Nebrojeno puta smo se složili sa vama kako su nam izborni zakoni nedorečeni, kako se brojne stvari proizvoljno tumače te kako Državno izborno povjerenstvo ne može ali se izgleda ni ne trudi odraditi svoj posao kako bismo svi mi htjeli: jer prvenstveno bi članovi Državnog izbornog povjerenstva trebali dići svoj glas i javno tražiti da im se povećaju ovlasti u konkretnim slučajevima, jer za razliku od prethodnih izbora, DIP više nije ad-hoc tijelo već tim profesionalaca dobro plaćenih za provođenje izbornog postupka.

Lokalni izbori, prvi na kojima smo izravno birali gradonačelnike i načelnike, su završili. Tijek izbora pokazao je da će zakonodavac imati još dosta posla ukoliko želimo imati uređeni izborni postupak. Ovaj put smo smo kandidata koji je morao u drugi krug jer mu je nedostajao samo jedan glas, na dva mjesta su se izbori ponavljali jer su oba kandidata imala podjednaki broj glasova…

Konačne, službene rezultate izbora možete pronaći na stranicama spominjanog Državnog izbornog povjerenstva. Formirana su općinska i gradska vijeća te županijske skupštine, načelnici, gradonačelnici i župani su sa svojim zamjenicima preuzeli vlast. Posvemašnja gospodarska kriza jamči „zanimljiv“ mandat svim izbornim pobjednicima.

Držimo da smo time zaokružili jednu cjelinu te do sljedećih lokalnih izbora ne očekujemo previše novih sadržaja na ovim stranicama. Svi stari sadržaji i dalje će biti dostupni za pretraživanje. Neke članke koji su nama bili zanimljivi izdvojili smo u posebnu rubriku pod nazivom „izdvojeno“.

Pred nama su, vjerujemo, vrlo zanimljivi predsjednički izbori. Zasigurno ćemo i njih pratiti, a o tome ćemo vas na vrijeme obavijestiti…

Do čitanja, i ne zaboravite da svaki narod ima vlast kakvu je zaslužio (izabrao).

Povezani članci:

1. Poteškoće u radu servera Lokalniizbori.com – detaljnji rezultati na izbori.hr
2. Lokalni izbori: Za kampanju milijuni kuna
3. Lokalni izbori u Istarskoj županiji: Za 699 mjesta 4.088 kandidata

Related posts brought to you by Yet Another Related Posts Plugin.

Gradonačelnik s nezavisne liste izabran je u 6 gradova (Split, Varaždin, Drniš, Kaštela, Hvar, Sinj), od čega je 5 gradonačelnika izabrano u drugome krugu, a samo u Varaždinu već prvome krugu izbora.

Analiza Udruge gradova o rezultatima izbora za predstavnička tijela u 119 gradova pokazuje najveću fragmentaciju gradskih vijeća u Dugoj Resi i Buju (8 lista) te Opatiji, Pagu, Šibeniku i Labinu (7 lista), a najmanju fragmentaciju u Gospiću, Novalji, Otoku i Đakovu (2 liste). Podaci za preostalih 8 gradova nisu bili dostupni u trenutku završetka analize.

U 14 gradova u Republici Hrvatskoj apsolutnu većinu gradskih vijećnika ima stranka koja je nastupila samostalno, a čiji je kandidat izabran i za gradonačelnika, dok u 35 gradova u Hrvatskoj apsolutnu većinu u gradskom vijeću ima koalicijska lista koja je podržala izabranog gradonačelnika. Gradovi u kojima “gradonačelnikova”stranka ima apsolutnu većinu u vijeću (prema broju osvojenih mjesta u vijeću) su Rovinj, Poreč, Benkovac, Novigrad, Biograd na moru, Bakar, Požega, Buzet, Slunj, Bakar, Ogulin, Knin, Nin i Vodice.

U Dugoj Resi, Čazmi, Novom Marofu, Sv. Ivanu Zelini, Ludbregu, Križevcima, Garešnici, Obrovcu, Buju i Prelogu koalicijska lista koja je podržala izabranog gradonačelnika nastupila je razdvojeno na izborima za vijeće. Ukoliko se nastavi predizborna suradnja stranaka, koalicijska lista u Čazmi, Novom Marofu, Sv. Ivanu Zelini, Križevcima, Obrovcu i Prelogu imat će apsolutnu većinu u gradskom vijeću.

U 14 gradova najveći broj mjesta u gradskom vijeću dobila je lista koja nije podržala izabranog gradonačelnika, a samo u Belom Manastiru lista koja nije podržala novog gradonačelnika ima apsolutnu većinu. “Opozicijska lista” tako ima većinu u vijeću u gradovima Glina, Hrvatska Kostajnica, Sisak, Varaždin, Bjelovar, Mursko Središće, Belišće, Kutjevo, Vukovar, Kaštela, Stari Grad, Supetar, Crikvenica i Sinj. U Samoboru, Križevcima, Garešnici, Kraljevici i Dubrovniku „opozicijska lista“ dobila je jednak broj predstavnika u gradskom vijeću, kao i koalicijska lista koja je podržala izabranog gradonačelnika.

Nezavisne gradske liste osvojile su mjesta u 61 gradskom vijeću, u kojima će sjediti predstavnici najmanje 1, a najviše 3 nezavisne liste. U Splitu i Hvaru nezavisna gradska lista izabranog gradonačelnika dobila je i najviše mjesta u gradskom vijeću, no ne i apsolutnu većinu.

Povezani članci:

1. Šibenska županija: Žene pobjednice u prvom krugu lokalnih izbora
2. Počeo drugi krug lokalnih izbora u Hrvatskoj
3. Pobjednici i gubitnici lokalnih izbora

Related posts brought to you by Yet Another Related Posts Plugin.

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.
Ovaj Zakon uređuje način, uvjete i postupak izbora općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba kao nositelja izvršnih ovlasti u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te ostvarenje i zaštitu biračkog prava.

Članak 2.
Općinski načelnici, gradonačelnici, župani i gradonačelnik Grada Zagreba biraju se neposredno na izborima, tajnim glasovanjem na mandat od četiri godine.
Općinski načelnici, gradonačelnici, župani i gradonačelnik Grada Zagreba imaju zamjenike koji se biraju zajedno i istovremeno, na isti način i po istom postupku.

Članak 3.
Pravo birati općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba imaju svi birači s prebivalištem na području jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave u kojoj se provodi izbor.

Članak 4.
Pravo biti biran za općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba imaju svi birači koji na dan raspisivanja izbora imaju najmanje 6 mjeseci prijavljeno prebivalište na području jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave u kojoj se provodi izbor.
Nitko ne može istovremeno biti kandidat i zamjenik kandidata.
Nitko se ne može istovremeno kandidirati u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Članak 5.
Mandat općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba izabranih na redovitim i na prijevremenim izborima traje do dana proglašenja službenih rezultata izbora novoga općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba.

Članak 6.
Redoviti izbori općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba održavaju se svake četvrte godine, istodobno s izborima za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Izbore raspisuje Vlada Republike Hrvatske odlukom kojom određuje datum njihova održavanja.
Od dana raspisivanja izbora do dana održavanja izbora ne može proteći manje od 30 ni više od 60 dana.

Članak 7.
Mandat općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba i njihovih zamjenika može prestati i prije isteka mandata, u skladu s odredbama zakona koji uređuju lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.

Članak 8.
Ako mandat općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba prestane prije isteka mandata, raspisat će se prijevremeni izbori.
Prijevremeni izbori raspisat će se u roku od 60 dana od dana prestanka mandata.
Ako mandat općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba prestane u kalendarskoj godini u kojoj će se održati redoviti izbori, a prije njihova održavanja, u toj se jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave neće provesti prijevremeni izbori. Prava, obveze i odgovornosti općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba do provedbe redovitih izbora obnašat će zamjenik.
Ako mandat općinskog načelnika prestane opozivom, prestaje i mandat njegovom zamjeniku.
Ako mandat prestane i zamjeniku, Vlada Republike Hrvatske imenovat će povjerenika.
Povjerenik Vlade Republike Hrvatske obnašat će dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba do provedbe izbora.

Članak 9.
Općinski načelnik, gradonačelnik, župan i gradonačelnik Grada Zagreba i njihovi zamjenici za vrijeme obnašanja dužnosti ne mogu biti članovi predstavničkog tijela iste ili druge jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave.
Općinski načelnik, gradonačelnik, župan i gradonačelnik Grada Zagreba i njihovi zamjenici za vrijeme dok obnašaju dužnost ne mogu biti:
– Predsjednik Republike Hrvatske,
– predsjednik, potpredsjednik i član Vlade Republike Hrvatske,
– predsjednik, zamjenik predsjednika i sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske,
– guverner, zamjenik guvernera i viceguverner Hrvatske narodne banke,
– glavni državni revizor i njegov zamjenik,
– pučki pravobranitelj i njegov zamjenik,
– sudac,
– glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske i zamjenik glavnoga državnog odvjetnika ili državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika,
– tajnik i zamjenik tajnika Hrvatskoga sabora,
– tajnik i zamjenik tajnika Vlade Republike Hrvatske,
– glavni tajnik Ustavnog suda Republike Hrvatske,
– tajnik Vrhovnog suda Republike Hrvatske,
– državni tajnik,
– pravobranitelj za djecu i njegov zamjenik,
– pravobranitelj za ravnopravnost spolova i njegov zamjenik,
– pomoćnik ministra,
– tajnik ministarstva,
– zamjenik državnog tajnika u središnjim državnim uredima,
– ravnatelj, zamjenik i pomoćnik ravnatelja državnih upravnih organizacija,
– predsjednik i zamjenik predsjednika Hrvatskog fonda za privatizaciju,
– ravnatelj i pomoćnik ravnatelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje,
– direktor, zamjenik i pomoćnik direktora Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje,
– rektor i prorektor sveučilišta,
– glavni državni rizničar,
– predstojnik ureda, ravnatelj agencije i direkcije Vlade Republike Hrvatske,
– ravnatelj zavoda kojeg imenuje Vlada Republike Hrvatske,
– dužnosnik u Uredu predsjednika republike kojeg imenuje Predsjednik Republike Hrvatske,
– pročelnik, službenik i namještenik u upravnim tijelima i službama iste ili druge jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave,
– član uprave trgovačkog društva u pretežitom vlasništvu jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave,
– ravnatelj i djelatnik ustanove kojoj je jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave osnivač.

