Predizborne kampanje u recesijskom izdanju

Članak autora Marija Mihaljevića preuzet je sa www.glas-slavonije.hr.

OSIJEK – U jeku gospodarske krize, otkaza, smanjivanja plaća i opće štednje, zahuktava se predizborna kampanja za svibanjske lokalne izbore. Kandidati su manje-više poznati, prve poruke već su poslane, a neke su kampanje spotovima i plakatima već i započele.
Unatoč obećanjima, javnosti nikad nije predočeno koliko je točno novca potrošeno na izborima u ožujku.

Očito je tek da su najskuplje kampanje bile HSP-ove i HDZ-ove, ostala je zapamćena izjava Zlatka Benašića (HSLS) o tome da se troškovi njegove kampanje “približavaju nuli”. HDZ je tada otkrio kako su troškovi kampanje oko milijun kuna, a Anto Đapić poručio je da njegova kampanja “nije neukusno skupa”. HDSSB-HSS iznio je podatak o 200.000 kuna, HNS-HSU o približno 130.000, a SDP je tvrdio da će potrošiti tek 40-ak tisuća kuna za kampanju.

Pobjeda na izborima košta
Demokracija košta, reći će stručnjaci. Potvrdili su to i izborni rezultati koji su bili u skladu s troškovima: HSP je dobio najviše glasova, a rezultat liberala približio se nuli. Premda javnost nema sve podatke, političke kampanje za prošle izbore u Osijeku “pojele” su najmanje tri milijuna kuna. Vjerojatno i mnogo više. Kako će se političari ponašati u situaciji kada nije u pitanju otvaranje novih, već očuvanje postojećih radnih mjesta? Hoće li skupa kampanja biti zamka i kako će birači reagirati na neumjereno trošenje? Osječki političari mahom poručuju kako neće zanemariti krizu.

- Naravno da ćemo tijekom kampanje voditi računa o krizi. Koliko će koštati u ovom trenu ne mogu točno reći s obzirom na to da je program kampanje još uvijek u izradi – kaže Josip Škorić (HDZ), direktor kampanje koalicije HSP-HDZ-HSU.

Politički protivnici, međutim, tvrde kako je ta koalicija kampanjom “Kupujmo osječko” već ušla u predizbornu promidžbu. Za nju je, inače, iz gradske blagajne izdvojeno 100.000 kuna. “Uvjeren sam da će se uskoro na svakom mjestu gdje je plakat ‘Kupujmo osječko’ pojaviti Đapićeva fotografija”, kaže Darko Bajto, voditelj kampanje kandidata HSLS-a, HSS-a i SDP-a, prof.dr. Josipa Vrbošića. Njihova će kampanja, kaže, biti – antirecesijska. “Bit će financijski skromna, a programski snažna.” Objavit će, dodaje, žiro-račun s kojega će se financirati kampanja te će javnost moći “u lipu” znati koliko je potrošeno.

- Pozivat ćemo sve da nam se pridruže te dio sredstava od kampanje preusmjere prema socijalno ugroženim sugrađanima. Nećemo se razbacivati plakatima i spotovima – nećemo i ne možemo pratiti Đapićevo rasipništvo. Predložit ćemo Gradu da novac koji sada troši podcjenjujući Osječane da ne znaju što treba kupiti dodijele socijalno ugroženim građanima, umirovljenicima i djeci s poteškoćama u razvoju – kaže Bajto koji kampanju “Kupujmo osječko” naziva licemjernom i protuzakonitom.

HDSSB – umjereno

HDSSB će svoju kampanju, prema riječima predsjednika stranke Vladimira Šišljagića, financirati isključivo sredstvima članova, od vijećničkih i zastupničkih naknada te donatora. Kampanja, kaže, neće biti skupa.

