U Vukovaru prijetili promatraču GONG-a

U prvom izvješću o tijeku izbora GONG je objavio kako na terenu ima ukupno 700 promatrača od kojih su njih 92 u 46 mobilnih timova, a oni su do 10 sati posjetili 167 biračkih mjesta.

Tako se navodi kako su sva biračka mjesta pravilno pripremljena, a potreban birački materijal primili su gotovo svi birački odbori. Biračka mjesta otvorena su na vrijeme uz sitna kašnjenja na nekoliko mjesta. Profesionalizam biračkih odbora u cjelini je solidan, a izbori protiču u tolerantnoj i demokratskoj atmosferi.

Ipak, zabilježeno je i nekoliko kriznih situacija. Tako je u Šibeniku promatračima zabranjen pristup biračkom mjestu zbog izostanka akreditacija, iako se po pravilu one izdaju na biračkom mjestu. U Vukovaru je jedna osoba prijetila promatračima. U Karlovcu su postavljena samo dva paravana iako na tom mjestu glasuje više od 1000 birača. Birački odbor u Gornjem Kegincu primio je listiće nekoliko dana prije. U Sisku na jednom biračkom mjestu biračima je za zaokruživanje ponuđena grafitna umjesto kemijske olovke, a ista se stvar prema dojavi građana dogodila u općini Kravarsko. Promatrači javljaju kako na nekim biračkim mjestima predstavnici stranaka, odnosno nezavisnih lista instruiraju birače za koga da glasuju ili vode evidenciju o tome tko je glasovao.

GONG je također primio više od 50 poziva građana koje su uglavnom zvali da se raspitaju za lokaciju biračkog mjesta. Ipak i građani su javili nepravilnosti. Tako, primjerice, u Trogiru, Vinkovcima i Segetu stranački aktivisti bilježe tko je glasao, a u Zaprešiću je prijavljeno kako su birači mobitelom islikavali glasačke listiće iza paravana. Građani su se žalili i na kršenje izborne šutnje i činjenicu da listići na biračkom mjestu nisu bili promiješani niti okrenuti prema dolje.

Izvor: Javno.com

Ako želite primati e-mailom nove objave sa stranica Lokalniizbori.com pretplatite se ovdje - upišite e-mail adresu i ponuđeni antispam kod, te potvrdite da ste vlasnik adrese klikom na link za potvrdu koji će vam biti poslan na upisanu e-mail adresu.

Do 11 sati glasovalo 13,73 posto birača

Državno izborno povjerenstvo objavilo je prve podatke o odazivu birača na lokalnim izborima. Do 11 sati glasovalo je više od 486 tisuća birača, odnosno 13,73 posto.Najveći odaziv birača zabilježen je u Varaždinskoj županiji gdje je glasovalo 18,64 posto birača, dok je najslabiji u Vukovarsko-srijemskoj županiji sa 11,34 posto birača.

U Zagrebu je do 11 sati glasovalo 70.679 birača ili 12,86 posto, izvijestio je danas predsjednik Gradskog izbornog povjerenstva (GIP) Đuro Sessa. To su podatci sa 468 biračkih mjesta, od njih 601. Na birački popis u Zagrebu upisano je 721.484 birača.

Najviše birača na današnje lokalne izbore odazvalo se iz gradskih četvrti Trnje (14,37 posto) i Novi Zagreb-istok (14,89 posto), a najmanje birača izašlo je na izbore u Donjoj Dubravi (9,81 posto) i Trešnjevki – sjever (11,70 posto). Za usporedbu na prošlim lokalnim izborima 2005. u Zagrebu je do 11 sati glasovalo 11,99 posto birača.

U Hrvatskoj je jutros u 7 sati otvoreno 6.591 biračko mjesto i time su počeli peti lokalni izbori od neovisnosti na kojima 4,08 milijuna birača prvi put neposredno bira gradonačelnike i općinske načelnike.

Birališta će biti otvorena do 19 sati, do kada traje i izborna šutnja tijekom koje je zabranjena svaka promidžba i objavljivanje prethodnih ili procjena rezultata izbora. Građani neposredno biraju 429 općinskih načelnika i 435 njihovih zamjenika, 126 gradonačelnika i 194 zamjenika, 21 župana i 42 njihova zamjenika, te gradonačelnika Grada Zagreba i dva njegova zamjenika, a ukupno je podneseno 1.970 kandidatura.

Izvor: Dnevnik.hr

Ako želite primati e-mailom nove objave sa stranica Lokalniizbori.com pretplatite se ovdje – upišite e-mail adresu i ponuđeni antispam kod, te potvrdite da ste vlasnik adrese klikom na link za potvrdu koji će vam biti poslan na upisanu e-mail adresu.

Srića u utrci za gradonačelnika: Svakom kvartu vrtić, gradska banka i željeznica

Članak autora Marka Špoljara preuzet je s portala vecernji.hr.