Članak 10.
Osoba koja obnaša nespojivu dužnost ima se pravo kandidirati, a ako bude izabrana, mora prije preuzimanja dužnosti općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba podnijeti ostavku na nespojivu dužnost.
Ako osoba iz stavka 1. ovoga članka ne podnese ostavku na nespojivu dužnost, neće moći preuzeti dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba.
Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se i na zamjenike općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba.

Članak 11.
Djelatne vojne osobe, službenici i namještenici u Oružanim snagama Republike hrvatske ne smiju se kandidirati za općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba ili njihove zamjenike.

Članak 12.
Jamči se sloboda opredjeljenja i osiguranje tajnosti glasovanja birača.
Birač je slobodan objaviti svoje glasačko opredjeljenje.
Nitko ne može biti pozvan na odgovornost zbog glasovanja ili zbog toga što nije glasovao.

II. KANDIDIRANJE

Članak 13.
Kandidate za općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba i njegova zamjenika mogu predlagati političke stranke registrirane u Republici Hrvatskoj.
Dvije ili više političkih stranaka mogu predložiti zajedničkog kandidata.
Političke stranke predlažu kandidate u skladu sa statutom ili posebnom odlukom.

Članak 14.
Birači mogu predlagati nezavisne kandidate za općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba i njihove zamjenike.

Članak 15.
U jedinicama lokalne samouprave do 10.000 stanovnika na listi stranačke i nezavisne kandidature mora biti ime i prezime za općinskog načelnika, gradonačelnika i ime i prezime njihovog jednog zamjenika, a u jedinicama lokalne samouprave koje imaju preko 10.000 stanovnika, županijama i Gradu Zagrebu na listi stranačke i nezavisne kandidature mora biti ime i prezime kandidata za općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba i ime i prezime njihova dva zamjenika sukladno odluci o raspisivanju izbora.
Za pravovaljanost stranačkih i nezavisnih kandidatura potrebno je prikupiti:
– 50 potpisa birača za općinskog načelnika i jednog zamjenika u općini do 1.000 stanovnika,
– 100 potpisa birača za općinskog načelnika i jednog zamjenika u općini iznad 1.000 stanovnika, a manje od 10.000,
– 200 potpisa birača za gradonačelnika grada i jednog zamjenika s manje od 10.000 stanovnika,
– 500 potpisa birača za općinskog načelnika i dva zamjenika, te gradonačelnika grada i dva zamjenika s više od 10.000, a manje od 35.000 stanovnika,
– 1.000 potpisa birača za gradonačelnika grada i dva zamjenika s više od 35.000, a manje od 100.000 stanovnika,
– 2.000 potpisa birača za gradonačelnika grada i dva zamjenika s više od 100.000 stanovnika,
– 2.500 potpisa birača za župana i dva zamjenika,
– 5.000 potpisa birača za gradonačelnika Grada Zagreba i dva zamjenika.

Članak 16.
Potpisi birača prikupljaju se na propisanom obrascu.
U obrascu se, uz potpis birača, navodi ime, prezime, adresa prebivališta birača, te broj i mjesto izdavanja važeće osobne iskaznice.
Sadržaj i oblik obrasca propisuje Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Državno izborno povjerenstvo).

Članak 17.
Prijedlozi kandidatura moraju biti dostavljeni nadležnom izbornom povjerenstvu na propisanom obrascu u roku od 12 dana od dana raspisivanja izbora.

Članak 18.
U kandidaturi se navode ime i prezime kandidata i zamjenika, adrese prijavljenog prebivališta, te brojevi i mjesta izdavanja važećih osobnih iskaznica.
Uz kandidaturu se dostavljaju očitovanja kandidata i zamjenika o prihvaćanju kandidature. Očitovanja o prihvaćanju kandidature ovjerava javni bilježnik ili nadležno izborno povjerenstvo.

Članak 19.
U kandidaturi se uz ime i prezime kandidata navodi naziv političke stranke ili koalicije koja predlaže kandidata.
Uz ime i prezime kandidata kojega predlažu birači navodi se »nezavisni kandidat«.

Članak 20.
Nadležno izborno povjerenstvo pri zaprimanju kandidature provjerit će je li kandidatura u cijelosti usklađena s odredbama ovoga Zakona i obvezatnim uputama Državnog izbornog povjerenstva.
Ako nadležno izborno povjerenstvo ocijeni da kandidatura nije podnesena u skladu s odredbom stavka 1. ovoga članka, pozvat će podnositelja da u roku od 48 sati ukloni uočene nedostatke.
Nadležno izborno povjerenstvo može podnositelju kandidature odrediti i kraći rok za uklanjanje nedostataka ako rok za kandidiranje istječe za manje od 48 sati.

Članak 21.
Ako kandidat ili zamjenik umre do isteka roka za kandidiranje, a prije objave zbirne liste, predlagatelj može predložiti drugog kandidata ili zamjenika bez obveze da prikupi i izbornom povjerenstvu dostavi obrasce s potpisima koji su, u skladu s odredbama ovoga Zakona, potrebni za pravovaljanost kandidature.

Članak 22.
Nadležno izborno povjerenstvo rješenjem će utvrditi koje su kandidature pravovaljane u skladu s odredbama ovoga Zakona i objavit će ih u javnim glasilima.
Nepravodobne i nepravovaljane kandidature nadležno izborno povjerenstvo rješenjem će odbaciti, odnosno odbiti.

Članak 23.
Nadležno izborno povjerenstvo utvrdit će i objaviti zbirnu listu pravovaljanih kandidatura u roku od 48 sati od isteka roka za kandidiranje.
Kandidature se na zbirnoj listi navode prema abecednom redu prezimena kandidata.

Članak 24.
Izborna promidžba počinje danom objave zbirnih lista kandidatura, a prestaje 24 sata prije dana izbora.
Kandidati imaju pravo u vrijeme izborne promidžbe iznositi i obrazlagati izborni program.
Kandidati imaju pravo na izbornu promidžbu pod jednakim uvjetima.

Članak 25.
Lokalna sredstva javnog informiranja dužna su svim kandidatima koji sudjeluju na izborima omogućiti iznošenje i obrazlaganje izbornog programa te nesmetano obavljanje izborne promidžbe, pod jednakim uvjetima.

Članak 26.
Na dan koji prethodi održavanju izbora i na dan izbora do zatvaranja biračkih mjesta (u daljnjem tekstu: birališta) u 19 sati, nije dopuštena izborna promidžba ni objavljivanje privremenih rezultata ili procjena rezultata izbora.
Na dan izbora dopušteno je ispitivati javno mnijenje i opredjeljenje birača, ali se rezultati ispitivanja ne smiju objavljivati do 19 sati.

Članak 27.
Pravo na naknadu troškova izborne promidžbe imaju kandidati koji na izborima dobiju najmanje 10% glasova birača od ukupnog broja birača koji su izašli na izbore.
Naknada troškova izborne promidžbe isplaćuje se iz proračuna jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave.

Članak 28.
Visinu naknade troškova izborne promidžbe utvrđuje Vlada Republike Hrvatske posebnom odlukom.
Vlada Republike Hrvatske odluku donosi najkasnije 20 dana prije dana održavanja izbora.
Odluka Vlade Republike Hrvatske objavit će se u »Narodnim novinama«.
Odluka se primjenjuje i na prijevremene izbore općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba.

Članak 29.
Izborna promidžba financira se iz vlastitih sredstava i iz darova domaćih fizičkih i pravnih osoba.
Kandidatima i zamjenicima kandidata zabranjuje se primanje donacija iz anonimnih izvora.

Članak 30.
Kandidati i zamjenici za pokriće troškova izborne promidžbe ne smiju primati darove u novcu, drugim sredstvima, ili uslugama od drugih država, političkih stranaka drugih država, stranih državljana, pravnih osoba drugih država, javnih trgovačkih društava, pravnih osoba s javnim ovlastima i trgovačkih društava u većinskom vlasništvu države, pravnih osoba u kojima Republika Hrvatska ili jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave ima većinsko vlasništvo nad dionicama, odnosno udjelima javnih i drugih ustanova kojih je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne samouprave, udruga radnika i poslodavaca, udruga, zaklada i fundacija koje zastupaju ili predstavljaju državni dužnosnici ili dužnosnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnih osoba s javnim ovlastima, vjerskih zajednica, humanitarnih i drugih neprofitnih udruga i organizacija, proračuna jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, trgovačkih društava u vlasništvu ili suvlasništvu jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave i ustanova kojima su osnivač država ili jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave.
U slučaju da su na račun kandidata ili zamjenika uplaćena sredstva suprotna odredbi stavka 1. ovoga članka, kandidat ili zamjenik je dužan o tome obavijestiti nadležno izborno povjerenstvo i odmah uplatiti sredstva u proračun jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave.