- Nećemo trošiti vrtoglave iznose. Niti imamo toliko novca, niti ono što imamo namjeravamo tošiti na silne jumbo-plakate i slično. To je, pogotovo u današnjoj situaciji, uludo trošenje novca. Ne može se ničiji imidž popraviti na taj način, odnosno vjerujem da će građani vrednovati dosadašnji rad i rezultate, a kazniti neposredne nagodbe, neracionalna trošenja i skandale – kaže Šišljagić.

Govoreći o Bajtinoj incijativi o preusmjeravnju dijela novca iz kampanje prema socijalno ugroženima, Šišljagić odgovara kako HDSSB konstantno provodi razne humanitarne akcije.

Zakon o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne samouprave

(pročišćeni tekst)

I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuju izbori članova općinskih i gradskih vijeća te županijskih skupština i Gradske skupštine Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: predstavnička tijela) jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave (u daljnjem tekstu: jedinice).

Članak 2.
Članove predstavničkih tijela biraju hrvatski državljani s navršenih 18 godina koji imaju prebivalište na području jedinice za čije se predstavničko tijelo izbori provode.
Za člana predstavničkog tijela jedinice može se kandidirati i biti izabran hrvatski državljanin s navršenih 18 godina života koji ima prebivalište na području jedinice za čije se predstavničko tijelo izbori provode.

Članak 3.
Članovi predstavničkih tijela biraju se na neposrednim izborima (u daljnjem tekstu: izbori), tajnim glasovanjem.
Članovi predstavničkih tijela nisu opozivi, a prava i dužnosti započinju im danom konstituiranja predstavničkog tijela.
Član predstavničkog tijela ne može biti pozvan na kaznenu i prekršajnu odgovornost za izgovorene riječi, niti za glasovanje u radu predstavničkog tijela.
Mandat članova predstavničkih tijela izabranih na redovnim izborima traje do objave odluke Vlade Republike Hrvatske o raspisivanju izbora ili do objave odluke Vlade Republike Hrvatske o raspuštanju predstavničkog tijela u skladu sa zakonom kojim se uređuje lokalna i područna (regionalna) samouprava.
Mandat članova predstavničkih tijela izabranih na prijevremenim izborima traje do isteka tekućeg mandata predstavničkih tijela izabranih na redovnim izborima.

Članak 4.
Redovni izbori održavaju se treće nedjelje u svibnju mjesecu svake četvrte godine.
Izbore za članove predstavničkih tijela jedinica raspisuje Vlada Republike Hrvatske posebnom odlukom kojom utvrđuje točan datum održavanja izbora.
Ukoliko je mandat prestao uslijed raspuštanja predstavničkog tijela, sukladno posebnom zakonu, prijevremeni se izbori imaju održati u roku od 60 dana od dana raspuštanja.
Od dana raspisivanja izbora pa do dana izbora ne može proteći manje od 30 niti više od 60 dana.
Kada je predstavničko tijelo raspušteno u kalendarskoj godini u kojoj se održavaju redovni izbori, a prije njihovog održavanja, u toj se jedinici neće raspisati i održati prijevremeni izbori.

Članak 5.
Član predstavničkog tijela jedne jedinice ne može istovremeno biti član predstavničkog tijela druge jedinice, niti član poglavarstva iste jedinice.
Član predstavničkog tijela jedinice ne može istovremeno biti sudac, sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske, predsjednik Vlade Republike Hrvatske, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske, državni odvjetnik, zamjenik državnog odvjetnika, pučki pravobranitelj, zamjenik pučkog pravobranitelja, ministar, državni tajnik, zamjenik državnog tajnika, pomoćnik ministra, tajnik ministarstva, ravnatelj državne upravne organizacije, zamjenik ravnatelja državne upravne organizacije, predstojnik Ureda Vlade Republike Hrvatske, djelatna vojna osoba te službenik i namještenik u Oružanim snagama Republike Hrvatske, pročelnik i djelatnik u upravnim tijelima i službama iste jedinice, kao ni član uprave trgovačkog društva u pretežitom vlasništvu jedinice te ravnatelj ustanove kojoj je jedinica osnivač.
Osoba koja obnaša neku od nespojivih dužnosti može se kandidirati za člana predstavničkog tijela jedinice, osim djelatne vojne osobe te službenika i namještenika u Oružanim snagama Republike Hrvatske, no ukoliko bude izabrana za člana predstavničkog tijela dužna je pri konstituiranju predstavničkog tijela izjasniti se o tome prihvaća li dužnost člana ili nastavlja s obnašanjem nespojive dužnosti, u kojem slučaju joj mandat miruje, a zamjenjuje ju zamjenik, u skladu s odredbama ovoga Zakona.
Read more

