim izborima odaziv mogao popeti čak i do 70 posto, što je rijedak rezultat čak i na izborima koji odlučuju i o puno važnijim stvarima nego što je ulična rasvjeta, skupljanje smeća ili krpanje rupa na ulicama.

- Vjerujem da će na ovim izborima biti nešto manje apstinenata jer će im se činiti da se događa nešto protiv stranačke logike. Dat će se prevariti personalizacijom izbora – ustvrdio je Žarko Puhovski. Pokušavajući privući mlade na izbore, dvojica kandidata posegnut će i za kontroverznim sredstvima. Željko Kerum i Andro Vlahušić će tako organizirati prijevoz splitskih, odnosno dubrovačkih, studenata iz Zagreba u rodne gradove. Besplatno će im tako osigurati vikend kod kuće nadajući se da će zauzvrat dobiti njihove glasove.

Takav potez sebi mogu priuštiti samo kandidati sa snažnom financijskom bazom, što bi u slučaju da ovaj manevar uspije značilo da ih je na izbore doveo novac. No, teško je vjerovati da bi ti isti studenti ponovno izašli na izbore ne ponudi li im se nakon dvije ili četiri godine još primamljiviji mamac. Tako će političari, da bi održali potreban broj birača, morati nuditi sve bogatije i bogatije nagrade pa nam se lako može dogoditi situacija da se glasovi jednostavno kupuju.

Iako je što veći odaziv na izbore nešto za čim žude sva demokratska društva – neka idu toliko daleko da čak i kažnjavaju svoje građane koji ne koriste svoje biračko pravo i obvezu – u Hrvatskoj bi nagli skok mogao imati izrazito negativan učinak. Osjećaj da umjesto bezličnih stranaka biraju stvarne ljude, koji za svoja obećanja jamče imenom, prezimenom i ugledom, mogao bi dovesti do bolnog razočaranja.

- Nakon lokalnih izbora lako bi na svakim sljedećim moglo doći do velikog pada broja birača koji se odazivaju na izbore. To će se gotovo sigurno dogoditi u onim mjestima u kojima situacija ne bude potpuno čista pa politički sukobi dovedu do novih izbora nakon šest mjeseci ili godinu dana – predviđa Puhovski. Dogodi li se takav dramatičan pad, potkraj ove godine očekuju nas i predsjednički izbori, a nastavi li se ekonomska kriza možda se i parlamentarni izbori održe prije predviđenog roka, vlast koju odabere manjina birača izgubila bi, tvrdi Puhovski, socijalnu legitimnost. Iako bi rezultati izbora, izađu li na njih i samo kandidati, i dalje bili valjani, teško bi se bilo koji, na takav način izabrani političar, mogao busati da ga je na vlast doveo narod.

Twitterom do vlasti
Uspiju li pak održati respektabilnu izlaznost na izbore, moći će se hvaliti da ih je na vlast doveo Twitter. Popularna socijalna mreža, ili bilo koja slična, postala je nezaobilazni alat za političku propagandu. Internet i sve platforme koje je za sobom donio iznimno su korisne za privlačenje neodlučnih birača među kojima je opet najviše mladih. Generacija koja dobar dio svog života provodi u virtualnom svijetu, koji je ipak sve stvarniji, izuzetno je osjetljiva za poruke virtualne politike. Nijedan kandidat, koji pokazuje iole ozbiljniju ambiciju za osvajanje vlasti, ne može izbjeći prisutnost na internetu.

Čak i oni koji ponajprije računaju na glasove tehnici nesklonih tradicionalista ne prepuštaju ništa slučaju i slikaju se za profile na Facebooku. No, generacija kojoj su socijalne mreže drugi dom i kojima su ovo prvi izbori vrlo brzo razluči kome je na tim mrežama mjesto, a tko ih doživljava samo kao još jedno plakatno mjesto, a na mreži se takve stvarne političke greške ne opraštaju.

Izvor: Vecernji.hr

Kliknite na linkove na kraju retka za više tekstova na slijedeće teme: lokalni izbori i predizborna kampanja.

Ni vladajući ni oporba ne zamaraju se programima u borbi za birače

Iako formalno počinje za nekoliko dana, kampanja za lokalne izbore već se žestoko vodi. Građani imaju vrlo konkretne probleme, a kandidati vrlo apstraktna obećanja. Poruke koje šalju političari opet su potvrdile staro pravilo. Izborne kampanje već godinama nisu za svoj program, nego protiv suparničkog kandidata.

U borbi za vlast zaboravljaju na one o kojima bi trebali brinuti jer takva je taktika najviše protiv samih građana.
Read more

DIP pozvao policiju da provjeri popise birača

Državno izborno povjerenstvo (DIP) danas je, osvrćući se na probleme i nepravilnosti vezane uz popis birača, poput informacije u medijima da je na nekim adresama prijavljeno i više od 400 birača, uputilo priopćenje MUP-u i Središnjem državnom uredu za upravu u kojem ukazuju na nužnost žurne provjere i ispravka svih podataka, jer takve informacije dovode u sumnju vjerodostojnost biračkog popisa
“Budući da takve informacije dovode u sumnju vjerodostojnost popisa birača, DIP ukazuje da je nužno žurno poduzeti sve aktivnosti koje su u nadležnosti vaših tijela, a odnose se na provjeru i ispravak svih podataka na temelju kojih se stvaraju ažurni i točni popisi birača, kako bi se do 8. svibnja 2009. zaključili, a potom i potvrdili pravilni i potpuni popisi birača”, navode iz DIP-a u priopćenju upućenom MUP-u i Državnom uredu za upravu.

Read more

« Prethodna stranica — Sljedeća stranica »