Članak 31.
Zabranjeno je uvjetovati pokretanje, financiranje ili dovršenje projekata u jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave glasovanjem za određenog kandidata.

Članak 32.
Kandidati i zamjenici kandidata su dužni najkasnije 7 dana prije dana održavanja izbora nadležnom izbornom povjerenstvu jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave dostaviti prijevremeno izvješće o izvorima i visini sredstava prikupljenih za financiranje izborne promidžbe.
Kandidati i zamjenici kandidata su dužni u roku od 14 dana od objave službenih rezultata izbora nadležnom izbornom povjerenstvu jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave dostaviti završno izvješće o izvorima i visini sredstava utrošenih za izbornu promidžbu.
Nadležno izborno povjerenstvo jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave objavit će cjelovito završno izvješće o izvorima i visini sredstava za izbornu promidžbu svih kandidata u lokalnom službenom glasilu i lokalnim sredstvima javnog priopćavanja.

III. IZBOR OPĆINSKOG NAČELNIKA, GRADONAČELNIKA, ŽUPANA I GRADONAČELNIKA GRADA ZAGREBA

Članak 33.
Općinski načelnik, gradonačelnik, župan i gradonačelnik Grada Zagreba biraju se većinskim izbornim sustavom u kojem cijelo područje općine ili grada, županije i Grada Zagreba čini jednu izbornu jedinicu.

Članak 34.
Općinski načelnik, gradonačelnik, župan i gradonačelnik Grada Zagreba biraju se većinom glasova svih birača koji su glasovali.
Za općinskog načelnika, gradonačelnika, župana ili gradonačelnika Grada Zagreba izabran je kandidat koji na izborima dobije više od 50% glasova birača koji su glasovali (prvi krug izbora).

Članak 35.
Ako niti jedan kandidat ne dobije većinu glasova u prvom krugu izbora, održat će se ponovljeni izbori (drugi krug izbora) četrnaesti dan nakon dana održavanja prvoga kruga izbora.
U drugom krugu izbora sudjeluju dva kandidata s najviše glasova u prvom krugu izbora.
Ako drugi i treći kandidat na listi dobiju isti broj glasova, te se ne može utvrditi koji od njih ima pravo sudjelovati u drugom krugu izbora, izborni postupak ponovit će se u cijelosti.

Članak 36.
Ako jedan ili oba kandidat s najviše glasova u prvom krugu izbora odustanu od drugog kruga izbora, pravo sudjelovanja u drugom krugu izbora imat će sljedeći kandidati po broju glasova birača.
O odustajanju od drugoga kruga izbora kandidat daje pisanu izjavu nadležnom izbornom povjerenstvu u roku od dva dana od dana donošenja odluke o provedbi drugog kruga izbora.
Izborno povjerenstvo dužno je o odustajanju izvijestiti bez odgode sljedećeg kandidata koji po broju glasova stječe pravo sudjelovanja u drugom krugu izbora.
Nadležno izborno povjerenstvo će u daljnjem roku od 24 sata objaviti koji kandidati po broju glasova sudjeluju u drugom krugu izbora.

Članak 37.
U drugom krugu izbora izabran je kandidat koji dobije veći broj glasova birača koji su glasovali.
Ako u drugom krugu izbora oba kandidata dobiju jednak broj glasova, izbori će se ponoviti u trećem krugu izbora s istim kandidatima na način i po postupku propisanom za drugi krug izbora.
Ako u trećem krugu izbora oba kandidata dobiju jednak broj glasova, izborni postupak ponovit će se u cijelosti.

Članak 38.
Ako jedan od kandidata koji ima pravo sudjelovati u drugom krugu izbora, umre u vremenu od prvoga kruga izbora do drugoga kruga izbora, izborni postupak ponovit će se u cijelosti.

Članak 39.
Kandidati koji sudjeluju u drugom krugu izbora odnosno u trećem krugu izbora imaju pravo na izbornu promidžbu u skladu s odredbama ovoga Zakona.

IV. TIJELA ZA PROVEDBU IZBORA

Članak 40.
Tijela za provedbu izbora su Državno izborno povjerenstvo te izborna povjerenstva u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i birački odbori imenovani za izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (u daljnjem tekstu: izborna tijela).

Članak 41.
Izbor općinskog načelnika provode općinsko izborno povjerenstvo i birački odbori.
Izbor gradonačelnika provode gradsko izborno povjerenstvo i birački odbori.
Izbor župana provode županijsko izborno povjerenstvo, općinsko, odnosno gradsko izborno povjerenstvo i birački odbori.
Izbor gradonačelnika Grada Zagreba provode Gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba i birački odbori.

Članak 42.
Kada se izbori održavaju istodobno s izborima za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, neće se imenovati zasebna izborna tijela, već će ista izborna tijela provoditi sve izborne radnje.
Ista izborna tijela provode ponovljene i prijevremene izbore.

Članak 43.
Članovi izbornih povjerenstava i biračkih odbora, i zamjenici članova mogu biti samo osobe koje imaju biračko pravo i nisu kandidati na izborima.
Članovi izbornih povjerenstava i biračkih odbora, i zamjenici članova imaju pravo na novčanu naknadu za rad.
Visinu naknade utvrđuje Državno izborno povjerenstvo.
Odluka se primjenjuje i na prijevremene izbore općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba.

Članak 44.
Na imenovanje, sastav i djelokrug izbornih povjerenstava u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i biračkih odbora, primjenjuju se odredbe zakona koji uređuje izbor članova predstavničkih tijela, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

V. PROVEDBA IZBORA

Članak 45.
Glasovanje se obavlja na biralištima na području općine, grada i Grada Zagreba.
Biralište ne može biti u vjerskom objektu, objektu u vlasništvu, najmu, zakupu ili trajnom korištenju političke stranke te u prostorijama u kojima se poslužuju i konzumiraju alkoholna pića.

Članak 46.
Birališta određuje nadležno izborno povjerenstvo ovisno o broju birača i prostornoj udaljenosti, tako da se svim biračima osigura dostupnost biralištu i mogućnost da glasuju na dan izbora.
Svako biralište ima redni broj koji određuje nadležno izborno povjerenstvo.
Popis birališta s naznakom koji će birači gdje glasovati, objavljuje se najkasnije osam dana prije izbora u javnim glasilima i na mjestima uobičajenoga javnog okupljanja građana.

Članak 47.
Za svako biralište određuje se posebna prostorija za glasovanje.
Biralište mora biti uređeno i opremljeno na način da se osigura tajnost glasovanja.
Za svako biračko mjesto odredit će se posebna prostorija za glasovanje uređena i opremljena na način koji osigurava tajnost glasovanja, u kojoj se mogu isticati samo državni simboli u skladu s Ustavom Republike Hrvatske i Zakonom o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastavi i lenti Predsjednika Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 55/90.), kao što su grb Republike Hrvatske i zastava Republike Hrvatske te obilježja županija, gradova, odnosno općina sukladno njihovom statutu.

Članak 48.
Na svakom biralištu moraju biti istaknute zbirne liste kandidatura s imenima kandidata i zamjenika kandidiranih u jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave.

VI. GLASOVANJE I UTVRĐIVANJE REZULTATA GLASOVANJA

Članak 49.
Glasovanje se obavlja osobno glasačkim listićem na biralištu.
Glasački se listić tiska u državnoj tiskari pod neposrednim nadzorom Državnoga izbornog povjerenstva i označen je serijskim brojem.

Članak 50.
Glasački listić sadrži:
– redni broj kandidata,
– ime i prezime kandidata i zamjenika,
– naziv političke stranke ili koalicije koja je predložila kandidata i zamjenika, odnosno oznaku – nezavisni kandidat,
– serijski broj.
Kandidati se na glasačkom listiću navode abecednim redom prezimena kandidata i zamjenika kandidata.

Članak 51.
Glasovati se može samo za kandidate navedene na glasačkom listiću.
Glasački listić se popunjava zaokruživanjem rednog broja ispred imena i prezimena kandidata za kojega birač glasuje.

Članak 52.
Važeći glasački listić je listić iz kojeg se na siguran i nedvojben način može utvrditi kandidat za kojeg je birač glasovao.

Članak 53.
Nevažeći glasački listić je:
– nepopunjeni glasački listić,
– listić iz kojega se ne može sigurno i nedvojbeno utvrditi za koga je birač glasovao,
– listić na kome je birač glasovao za dva ili više kandidata.

Članak 54.
Glasovanje traje od sedam do devetnaest sati kada se birališta zatvaraju. Biračima koji se zateknu u redu na biralištu u devetnaest sati omogućit će se glasovanje.
Za vrijeme trajanja glasovanja na biralištu moraju biti prisutni svi članovi biračkog odbora ili njihovi zamjenici.

Članak 55.
Svatko je dužan poštivati red i mir na biračkom mjestu. Zabranjeno je provoditi izbornu promidžbu, zastrašivati, nagovarati ili na bilo koji drugi način utjecati na birače.

Članak 56.
Predsjednik biračkog odbora ovlašten je i dužan brinuti se o održavanju reda i mira za vrijeme glasovanja i poduzeti potrebne mjere da se narušeni red i mir ponovo uspostave.
Predsjednik biračkog odbora ovlašten je udaljiti s biračkog mjesta birača koji ometa i narušava red i mir ili otežava i onemogućava glasovanje drugih osoba.
Predsjednik biračkog odbora može zatražiti pomoć policije. Službene osobe policije od kojih je zatražena pomoć mogu na biralište unijeti oružje.