Stručni skup “Lokalna samouprava i izravni izbori – neizvjesnosti prije i nakon izbora”

Prije mjesec dana u Zagrebu je održan stručni skup „Lokalna samouprava i izravni izbori – neizvjesnosti prije i nakon izbora“ koji su zajednički organizirali Pravni fakultet u Zagrebu i GONG.

Na skupu su predstavljene analize izazova te mogućih problema na predstojećim lokalnim izborima, kao i mogući problemi u funkcioniranju općina, gradova i županija nakon lokalnih izbora.
Dr. sc. Robert Podolnjak je u svom izlaganju predstavio pozitivne i negativne strane izravnog izbora. Između ostalog kao pozitivne strane izravnog izbora vidi veću legitimnost te smanjenje političke korupcije, što bi moglo rezultirati stabilnijom izvršnom vlasti. Dr. Podolnjak je tako objasnio i da izabrani načelnici, gradonačelnici i župani neće novim sustavom, kako se uglavnom misli, imati veće, već zapravo manje ovlasti no što su imali, jer raspuštanjem poglavarstava dio ovlasti prelazi na predstavnička tijela, npr. upravljanje imovinom. Negativne strane izravnog izbora, prema mišljenju dr. Podolnjaka ogledaju se u prvom redu u tome što ovaj model izravnog izbora predstavlja američki model koji ne odgovara hrvatskom političkom sustavu, a osim toga navedeni model nije do kraja razrađen jer je propustio regulirati neka od ključnih područja, primjerice, preciznije odrediti ovlasti izvršne vlasti i predstavničkoga tijela. Podolnjak nadalje ističe da s obzirom da je predviđeno da se i zamjenici također izravno biraju, nema razloga da čelnike, ukoliko im iz nekog razloga prestane mandat, ne mijenjaju njihovi zamjenici kao što je to slučaj u SAD-u (iako se postavlja pitanje koji od dva). Predviđenim modelom, u Hrvatskoj čelnika ne zamjenjuje zamjenik nego se moraju raspisati prijevremeni izbori za obje funkcije. Postavlja se pitanje i što ako zamjeniku prestane mandat? U europskim zemljama, primjerice u Sloveniji, uobičajeno je da zamjenika bira sam čelnik, čime se potiču poslijeizborne koalicije. Predviđenim modelom u Hrvatskoj po kojem se zamjenici biraju izravno, ugrožava se stabilnost lokalne vlasti jer tko će zamijeniti zamjenika ukoliko on prestane obnašati svoju dužnost?!

Dr. sc. Ivan Koprić je istaknuo ulogu građana u općinama, gradovima i županijama te razmotrio donosi li eventualna demokratizacija lokalne razine i bolju efikasnost jedinica lokalne samouprave. Prema njemu, postoji deficit demokratske kulture u jedinicama na lokalnoj razini, a i civilno društvo u njima je nerazvijeno, odnosno gotovo da ga i nema. U istraživanju koje je proveo dr. sc. Koprić pokazalo se da se u svim zemljama regije izvršna vlast ponašala slično bez obzira na koji način bila izabrana, izravno ili od strane predstavničkog tijela. Dr. sc. Koprić zapitao se podržavamo li ovim sustavom promjenu političke kulture ili oživljavamo autoritarnu političku kulturu?
Prof. dr. Nenad Zakošek također je upozorio na demokratski deficit na lokalnoj razini, kao i na smanjenje participacije građana. Izravnim izborom, on predviđa, participacija će biti veća samo u sredinama u kojima će se pojaviti kvalitetan opozicijski kandidat, tj. u kojima će doći do stvarnog natjecanja među kandidatima.