U utrku za gradonačelnika uključio se i Velimir Srića, prodekan Ekonomskog fakulteta. Okupio je građane svih fela u Inicijativu nade.

- To nije stranka nego pokret koji čine neokaljani, dokazano sposobni i pošteni ljudi, spremni na borbu i žrtve za bolji Zagreb. Okupio sam intelektualce, mlade, umirovljenike, žene, branitelje, poslovne ljude, nezaposlene, radnike… – kaže Srića. Ocu četvero djece, bivšem ministru znanosti, konzultantu međunarodnih kompanija, sveučilišnom profesoru… pridružili su se, među ostalima, i ekonomist Dražen Kalogjera, bivši gradonačelnik Mato Mikić, akademik Vlatko Silobrčić, sindikalist Mijat Stanić, Akcija mladih i Stranka umirovljenika.

Govore da sam šašav
Srića Zagrepčanima obećaje vrtić u svakom kvartu, laku gradsku željeznicu, gradsku banku koja bi financirala zagrebačko gospodarstvo, reformu gradske uprave u efikasan i ljubazan servis građana, centar za pravnu zaštitu koji će građane štititi od korumpirane gradske uprave i još mnogo toga. Na svibanjskim izborima gradonačelniku Milanu Bandiću suprotstavit će se kao nezavisni kandidat.

- Mnogi mi govore da sam šašav, da nezavisni nemaju šanse. Ipak, 64 posto građana nije izišlo na zadnje izbore. Zašto? Pa valjda zato jer su shvatili da političke stranke ne brane njihove, već svoje uske partijske interese – rekao je Velimir Srića.

Tvrdi da se Zagrebom vlada neodgovorno i nestručno. Srićina retorika vrlo je slična onoj koju kao mantru ponavljaju svi kandidati. Apsolutnom vladaru grada podno Sljemena Milanu Bandiću na svibanjskim će se izborima suprotstaviti i Jasen Mesić (HDZ-HSS-HSLS), Antun Kljenak (HSP), Zlatko Klarić (ASH-DSU), Ljubomir Puljić (ZDS), Tatjana Holjevac (nezavisna), Antun Mateš (nezavisni), Josip Kregar (nezavisni), Miroslav Rožić (nezavisni), Stipe Tojčić (nezavisni)… Jedini opasan protukandidat bit će mu Mesić. Ne zato što su svi ostali kandidati nesposobni, već zbog toga što jedino iza njega stoji velika stranačka mašinerija.

Ostali stranački kandidati nemaju mnogo šanse. Partije su im preslabe.

Nestranačke zvijezde
Ostaju nezavisni kandidati. Na prošlim izborima nakratko su zasjale dvije nestranačke zvijezde – Tatjana Holjevac, koja se izgubila u Bandićevoj sjeni, i Boris Mikšić, potpuno nezapažen otkako je zasjeo u Skupštinu.

Nezavisnima, uz neuspjeh prethodnika, šanse umanjuje i rašireno mišljenje da oni nisu nezavisni već projekti vladajuće stranke. Trebaju samo pokupiti glasove nezadovoljnih birača, ne prijeći izborni prag i tako glasove baciti u smeće.

Misterij Milanovićeve popularnosti – kako čitati istraživanja?

„Premda se šefu SDP-a zamjera višak intelektualiziranoga političkog govora, lijenost i neprikladne jadikovke da ga od sjedenja u Saboru bole prepone, javnost ga vrlo dobro ocjenjuje, pa u nekim aspektima ostvaruje, za hrvatske prilike, vrlo neobične proboje”, stoji u članku Jelene Lovrić iz ovotjednog Globusa čiji smo naslov posudili za ovaj dnevnik o istraživanjima javnog mnijenja.

Povod su nam bila dva recentna istraživanja javnog mnijenja koja su očigledno svojim rezultatima brojne kolege možda malo i dovele u zabludu. Tako je telefonski CRO-Demoskop agencije Promocija Plus za siječanj potvrdio prednost SDP-a pred HDZ-om u očima Hrvata i Hrvatica. Iz vječnog rata oporbenjaka i vladajućih i obratno, oporbenjaci su sa svojih 28,3% izvukli još jednu bitku. Hadezeovci su se smjestili na 25%. Ipak, obje stranke trebaju pripaziti, jer im pada ugled bez obzira na to koja je prva, a koja druga. Naime, lijevi su imali podršku 28,7% prije mjesec dana, a desni su pak pali za 0,9% u istom razdoblju. Nije to neki značajni pad, ali nije im ni značajna razlika između. Ono što je možda značajnije je usporedba i izbor ovih dviju stranaka s rezultatima postignutim na parlamentarnim izborima u studenom 2007. godine. Relativni pobjednik izbora HDZ  je u ovih trinaest mjeseci izgubio podršku od 10 postotnih bodova, dok je SDP skliznuo za 4,3 postotna boda.