Članak 57.
Prije no što birač pristupi glasovanju, predsjednik biračkog odbora ili od njega ovlašteni član utvrđuje identitet birača na temelju važeće osobne iskaznice ili putovnice i provjerava je li birač upisan u popis birača.
Nakon što utvrdi identitet birača i ustanovi da je upisan u popis birača predsjednik biračkog odbora ili od njega ovlašteni član biraču uručuje glasački listić i dopušta mu da pristupi glasovanju.
Predsjednik biračkog odbora ili od njega ovlašteni član u popisu birača zaokruživanjem broja naznačuje da je birač dobio glasački listić i pristupio glasovanju.

Članak 58.
Ako predsjednik biračkog odbora ili od njega ovlašteni član utvrdi da birač nije upisan, neće mu se dopustiti glasovanje, osim ako birač potvrdom nadležnog tijela ne dokaže da ima pravo glasovati na tom biralištu a predsjednik ili drugi ovlašteni član biračkog odbora dužan je upoznati birača o načinu glasovanja s potvrdom.
Potvrda, na temelju koje je glasovao neupisani birač, predaje se prije glasovanja biračkom odboru i sastavni je dio izbornog materijala.
Glasovanje birača iz stavka 1. ovoga članka posebno se navodi u zapisniku o radu biračkog odbora.

Članak 59.
Birač koji zbog tjelesne mane ili stoga što je nepismen ne može samostalno glasovati, može na biralište doći s pismenom osobom koja će glasovati u njegovo ime, po njegovoj ovlasti i uputi.
Birač koji zbog teže bolesti, tjelesnog oštećenja ili opće nemoći ne može doći na biralište, obavijestit će o tome birački odbor. Predsjednik biračkog odbor odredit će dva člana biračkog odbora ili zamjenika člana koji će birača posjetiti i omogućiti mu da glasuje.
Biraču se mora osigurati tajnost glasovanja.
Glasovanje birača u skladu s odredbama stavka 1. i 2. ovoga članka posebno se navodi u zapisniku o radu biračkog odbora.

Članak 60.
Po završenom glasovanju birački odbor će najprije prebrojiti neupotrijebljene glasačke listiće i staviti ih u poseban omot koji će zatvoriti i zapečatiti.
Nakon toga, birački odbor utvrđuje, prema popisu birača, odnosno izvatku iz popisa birača i na temelju zapisnika, ukupan broj birača koji su glasovali, pristupa otvaranju glasačke kutije i prebrojavanju glasova.
Ako se prilikom prebrojavanja glasova na biralištu utvrdi da je broj glasova prema biračkom popisu veći od broja glasova po glasačkim listićima, vrijedi rezultat glasovanja po glasačkim listićima.
Ako se prilikom prebrojavanja glasova na biralištu utvrdi da je glasovao manji broj birača od broja glasova u glasačkoj kutiji, birački odbor se raspušta i imenuje novi, a glasovanje na tom biračkom mjestu se ponavlja nakon 14 dana. U slučaju ponavljanja glasovanja, rezultat se na tom biračkom mjestu utvrđuje u roku od 24 sata nakon ponovljenoga glasovanja.

Članak 61.
Kad birački odbor utvrdi rezultat glasovanja na biračkom mjestu, u zapisnik o radu zabilježit će:
– broj birača prema popisu birača, odnosno izvatku iz popisa birača,
– broj birača koji su pristupili glasovanju prema popisu, odnosno uz potvrdu,
– broj birača koji su glasovali izvan birališta,
– broj birača koji su glasovali na biralištu uz pomoć druge osobe,
– koliko je birača ukupno glasovalo,
– koliko je glasova dobio svaki kandidat te
– broj nevažećih glasačkih listića.

Članak 62.
U zapisnik o radu biračkog odbora unose se i sve druge činjenice važne za glasovanje.
Primjedbe na zapisnik mogu dati svi članovi biračkog odbora i zamjenici članova.
Zapisnik potpisuju svi članovi biračkog odbora.
Ako član biračkog odbora ili zamjenik člana odbije potpisati zapisnik, napravit će se službena bilješka u zapisniku kojom će se utvrditi činjenica odbijanja potpisivanja i razlozi odbijanja, ako ih član biračkog odbora ili zamjenik člana navede.

Članak 63.
Zapisnik o radu i sav ostali izborni materijal birački odbor odmah dostavlja izbornom povjerenstvu općine, grada, odnosno Grada Zagreba, a najkasnije u roku od 12 sati od zatvaranja birališta.

Članak 64.
Izborno povjerenstvo utvrdit će rezultate glasovanja na biralištima na svom području najkasnije u roku od 24 sata od zatvaranja birališta.
Kod izbora župana, izborno povjerenstvo općine, odnosno grada dostavit će izborne rezultate na svom području, zajedno sa zapisnikom o radu, nadležnom županijskom izbornom povjerenstvu, na način i u roku koji mu ono odredi.

Članak 65.
O svom radu izborno povjerenstvo vodi zapisnik u koji će ubilježiti:
– broj birača upisnih u popis birača, odnosno izvadak iz popisa birača na svom području,
– broj važećih i broj nevažećih glasačkih listića,
– broj glasova koje je dobio svaki kandidat.

Članak 66.
Svaki član i zamjenik člana izbornog povjerenstva može staviti primjedbe na zapisnik.
Zapisnik potpisuju svi članovi izbornog povjerenstva.
Ako član izbornog povjerenstva ili zamjenik člana odbije potpisati zapisnik, napravit će se službena bilješka u zapisniku kojom će se utvrditi činjenica odbijanja potpisivanja i razlozi odbijanja, ako ih član izbornog povjerenstva ili zamjenik člana navede.

Članak 67.
Rezultate izbora za općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba utvrđuje nadležno izborno povjerenstvo jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave na temelju rezultata glasovanja na svim biralištima u jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave.

Članak 68.
Kad izborno povjerenstvo utvrdi rezultate glasovanja, bez odgode će objaviti:
– broj birača upisanih u popis birača jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave,
– koliko je glasova dobio pojedini kandidat,
– koliko je bilo nevažećih glasačkih listića,
– ime i prezime kandidata koji je izabran za općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba,
– ime i prezime zamjenika kandidata koji je izabran za zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba.
Rezultati izbora bez odgode se objavljuju u lokalnim sredstvima javnog priopćavanja, lokalnom radiju i novinama, te na oglasnoj ploči jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave.

VII. PRAVA I DUŽNOSTI PROMATRAČA

Članak 69.
Političke stranke, birači koji su predložili kandidate, nevladine udruge i međunarodne organizacije koje djeluju u Republici Hrvatskoj imaju pravo promatrati izbore.
Pravo promatranja izbora obuhvaća naročito promatranje izborne promidžbe, posebno tiskanje i korištenje izbornog materijala, cjelokupnoga izbornog postupka, glasovanja, rada izbornih tijela i uvid u sav izborni materijal.

Članak 70.
Promatrač kojeg odredi politička stranka dužan je izbornom tijelu čiji rad promatra predočiti potvrdu političke stranke koja ga je odredila. Potvrdu izdaje i potpisuje osoba ovlaštena za zastupanje političke stranke, odnosno opunomoćenik kojega ta osoba ovlasti.
Promatrač kojeg odrede birači koji su predložili nezavisnog kandidata dužan je izbornom tijelu čiji rad promatra predočiti suglasnost nezavisnog kandidata.

Članak 71.
Nevladine udruge koje namjeravaju promatrati provedbu izbora dužne su najkasnije u roku od dvadeset dana od dana raspisivanja izbora zatražiti odobrenje za promatranje rada izbornih povjerenstava i biračkih odbora od nadležnoga županijskoga izbornog povjerenstva.
Državno izborno povjerenstvo odlučuje o izdavanju odobrenja za promatranje svog rada.
Uz zahtjev za izdavanje odobrenja prilaže se rješenje o upisu u Registar udruga u prijepisu ili preslici.
Odluku o zahtjevu nevladine udruge nadležno izborno povjerenstvo bez odgode dostavlja na adresu sjedišta udruge ili ovlaštenoj osobi udruge.

Članak 72.
Promatrač kojeg je odredila nevladina udruga kojoj je dopušteno promatranje izbora dužan je izbornom tijelu čiji rad promatra predočiti potvrdu nevladine udruge koja ga je odredila. Potvrdu izdaje i potpisuje osoba ovlaštena za zastupanje udruge, odnosno opunomoćenik kojega ta osoba ovlasti.
U potvrdi se navodi broj i datum odobrenja za promatranje rada izbornog tijela te izborno povjerenstvo koje je odobrenje izdalo.

Članak 73.
Promatraču kojega je odredila međunarodna organizacija koja djeluje u Republici Hrvatskoj (strani promatrač) status stranog promatrača odobrenjem utvrđuje Državno izborno povjerenstvo.
Prije početka praćenja izbornog postupka strani promatrači dužni su predsjedniku ili članu izbornog tijela čiji rad promatraju predočiti odobrenje iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 74.
Prije početka praćenja izbora promatrači su dužni predsjedniku ili članu izbornog tijela čiji će rad promatrati predočiti:
– promatrač političke stranke – potvrdu političke stranke koja ga je odredila,
– promatrač nevladine udruge – iskaznicu koju mu je izdalo nadležno izborno povjerenstvo,
– strani promatrač – iskaznicu koju mu je izdalo Državno izborno povjerenstvo.
Ako nadležno izborno povjerenstvo promatraču nevladine udruge, na temelju pravodobno podnesenog zahtjeva, nije izdalo iskaznicu, promatrač će se identificirati rješenjem nadležnoga županijskoga izbornog povjerenstva kojim je nevladinoj udruzi odobreno promatranje izbora i odlukom ovlaštene nevladine udruge o imenovanju promatrača.