Novi model izbora, prema njemu, dovodi i do snažne personalizacije politike. Izravni izbori privući će bogate pojedince koji će ulaziti u različite koalicije te na taj način pokušati doći na vlast, tj. svoju društvenu moć pretvoriti u političku moć.

Loša strana novog modela, prema dr. Zakošeku jesu i nedovoljno razrađeni kontrolni mehanizmi izvršne vlasti. Postoji opasnost da će se sve svesti na „podjelu plijena“ dolaskom na vlast, što predstavlja plodno tlo za stvaranje klijentelizma.

Dr. Zakošek ističe da će političke stranke u svakom slučaju biti u prednosti u odnosu na nezavisne kandidate jer imaju stranačku infrastrukturu neophodnu za organiziranje predizborne kampanje.

Ipak, prema njegovu mišljenju, izravan izbor na lokalnim izborima predstavlja šansu za veću demokratizaciju, no uz određene preduvjete: nadopunu pravnog okvira određenim mehanizmima poput jače kontrole te reguliranja financiranja kampanja, a sve s ciljem sprječavanje pojave klijentelizma.

Kao nedvojbeni motiv za uvođenje novog modela, dr. Zakošek smatra demokratski deficit, tj. činjenicu da birači u dosadašnjem modelu nisu imali načina da odlukom odrede tko će obnašati vlast. Tako se participacija na izborima smanjivala i pala na 40% što je zabrinjavajuće. Sad neće biti dvojbi oko volje birača, a povećat će se i konkurencija. Dr. Zakošek skreće pozornost i na činjenicu da su i u Europi prisutne tendencije ka personalizaciji politike.

Mr. sc. Vanja Škorić, pravna savjetnica GONG-a, iznijela je primjedbe i probleme u vezi pravnog okvira za lokalne izbore i funkcioniranja lokalne samouprave.

Kako je mr. sc. Škorić naglasila, odredbe koje reguliraju pitanje financiranja izborne kampanje površne su, tj. ne reguliraju ključna područja, i u velikoj su mjeri nejasne. Zakon o financiranju političkih stranaka, nezavisnih lista i kandidata će se dijelom primjenjivati u izbornoj kampanji, pri čemu su limiti na iznose donacija previsoki, ne postoje limiti na potrošnju u kampanji, nema sankcija za neobjavljivanje privremenih i završnih izvještaja o primljenim i utrošenim sredstvima, a kandidati opet mogu prikazivati stranke kao donatore (kao na predsjedničkim izborima 2005.).

Mr. sc. Škorić je upozorila i na probleme u vezi medijskog praćenja kampanje za lokalne izbore. Lokalna sredstva javnog informiranja dužna su svim kandidatima omogućiti iznošenje i obrazlaganje izbornog programa. Međutim, što ukoliko mediji ne poštuju ovu odredbu? Ne postoje sankcije niti Etičko povjerenstvo koje bi nadziralo medijsku kampanju tijekom izbora. Nadalje, nije detaljnije propisano koje su točno obveze lokalnih medija, uz razdvajanje privatnih medija od javnih.
Kao i na prošlim parlamentarnim izborima, u mnoštvu poruka birači opet neće biti kvalitetno informirani.

ZAKLJUČAK

Usprkos brojnim neslaganjima, zaključeno je da izravni izbori svakako predstavljaju izvor jačeg legitimiteta. Izravni izbori mogu biti šansa za demokratizaciju, ukoliko se sustav nadopuni:
- dodatnim mehanizmima kontrole, odnosno nadzora,
- pojačanim upravljačkim kapacitetima,
- olakšavanjem smjenjivosti,
- detaljno propisanim djelokrugom, odnosno nadležnostima predstavničke i izvršne vlasti,
- otklanjanjem tehničkih nedostataka u vezi izbora, s posebnim naglaskom na medijske kampanje te financiranje kampanja.