Slične rezultate donosi i terenski CroBarometar agencije Puls, iako su postoci tu nešto veći i bliži onim izbornima – 30,5% za SDP prema 27% za HDZ. S obzirom na razinu greške kod oba istraživanja, može se izjaviti da su stranke prilično poravnate i tu često nastaje prva zabluda kod ovih istraživanja, jer prednost od nekoliko postotaka, nije nužno i stvarna prednost zbog grešaka koje nužno imaju ovakva istraživanja. Pogledajte kako Puls i grafički prikazuje te raspone greške, gdje su svi navedeni rezultati mogući:-). Uz različito vrijeme anketiranja, različita je i metodologija, te su ova dva istraživanja dobri primjeri kako svako istraživanje morate pažljivo čitati za sebe, a još pažljivije tumačiti ili uspoređivati.

Već citirani Globusov članak naslovljen „Misterij Milanovićeve popularnosti” bavi se detaljno jednim drugim aspektom ovih istraživanja, a koristi podatke Pulsa.

Koji se opet potvrđuju i kod CRO-Demoskopa – Stipe Mesić je i dalje miljenik Hrvata, jer ovoga mjeseca je na vrhu ljestvice pozitivnih političara za 21,1% ispitanika (u odnosu na prošlomjesečnih 20,4%). Iza predsjednika slijedi Zoran Milanović s 14% (sad već treći mjesec zaredom ispred glavnog političkog rivala Ive Sanadera koji je najpozitivniji je domaći političar za 11,7%, što predstavlja pad od 2,1 postotna boda u posljednjih mjesec dana).

Ovdje smo htjeli ukazati na oprez kod analize rezultata o popularnosti političara jer uvelike ovise o postavljenom pitanju. Često ih prenose mediji jer su dobar materijal za super atraktivne naslove, iako nam možda i ne daju pravu informaciju o stvarnom razmišljanju javnosti, već odgovor na postavljeno pitanje. Jer ako ništa ili malo radite, odnosno nema vas u medjima, a netko vas pita što mislite o toj osobi, vrlo je vjerojatno da ćete se o njoj izraziti pozitivno, zar ne? E svima koji ste pomislili da aludiramo na Zorana Milanovića (pročitajte radije cijeli članak u Globusu), prevarili ste se – pogledajte rezultat Đurđe Adlešić. Dok u istraživanju Pulsa o njoj pozitivno misli 47% ispitanika i na 3. je mjestu, u istraživanju Promocije Puls ima skromnih 2,2%. To je vjerojatno tako jer Puls pita za mišljenje o političarima prema nekom svojem popisu, dok Promocija, pretpostavljamo, pita tko je po vama najpozitivniji političar u Hrvatskoj u proteklom mjesecu. To drugo pitanje je puno bliže onoj definiciji popularnosti kako je svi definiramo, no činjenica je da se u takva spontana spominjanja opet silom prilika probiju prije svega oni političari koji su najprisutniji u medjima, što nužno opet ne mora značiti da su nužno popularni ili pak omraženi. Iz toga proizlazi da stvarnu sliku o popularnosti teško može dati samo jedno pitanje i jedno istraživanje, već se moraju pratiti trendovi kroz neko vrijeme, dok je neke apsolutne pokazatelje o popularnosti dosta teško utvrditi.

Ako ovako kritički gledate na sve rezultate, možete zaključiti da Milanoviću popularnost kroz vrijeme raste, ali ne značajno, ako se uzmu u obzir greške istraživanja i to nekako proporcionalno padu popularnosti premijera Ive Sanadera. Ipak, to je nedovoljno da bi se iz toga izvlačili nekakvi dugoročni zaključci tipa – vidiš super je bilo da nismo previše galamili, vidiš da nam rating raste i kad ne radimo ništa, što vjerojatno razmišljaju neki u SDP-u. Kriza je dobro načela njegovanu sliku premijera Ive Sanadera i tu nalazimo prostora za rast oporbenih pozicija, jer dobrom je dijelu glasača jasno da stvari ne idu u pravom smjeru te traže alternativu, koliko god se ona nudila ili ne. Tako ne čudi da čak trećina biračkog tijela HDZ-a ima pozitivno mišljenje o Milanoviću.

I za kraj citat Promocije Plus – “Svjetsko rukometno prvenstvo, na kojem je Hrvatska osvojila srebrnu medalju, najvažnija je tema mjeseca (28,3% izbora) koja je zasjenila plinsku krizu (23,2%) i gospodarsku krizu uopće (20%). Potvrđuje li ovakav izbor naših građana/ki suvremenost krilatice Kruha i igara?”.

Dečki iz Promocije Plus znaju gurnuti dobru tezu za super naslov – Bitno da ima igara, kruha nam ne treba: Svjetsko rukometno prvenstvo zasjenilo krizu, ali evo vam i ovdje super ilustracije kako prisutnost u medijima značajno utječe na rezultate istraživanja, ako pitanje postavite uoči ili neposredno nakon, u ovom slučaju, velikog finala svjetskog prvenstva.