Članak 75.
Za cijelo vrijeme promatranja promatrač je dužan nositi vidljivo istaknutu iskaznicu koju mu je izdalo nadležno izborno povjerenstvo.
Izborno tijelo čiji se rad promatra ne smije zabraniti promatranje, ali može ograničiti broj promatrača ako prostorni uvjeti ili drugi neotklonjivi razlozi ne dopuštaju istodobno promatranje svim promatračima.
Političkim strankama, biračima koji su predložili kandidate, nevladinim udrugama i međunarodnim organizacijama mora se omogućiti da imaju najmanje po jednog promatrača na biralištu ili pri izbornom tijelu.

Članak 76.
Promatrač ima pravo promatrati cjelokupni izborni postupak, glasovanje, rad izbornih tijela, te ima pravo uvida u sve izborne materijale.
Promatrač je za vrijeme promatranja dužan poštivati odredbe ovoga Zakona te pisane i usmene upute Državnoga izbornog povjerenstva, izbornih povjerenstava u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i biračkih odbora.
Izborna tijela dužna su svakom promatraču na jednak način i bez ograničenja omogućiti promatranje i praćenje svoga rada.

Članak 77.
Promatrač ima pravo biti nazočan radu izbornog povjerenstva za vrijeme održavanja sjednica, upozoravati na uočene nepravilnosti i tražiti njihovo otklanjanje.
Promatrač ima pravo davati pisane, obrazložene primjedbe na rad izbornog tijela. Primjedbe se prilažu zapisniku o radu izbornog tijela.
Promatrač ima pravo zahtijevati presliku ili prijepis zapisnika o radu izbornog tijela čiji je rad promatrao.

Članak 78.
Promatrač ne smije ometati rad izbornog tijela.
Predsjednik izbornog tijela usmeno će opomenuti promatrača koji ometa rad izbornog tijela.
Predsjednik izbornog tijela ovlašten je udaljiti promatrača, ako unatoč opomeni nastavi s ometanjem.

Članak 79.
Promatrač koji promatra rad biračkog odbora ima pravo biti nazočan radu biračkog odbora od pripremanja birališta prije otvaranja, za vrijeme glasovanja, prebrojavanja glasačkih listića i utvrđivanja rezultata glasovanja.
Promatrač ima pravo davati pisane, obrazložene primjedbe u zapisnik o radu biračkog odbora.
Birački odbor dužan je primiti primjedbu promatrača, priložiti je zapisniku o radu biračkog odbora i o tome izdati potvrdu.

Članak 80.
Promatrač može pratiti predaju izbornog materijala od strane biračkog odbora nadležnom izbornom povjerenstvu.
Promatrač smije dolaziti i odlaziti s biračkog mjesta, ne remeteći postupak glasovanja i rad biračkog odbora.
Promatrač može biti nazočan glasovanju i prebrojavanju glasova, upozoravati na nepravilnosti i tražiti njihovo otklanjanje, te u zapisnik izbornog tijela stavljati primjedbe.
Promatrač ima pravo dobiti presliku zapisnika izbornog tijela čiji je rad promatrao.

Članak 81.
Promatraču nije dopušteno:
– odgovarati na upite birača. Promatrač je dužan birača koji mu se obrati uputiti predsjedniku ili članu biračkog odbora,
– nositi oznake, značke, fotografije, promotivni ili drugi materijal koji može utjecati na birače,
– tonsko ili videosnimanje rada izbornih tijela,
– aktivno ili pasivno utjecati na birače.
Promatrač ne smije biti kandidat na izborima.

VIII. TROŠKOVI ZA PROVEDBU IZBORA

Članak 82.
Sredstva za provedbu redovitih i prijevremenih izbora općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba osiguravaju se u proračunu jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave.
U financijskom planiranju i izradi proračuna za kalendarsku godinu u kojoj se održavaju redoviti izbori, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave su dužne osigurati sredstva za provedbu izbora.

Članak 83.
Sredstvima za provedbu izbora raspolaže izborno povjerenstvo jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave.
Izborno povjerenstvo određuje način korištenja sredstava, nadzire raspodjelu i trošenje sredstava te dodjeljuje sredstva biračkim odborima.

IX. ZAŠTITA IZBORNOG PRAVA

Članak 84.
Ustavni sud Republike Hrvatske obavlja nadzor ustavnosti i zakonitosti izbora općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba i rješava izborne sporove u skladu s odredbama Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske i odredbama ovoga Zakona.

Članak 85.
Prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja ili izbora mogu podnijeti političke stranke, kandidati i zamjenici kandidata, najmanje 100 birača ili najmanje 5% birača jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave u kojoj se provodi izbor.

Članak 86.
Prigovore zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i izbora općinskih načelnika i gradonačelnika rješava županijsko izborno povjerenstvo.
Prigovore zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i izbora župana i gradonačelnika Grada Zagreba rješava Državno izborno povjerenstvo.

Članak 87.
Prigovori zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i izbora općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba podnose se nadležnom izbornom povjerenstvu u roku od 48 sati računajući od isteka dana kad je izvršena radnja na koju se stavlja prigovor.
Nadležno izborno povjerenstvo dužno je donijeti rješenje o prigovoru u roku od 48 sati od dana kada mu je dostavljen prigovor, odnosno od dana kada su mu dostavljeni izborni materijali na koje se odnosi prigovor.

Članak 88.
Ako nadležno izborno povjerenstvo, rješavajući o prigovoru, utvrdi da je bilo nepravilnosti koje mogu bitno utjecati na rezultate izbora, poništit će radnje u postupku i odrediti da se radnje ponove u roku koji mora osigurati održavanje izbora na dan za koji su raspisani.
Ako ne postoji mogućnost ponavljanja poništenih radnji iz prethodnog stavka ili ako se nepravilnosti odnose na postupak glasovanja, a bitno su utjecale na rezultat izbora, nadležno izborno povjerenstvo poništit će izbore i odrediti rok u kojem će se održati ponovljeni izbori.

Članak 89.
Protiv rješenja nadležnoga izbornog povjerenstva može se pokrenuti izborni spor podnošenjem žalbe Ustavnom sudu Republike Hrvatske.
Žalbu mogu podnijeti političke stranke, kandidati i zamjenici kandidata, najmanje 100 birača ili najmanje 5% birača jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave u kojoj se provodi izbor.
Žalba se podnosi Ustavnom sudu Republike Hrvatske putem nadležnoga izbornog povjerenstva u roku od 48 sati od dana primitka pobijanog rješenja.
Ustavni sud će o žalbi odlučiti u roku od 48 sati od primitka žalbe.

Članak 90.
Prigovor i žalba u postupku zaštite izbornog prava ne odgađaju obavljanje izbornih radnji u skladu s ovim Zakonom.

Članak 91.
Na podneske i rješenja u postupku zaštite izbornog prava po odredbama ovoga Zakona ne plaćaju se pristojbe.

X. KAZNENE ODREDBE

Članak 92.
Novčanom kaznom od 3.000,00 kaznit će se za prekršaj:
– fizička osoba za provedbu izborne šutnje (članak 26.).
Novčanom kaznom od 10.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se prekršaj:
– kandidat na izborima za povredu izborne šutnje (članak 26.).
Novčanom kaznom od 100.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se prekršaj:
– pravna osoba za povredu izborne šutnje (članak 26.).
Novčanom kaznom od 10.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj:
– odgovorna osoba u pravnoj osobi za povredu izborne šutnje (članak 26.).

XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 93.
Na dan početka primjene ovoga Zakona prestaje važiti odredba članka 38. Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (»Narodne novine«, br. 33/01., 10/02., 155/02., 45/03., 43/04., 40/05. i 44/05. – pročišćeni tekst).

Članak 94.
Odredbe članka 69. do 81. ovoga Zakona koje propisuju prava, obveze i odgovornost promatrača, te način njihova određivanja, primjenjuju se i na izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Članak 95.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se od dana stupanja na snagu odluke o raspisivanju prvih, sljedećih, redovitih izbora općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba.

Povezani članci:

1. GIP – Zbirna lista kandidata za gradonačelnika grada Zadra i Rješenja o pravovaljanosti
2. Kako bi mogli izgledati rokovi na predstojećim izborima
3. Zakon o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne samouprave

Related posts brought to you by Yet Another Related Posts Plugin.

- Služi se svim i svačim. To radi već šest mjeseci, sada mogu reći da on stoji iza prijetnji smrću koje su mi upućene. Pokazao je kakav je kada me optužio za bijeli prah, kada su on i njegovi u izbornom stožeru obukli majice da sam čoban … – rekao je Kerum.

Za Ninčevića je kazao kako mu nije prijatelj već poslovni suradnik, a da je poruka koju je primio očito odgovor na prethodnu poruku. Također je rekao kako je danas planirao obići gradske vrtiće, ali da je zbog nastale situacije taj posjet morao odgoditi. Ipak je poručio da će svoje obećanje o vrtićima za svu djecu u roku od mjesec dana ispuniti.

Kerum kaže da ga poruka nije uplašila, nego zabrinula, i da je prijavom policiji postupio onako kako bi napravio bilo tko drugi

Na tiskovnu konferenciju je došao praćen dogradonačelnicima Anđelkom Visković i Jurom Šundovom, sestrom i gradskom vijećnicom Nevenkom Bečić i vijećnikom Joškom Svagušom. Kerum je na pressicu doveo i svog odvjetnika Miroslava Šarića koji je kazao kako je policija pokušala doći do Ninčevića, ali ga nije našla od sinoć.

Šarić smatra da u poruci ima elemenata nekoliko kaznenih djela, počevši od klevete jer se njome želi ukazati da ima razloga za Kerumovo uhićenje, preko izričite prijetnje, pa do širenja lažnih i uznemirujućih vijesti s obzirom da ovakva poruka već neko vrijeme navodno kruži mobitelima po Splitu.

- Na ovaj način se želi kazati da bi Ranko Ostojić kao bivši ravnatelj policije mogao o Željku Kerumu znati nešto što šira javnost ne zna, kazao je Šarić.

I Kerum i njegov odvjetnik rekli su kako ih nije strah, ali da se ne osjećaju lagodno zbog cijele situacije.

Kerum: Sukob interesa riješit ću u zakonskom roku

Gradonačelnik Splita Željko Kerum ni u utorak nije htio govoriti o načinu na koji će razriješiti potencijalni sukob interesa i (su)vlasništvo u svojim tvrtkama.

- Bit će sve riješeno u zakonskom roku, i o svemu ćete biti obaviješteni, kazao je kratko Kerum, ustvrdivši da za takav posao ima rok od 30 dana od primopredaje vlasti, dokad treba podnijeti na uvid i imovinsku karticu.

Također, po njegovim tvrdnjama, nisu još uvijek završeni ni razgovori o eventualnim koalicijama u Gradskom vijeću, u kojem za većinu Kerumovoj nezavisnoj listi nedostaju četiri glasa, koja može namaknuti ili suradnjom s listama HSP-HČSP-a, Ljubice Vrdoljak i Nikole Grabića, ili pak s HDZ-om. Još uvijek nije imenovao ni pročelnike upravnih odjela.

- To je složen posao u kojem ima puno kalkulacija, odluku ću donijeti ja s mojim zamjenicima.

Ako nije bio rječit o ovim temama, opet je pričao o vrtićima, još jednom zajamčivši da će najesen sva splitska djeca biti upisana u vrtiće, a rješenje nalazi u prelijevanju sredstava iz drugih proračunskih segmenata u kojima se, kaže, previše troši. Navodno je već napravio reviziju, ali o njoj nije želio govoriti jer “nemate vi dovoljno prostora za toliko priče”.

- Ne mogu vam govoriti svaki detalj jer kad bi bilo tako dnevno bih gubio nekoliko sati. Šta napravimo, o tome ćemo vas izvijestit, ali sažeto, rekao je Kerum.

Na konferenciji se čuo i novinarski upit o budućoj komunikaciji novog gradonačelnika s novinarima i javnošću, s obzirom da više neće biti sjednica gradskog poglavarstva na kojima je bio običaj da se poglavarima postavljaju i pitanja.

- Šta mislite, sjediti sa mnom u uredu ili se voziti sa mnom gdje god idem? Vi mislite da ću ja vama biti 24 sata dostupan? Već sam vam rekao da ću vas izvještavati na vrijeme i davati vam točne podatke, zaključio je.

Izvor: SlobodnaDalmacija.hr

Kliknite na linkove na kraju retka za više tekstova na sljedeće teme: Željko Kerum i Ranko Ostojić.

Ako želite primati e-mailom nove objave sa stranica Lokalniizbori.com pretplatite se ovdje - upišite e-mail adresu i ponuđeni antispam kod, te potvrdite da ste vlasnik adrese klikom na link za potvrdu koji će vam biti poslan na upisanu e-mail adresu.

Povezani članci:

1. Kerum traži milijun kuna od Ostojića zbog “Bijelog Praha”: On je prljav, zao i glup
2. Kerum policiji prijavio Ostojića zbog SMS-a: Do kraja mjeseca će te uhapsiti pa će ponovno izbori
3. Kerum: Ne trebaju mi ni SDP ni HDZ

Related posts brought to you by Yet Another Related Posts Plugin.

Novi osječki gradonačelnik Krešimir Bubalo u svoj je novi mandat uletio poput furije, a nove mjere i način rada na svojoj koži već je osjetio administrator službenih web stranica Grada. Kažnjen je, naime, sa 10 posto na plaći zbog neažurnog obavljanja svoga posla jer je, primjerice, dva dana nakon promjene na čelu Grada na gradskom webu gradonačelnik još uvijek bio Anto Đapić.

- To je mazohistički pristup i nisam ga kaznio ja, već se kaznio sam. U Gradu neću tolerirati površnost – poručio je Bubalo. Da će po gradskoj upravi, figurativno govoreći, letjeti perje govori i slučaj koji se dogodio prvoga dana kada je Bubalo preuzeo dužnost, a koji se ovih dana prepričava po hodnicima Kuhačeve 9.

Novi je gradonačelnik, naime, zatražio da se prebrusi parket u njegovom uredu, a nakon nekoliko minuta k njemu je stigao jedan gradski službenik s bianco narudžbenicom koju je Bubalo trebao samo potpisati kako bi se potom od, valjda uobičajenog izvođača takvih radova, naručilo brušenje.

- Što je to? Kakva je to narudžbenica? – upitao je Bubalo zbunjenog službenika i kazao mu da izađe iz ureda i ne vraća se bez pet ponuda za brušenje parketa, naravno od različitih tvrtki.

- Puno je posla, a u Gradu se očito radilo svakako, što nije dobro. Zato i imamo minus na žiro-računu i zato ćemo morati raditi rebalans proračuna i smanjiti ga za 50 milijuna kuna. Jutros sam imao sastanak s organizacijskim odborom EPSO-a i tu je situacija katastrofa. Ugovori su potpisani na 14 milijuna kuna, a u proračunu je osigurano šest. EPSO nam je sada gorući problem, vremena je malo, a ne smijemo se osramotiti pred europskom i svjetskom javnosti – kazao je Bubalo.

Izvor: Jutarnji.hr

Kliknite na link na kraju retka za više tekstova na sljedeću temu: Krešimir Bubalo.

Ako želite primati e-mailom nove objave sa stranica Lokalniizbori.com pretplatite se ovdje - upišite e-mail adresu i ponuđeni antispam kod, te potvrdite da ste vlasnik adrese klikom na link za potvrdu koji će vam biti poslan na upisanu e-mail adresu.

Povezani članci:

1. Šišljagić i Bubalo: HDZ i Đapić igraju prljavo
2. Bubalo: Đapić je ucijenio Sanadera
3. Bubalo reže proračun za najmanje 40 milijuna kuna

Related posts brought to you by Yet Another Related Posts Plugin.

‘Sve je u okviru propisa’

- Radim u skladu s propisima i radit ću u interesu građana koji su me izabrali i grada Splita. Neću trošiti energiju na ovakva pitanja. Nisam ja na vašem platnom popisu da po cijeli dan vama poziram i dajem izjave. Sve u okviru propisa bit će završeno. Sve je riješeno – rekao je Kerum novinarima na svojoj prvoj protokolarnoj dužnosti na mjestu gradonačelnika.

Ući u trag gdje sve Kerum osobno ili netko od njegove obitelji ima udjel, jednako je ulasku u labirint. Novi splitski gradonačenik vlasnik je najmanje sedam tvrtki (Kerum d.o.o., Koteks, Neva Kerum, Adriatic, Riba-Miks, Uvala Vlaška i Pojata), a članovi njegove obitelji imaju još otprilike toliko tvrtki koje su povezane s novim splitskim gradonačelnikom.

Prema Zakonu o sprečavanju sukoba interesa, Kerum se mora povući iz svih tvrtki u kojima ima više od 0,5 posto vlasništva, a u njima ne smije biti ni članova njegove šire obitelji, od kojih je dio nakon izbora ušao i u gradsku vlast.

- Nikad neću ostaviti svoju tvrtku, ne mogu se odreći nečega što sam 19 godina stvarao, a vi ćete biti pravodobno obaviješteni tko će njome upravljati. Zakon je tu nejasan, nedorečen – izjavio je tada Kerum te usput prigovorio i slovu zakona koji ga “kači”.

Prvi tajkun na čelu Grada

Zakon o sprečavanju sukoba interesa donesen je 2003. godine, kontradiktoran je i pun rupa koje svaka garnitura na vlasti može tumačiti sebi u korist.

U HDZ-u priznaju da je zakon nedorečen, ali ni u stranci ni u vladajućoj kolaciji o mogućim promjenama još nisu razgovarali.

- Problem je što se zakon za različite političare različito tumači. Trebamo jedinstvena riješenja, vidjeti kako je to u EU. Kerum je prvi veliki tajkun na čelu grada – kaže Andrija Hebrang, šef Kluba zastupnika HDZ-a.

Nije jasno mora li Kerum svoja upravljačka prava prenijeti na neovisnu osobu s danom izbora ili s danom kad je preuzeo dužnost gradonačelnika ili mu se za to ostavlja rok od 30 dana u kojemu mora predati imovinsku karticu Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa.

Očito Kerum i njegovi savjetnici koriste upravo treću varijantu čitanja zakona i svojevrsni “poček” od 30 dana. No, ako Kerum odluči i nakon tog roka ostati u svojim tvrtkama, on neće moći biti ozbiljno kažnjen. Povjerenstvo ga može opomenuti ili naložiti da plati oglas u novinama da je u sukobu interesa.

Najgore što mu se može dogoditi jest obustava isplate mjesečne plaće od 10.000 do 20.000 kuna, ali to samo tri mjeseca, s time da ukupni iznos ne smije prelaziti jednu trećinu plaće dužnosnika.

Dakle, Kerum bi mogao platiti nekoliko desetaka tisuća kuna, što je u njegovu carstvu prava sitnica, a nakon toga mirno ostati u tvrtkama i dalje svjesno kršiti zakon.

Nitko mu ništa ne brani

Ako Kerum i prebaci upravljanje nekome drugom, tko će kontrolirati da on i dalje ne utječe na poslovanje svojih tvrtki, da svoju političku poziciju ne koristi za njhove poslove. Naime, zakon njegovim tvrtkama ne brani da i dalje sklapaju poslove s Gradom Splitom.

Kerum će samome sebi iznajmljivati automobile

SPLIT – Luksuzna jahta, automobili i ostale pokretnine u vlasništvu tvrtke Joker Željko Kerum moći će neometano i dalje koristiti, objasnili su nam u Povjerenstvu za sukob interesa.

Naime, kako su istaknuli, Kerum smije od bilo koje, pa i od svoje tvrtke unajmiti sve što mu srce poželi. No, treba prijaviti Povjerenstvu što je unajmio te obrazložiti zašto je uzeo, primjerice, baš taj automobil.

- On mora prijaviti što vozi i obrazložiti zašto ga je dobio. Dovoljno je reći da taj automobil treba i da je jeftiniji nego novi i ta je zakonska odredba onda ispunjena. Budući da se taj automobil smatra gotovo jednako kao plaća, Kerum na njega mora plaćati i porez od 22 posto ugovorene cijene najma – objasnio je Josip Leko, član Povjerenstva za sukob interesa.

Iako je riječ o njegovoj tvrtki, Kerum neće moći iznajmiti automobil ili jahtu, prijavljene na ime svoje tvrtke, za primjerice jednu kunu.

- Cijena mora biti transparentna. Ona smije biti nešto manja od cijene rent-a-cara ili leasinga, ali mora postojati ugovor o najmu – dodao je.

Kada je postao ministar, Radimir Čačić je izašao iz vlasničke strukture Koninga d.o.o., jednako kao što to treba uraditi i Željko Kerum. Za nastali sukob interesa ne krivi Keruma.

- Zakonodavac, tj. HDZ svjesno je kreirao situaciju u kojoj oni imaju sve koristi od tih rupa u zakonu. Kerum se slučajno našao u toj situaciji i jednostavno je koristi – rekao je Čačić.

Izvor: Jutarnji.hr

Kliknite na link na kraju retka za više tekstova na sljedeće teme: Željko Kerum.

Ako želite primati e-mailom nove objave sa stranica Lokalniizbori.com pretplatite se ovdje - upišite e-mail adresu i ponuđeni antispam kod, te potvrdite da ste vlasnik adrese klikom na link za potvrdu koji će vam biti poslan na upisanu e-mail adresu.

Povezani članci:

1. Željko Kerum kreće u kampanju sloganom “Yes I Can” – “Ja mogu sve”
2. Željko Kerum je novi gradonačelnik Splita: Ja sam tu da radim, ne da pjevam!
3. Ranko Ostojić: Rival mi je HDZ, a ne Željko Kerum

Related posts brought to you by Yet Another Related Posts Plugin.

Nakon što mu je uputio dvije tri prigodne riječi Denegri je s novim gradonačelnikom otišao na drugi kat zgrade Banovine gdje je obavljen službeni čin primopredaje vlasti.

Čim je Kerum ušao u zgradu Banovine hodnicima se prolomio pljesak. Stotinjak oduševljenih gradskih činovnika velikim je aplauzom pozdravilo novog gradonačelnika.

Kerumovi ljudi primopredaju su iščekivali u obližnjem kafiću Bobis u kojem je Željko Kerum u ponedjeljak motrio kada njegovi zaposlenici dolaze na posao.

Jutros pak uoči dolaska novog gazde u Banovinu vladala je velika neizvjesnost. Gradski službenici napeto su gledali kroz prozore iščekujući dolazak Željka Keruma, a atmosfera je dodatno podignuta prolaskom otvorenog dvokatnog autobusa punog dječice koja su u prolasku uzvikivala ime novog splitskog gradonačelnika.

Izvor: Index.hr

Ako želite primati e-mailom nove objave sa stranica Lokalniizbori.com pretplatite se ovdje - upišite e-mail adresu i ponuđeni antispam kod, te potvrdite da ste vlasnik adrese klikom na link za potvrdu koji će vam biti poslan na upisanu e-mail adresu.

Povezani članci:

1. U Banovini više nema zabušavanja
2. Splitski đir: Što se skriva iza Keruma?
3. Kosa Željka Keruma na analizi

Related posts brought to you by Yet Another Related Posts Plugin.

Ploča s imenom Dubravke Šuice nakon 8 godina skinuta je s gradonačelničkih vrata. Vlast je teška srca predala Andri Vlahušiću, a zauzvrat dobila cvijeće. Ne planira u diplomaciju, kao što se nagađalo nego misli raditi za grad kroz oporbeno mjesto u gradskome vijeću.

Emotivnu primopredaju novi gradonačelnik Dubrovnika brzo je zaboravio. Otrijeznile su ga zatečene brojke. Proračun od 400 milijuna kuna morat će na rebalans. ‘Da se zahvalim dosadašnjoj gradonačelnici na svemu onome dobrome što je učinila za grad Dubrovnik, a je li mogla više bolje i drugačije, to su rekli građani na izborima’, rekao je novi gradonačelnik Andrušić.

Bubalo će sve zaboraviti

Bez prigovora na rad prethodnika očekivano je bio
Vladimir Šišljagić, novi osječko-baranjski župan. Stranačkog kolegu Krešimira Bubala u izvješću je podržao do zadnjeg zareza. A zamjeriti, kaže, neće ni protivnicima na prljavoj predizbornoj kampanji. ‘Želja mi je i nastojat ću da se to zaboravi. A za takve stvari za politička nadmudrivanja bit će vrijeme za četiri godine’, rekao je Vladimir Šišljagić.

Bubalo se uputio na novo radno mjesto. Tamo ga je dočekao Anto Đapić kojem je rastanak s gradonačelničkom foteljom također teško pao. Rane izbornog poraza liječit će na odmoru, a razmišlja i o mirovini. ‘Ostajem u Osijeku živiti i raditi. Posvetit ću se više radu u stranci. Ali neću se maknuti iz osječke politike. Novog gradonačelnika Osijeka čeka možda i najteži posao. Blagajna je u potpunosti prazna, a vratiti treba oko 55 milijuna kuna dugovanja’, rekao je Đapić. Slast izborne pobjede novim gradonačelnicima čini se neće dugo trajati. Za ispunjenje brojnih predizbornih obećanja imaju samo četiri godine.

Izvor: Dnevnik.hr

Kliknite na linkove na kraju retka za više tekstova na slijedeće teme: Krešimir Bubalo i Andro Vlahušić.

Ako želite primati e-mailom nove objave sa stranica Lokalniizbori.com pretplatite se ovdje - upišite e-mail adresu i ponuđeni antispam kod, te potvrdite da ste vlasnik adrese klikom na link za potvrdu koji će vam biti poslan na upisanu e-mail adresu.

Povezani članci:

1. Šišljagić preuzeo Županiju, Bubalo Grad
2. Bubalo reže proračun za najmanje 40 milijuna kuna
3. Bubalo mu smanjio plaću jer na webu piše da je gradonačelnik – Đapić

Related posts brought to you by Yet Another Related Posts Plugin.

‘Imao sam informacije da mi neće biti lako i da je grad zadužen’ rekao je, dodajući da će zato zatražiti da ‘reviziju poslovanja u gradu načini neovisna revizorska tvrtka čiji će nalaz svi građani moći dobiti na uvid’. Istaknuo je kako će pozvati i sve državne institucije i ustanove te druge gradove i općine u Hrvatskoj da budu odgovorni prema Vukovaru.

Komentirajući glasine da je pobijedio zahvaljujući glasovima pripadnika srpske nacionalne manjine, Sabo je rekao kako je jedino siguran su za njega glasovali članovi njegove obitelji i rodbina, od kojih je, kako je naveo, dobio osam glasova. Također je najavio da će, čim preuzme dužnost gradonačelnika, potaknuti izbore među pripadnicima srpske nacionalne manjine u Vukovaru kako bi izabrali zamjenika gradonačelnika. ‘Mislimo da je pošteno da vukovarski Srbi sami među sobom izaberu onoga za koga smatraju da treba biti zamjenik gradonačelnika Vukovara s obzirom na to da im to mjesto pripada’, rekao je Sabo.

Dosad je po pravilu zamjenik vukovarskoga gradonačelnika srpske nacionalnosti bio član SDSS-a, stranke koja ga je i predlagala za tu dužnost. Procijenio je kako bi mu bilo mnogo teže pobijediti da mu je protukandidatkinja bila dosadašnja vukovarska gradonačelnica Zdenka Buljan (HDZ), a ne Damir Barna.

‘Mislim da je mojoj pobjedi, osim građana Vukovara, pridonio i predsjednik vukovarskoga HDZ-a Petar Mlinarić sa svojim istupima koji su revoltirali građane, koji su osjetili da moj protukandidat nije u stvari Damir Barna, nego njegov šef Mlinarić’, procijenio je. Po neslužbenim rezultatima, u drugome izbornom krugu za vukovarskoga gradonačelnika kandidat SDP-a Željko Sabo osvojio je 51,03 posto glasova, a kandidat koalicije HDZ-HSP-HSU-HSS-HSLS Damir Barna (HDZ) dobio je 47,61 posto glasova.

Izvor: Dnevnik.hr

Kliknite na linkove na kraju retka za više tekstova na sljedeće teme: Željko Sabo i Vukovar.

Ako želite primati e-mailom nove objave sa stranica Lokalniizbori.com pretplatite se ovdje - upišite e-mail adresu i ponuđeni antispam kod, te potvrdite da ste vlasnik adrese klikom na link za potvrdu koji će vam biti poslan na upisanu e-mail adresu.

Povezani članci:

1. Željko Sabo: Molim se za Bandića, Jurčića i Milanovića
2. Vukovar: SDP-ov i HDZ-ov kandidat gotovo izjednačeni
3. SDP osvaja »grad heroj«?

Related posts brought to you by Yet Another Related Posts Plugin.

Kerum je gradonačelničku fotelju proslavio zapjevavši “Splite grade ja te volim” u društvu najbližih suradnika Jure Šundova, Joška Svaguše i ostalih. Nakon što je pjesma završila Kerum se popeo na pozornicu praćen frenetičnim povicima oduševljenja svojih poklonika.

“Hrvatski sociolozi će godinama imati o čemu razgovarati”

Kerumovi prijatelji popeli su se na pozornicu i ludovali zajedno s njim, a prigodni govor je zaključen uz mnogobrojne pozdrave i rečenicom kako će “hrvatski sociolozi imati godinama o čemu raspravljati”.

Nekako u taj čas je na stolove stigla i janjetina, a društvo se razveselilo i najavom kako će uskoro zapjevati Jelena Rozga i Jole. Odmah su na red došli i novinari. Sve je zanimalo kako se Kerum osjeća kao splitski gradonačelnik.

“Osjećam se odgovorno, ja sam čovjek od riječi i djela, ja sam za posao, spremam biznis-plan. Sad ću morati raditi duplo više nego što sam dosad radio”, kazao je Kerum napomenuvši “da mu mozak i dalje radi tisuću na sad, jer u protivnom ne bi napravio ovo što je napravio”.

Formula za uspjeh? “Narod je prepoznao čovjeka s referencama i postignućima”, drži Kerum. Pitali su ga što ima za poručiti Ranku Ostojiću. Tu je bio vrlo kratak. “Ništa”, poručio je Kerum kojeg su strašno smetala i “relevantna pitanja koja nemaju veze s razvojem grada”, pa tako i ono hoće li zapjevati na Splitskom festivalu. “Ja sam ovdje da radim, a ne da pjevam”, kratak je i jasan bio Kerum.

Ostojić priznao poraz: Nadam se da se moja upozorenja neće ostvariti

U 21:15, nakon što je prebrojano dvije trećine biračkih mjesta, Ranko Ostojić čestitao je pobjedniku Kerumu ustvrdivši da Split ima gradonačelnika. “Poštujem volju građana, većina je odlučila. Nadam se da se neće ispuniti ono na što sam upozoravao tijekom kampanje, odnosno da privatni interes neće nadvladati javni”, kazao je Ostojić.

Kerumova sestra promatrala Ostojićevo biračko mjesto

Podsjećamo, kontroverzni splitski poduzetnik koji se nadao da će njegova nezavisna lista sve riješiti već u prvom krugu, u drugom se krugu lokalnih izbora za gradonačelničku fotelju borio sa SDP-ovim kandidatom Rankom Ostojićem. Kerum je u prvom krugu dobio 40,21 posto glasova, a Ostojić 34,72 posto. SDP-ov kandidat izborne rezultate ovoga puta nije čekao u središnjici stranke, već u kafiću Kaskade nedaleko od svog stana na Mejama u kojem je gledao derbi Hajduka i Dinama, dok je Kerum večer proveo u restoranu centra Joker.

U očekivanju obračuna između Keruma i Ostojića, pozornost je privlačila Kerumova sestra Nevenka Bačić koja je jutros prijavljena GONG-u zbog nepravilnosti na glasačkom mjestu Meje, gdje se Bečić pojavila u svojstvu promatrača izbora. Kerumova sestra je slagala glasačke listiće, a to nije smjela raditi, jer je to isključivo u nadležnosti biračkog odbora. Iz Kerumovog stožera poručili su da je Nevenka Bečić u svojstvu promatrača na biračkom mjestu na Mejama, “jedino izvršila uvid u izborne materijale i prebrajala izborne listiće na što ima pravo kao promatrač”.

Kerum glasao pa dječaku dao 100 kuna

Kerum je odmah nakon što je u kutiju ubacio svoj glasački listić počeo razmišljati kako će ispuniti svoja predizborna obećanja. “Ja danas cijeli dan razmišljam kako želim što prije krenuti na posao. Ljudima sam obećao dvije stvari: posao i stanove. I neću imati mira dok to obećanje ne ispunim”, kaže Kerum.

Kerum je na biralištu jutros napravio pravi show. Splitski poduzetnik još jednom se pokazao kao pravi “altruist i čovjek iz naroda”; kad je napuštao biralište Kerumu je prišao jedan dječak i doviknuo “Kerume, daj sto kuna!” Popularni Željko nije oklijevao niti sekunde; odmah je iz džepa izvadio dvije novčanice od 50 kuna i dao ih malom Luki.

Kerum se proglasio pobjednikom već u 20 sati

U restoranu Sky u Joker centru Kerum se pojavio oko 20 sati, s dobrim vijestima iz svog izbornog stožera. Odmah se proglasio pobjednikom. “Imam 60 posto glasova, a moj protivnik 40 posto”, kazao je Kerum, još prilično izmoren joggingom u svojoj teretani pa mu je okrijepa u vidu hladnog piva dobro došla.

“To je na temelju 34 tisuće prebrojanih glasova. Očekujem da će možda ići par postotaka gore ili dolje, ali to je u principu to”, rekao je Kerum. “Znači vi ste pobjednik?”, zanimalo je okupljene novinare. “Treba sačekati do kraja, neka se prebroje glasovi”, nije podlegao euforiji Kerum. Još bolje informacije donio je oko 21 sat šef Kerumove kampanje Krešimir Macan, koji je rekao da su svi glasovi prebrojani i da je Kerum pobjedio s 58,58 posto, naspram Ostojićevih 41,42 posto.

Ranko Ostojić je na to odgovorio kako ne vjeruje rezultatima s kojima je u javnost izišao Kerumov stožer, ali morao je priznati poraz kad su ga demantirali rezultati DIP-a koji tek neznatno odstupaju od Kerumovih informacija. Rezultati Državnog izbornog povjerenstva kažu da je Željko Kerum dobio 56,83 posto glasova, a Ranko Ostojić 40,82 posto nakon što je obrađeno 97 od 162 biračka mjesta.

“O Hajduku neću odlučivati ja, nego većina”

U Splitu je malo zahladilo pa smo Keruma pitali hoće li izbornu pobjedu proslaviti skokom u bazen na vrhu Jokera. “Nije se meni problem baciti, ali je malo ipak prehladno pa bi bilo glupo”, kazao je Kerum koji na derbi na Poljud nije otišao jer su, kaže, neki mediji krivo zadnji put protumačili kad je pohvalno govorio o Igoru Štimcu, a ne misli samo o njemu sve najbolje. U stožeru na vrhu Jokera zatekao se i Ivica Šurjak pa nas je zanimalo ima li Kerum za njega nekakvu posebnu funkciju u Hajduku. Nema. A što će biti s Hajdukom u budućnosti?

“Skupština će napraviti nadzorni odbor, a oni upravu pa će oni odlučivati. U svakom slučaju ne ja, nego većina”, kaže Kerum. Rekao je par slova i o svojim poslovnim partnerima koji su s njim uložili novac u Hajduk. “Od šest krupnih dioničara oni su među deset najbogatijih u zemlji. Ne smije ih se zanemarivati. Uskočili su kad je bilo najpotrebnije, spasili Hajduk od stečaja, a sad o ničemu ne odlučuju”, rekao je Kerum.

“Neću spavati dok ne zaposlim mlade ljude i izgradim im stanove”

Kerum kaže kako je prva stvar koju će napraviti kad zasjedne u gradonačelničku fotelju revizija poslovanja u Banovini. “Prioritet mi je zaposliti mlade ljude i napraviti im stanove. Dok to ne napravim, neću moći spavati”, kazao je Kerum. Pitali smo ga i hoće li biti još donacija s obzirom da je mali Luka ugrabio 100 kuna dok je Kerum išao sa biračkog mjesta. “Mi smo prije početka kampanje skupili 500 tisuća kuna za malu Paolu, a nismo ni znali tko je. Samo što su došle njezine kolegice iz razreda”, kazao je Kerum ocijenivši poklon malome Luki – simboličnim.

Kerumov stožer pohodili su i brojni estradnjaci u lovu na buduće poslovne veze: u elegantnom bijelom odjelu pojavio se Tonči Huljić, a s njim je došao i kolega koncesionar Splitskog festivala Neno Ninčević, kao i fotograf Stefan Lupino…

Izvor: Index.hr

Povezani članci:

1. Kerum i dalje najpoželjniji splitski gradonačelnik
2. Željko Kerum kreće u kampanju sloganom “Yes I Can” – “Ja mogu sve”
3. Željko Kerum: Ne daju mi pivat na Rivi

Related posts brought to you by Yet Another Related Posts Plugin.