PREPORUKE

Sudionici skupa složili su se da je nužno riješiti nedoumice, nedorečenosti i dvojbe koje su iznijete u raspravi te je upućen apel Vladi i Saboru da u što skorijem roku izmijene, usvoje te usklade propise koji reguliraju pitanje lokalnih izbora i funkcioniranja lokalne samouprave.

U nastavku navodimo preporuke za uklanjanje brojnih praznina i otvorenih pitanja te kolizija i neusklađenosti koje su predstavljene na skupu.

1. Što prije jasno definirati ovlasti izvršne vlasti i ovlasti predstavničke vlasti. Nužno je usvojiti i uskladiti zakone koji definiraju ovlasti i obaveze lokalne samouprave.

2. Zakonom, a ne statutom definirati odnos i procedure između izvršne vlasti i predstavničkog tijela (pitanja vijećnika, polugodišnja izvješća, izvješća o pojedinim pitanjima, dužnost prisustvovanja čelnika izvršne vlasti sjednicama predstavničkog tijela, jasne kriterije za određivanje plaće čelniku i zamjeniku).

3. Ublažiti učinke kohabitacije, primjerice, postojanjem neutralnog arbitra (Ustavni sud) što je preporuka prof. Podolnjaka, a na tragu preporuka Venecijanske komisije.

4. Osigurati učinkovitu kontrolu/nadzor nad radom izvršne vlasti u smislu kontrole pojedinačnih akata i financijskog poslovanja.

5. Ukoliko izvršnim čelnicima prestane mandat prije vremena, nema razloga da ih ne zamjenjuje njihov zamjenik, umjesto da se raspisuju novi izbori. No, treba odrediti tko u tom slučaju zamjenjuje načelnika, prvi ili drugi zamjenik?

6. U slučaju odlaska na drugu dužnost zamjenika čelnika ili činjenicom njegove smrti, izvršna vlast će otežano funkcionirati do kraja mandata. Jedno od rješenja može biti da čelnik, u dogovoru s koalicijskim partnerom, imenuju novog zamjenika, uz ili bez potvrde predstavničkog tijela kako bi se osigurala stabilnost i mogućnost obavljanja svih funkcija u nadležnosti općina, gradova i županija.

7. Razmisliti o uvođenju profesionalnog voditelja administracije koji ne bi ovisio o promjeni vlasti i rezultatima izbora te je stoga nužno detaljno utvrditi odnos između izvršne vlasti i upravljačkog aparata, tj. pročelnika.

8. Uskladiti sve statute općina, gradova i županija sa zadnjim potvrđenim popisom birača kako bi se osigurala zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u skladu s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina, a Vlada bi trebala obavljati nadzor usklađivanja statuta općina, gradova i županija s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina.

9. Regulirati financiranje izbornih kampanja: sniziti limite na iznose donacija, uvesti limite na potrošnju u kampanji, obvezati sve kandidacijske liste na izborima za predstavnička tijela na objavu prijevremenih i završnih izvještaja te uvesti sankcije za neobjavljivanje privremenih i završnih izvještaja o primljenim i utrošenim sredstvima, osigurati neovisan nadzor financiranja kampanja te objavu svih financijskih izvještaja na jednom mjestu (internetska stranica) kao i rezultata po biračkim mjestima (internetske stranice DIP-a).

10. Srediti evidenciju prebivališta kako bi se mogao utvrditi realan broj birača s obzirom na činjenicu da postoji mogućnost pokretanja opoziva od strane birača te izglasavanja opoziva na „referendumu“.

11. Organizirati nacionalnu kampanju informiranja i edukacije birača o lokalnim izborima i novom sustavu raspodjele ovlasti u lokalnoj i područnoj samoupravi.

12. Razgraničiti obveze lokalnih medija u privatnom i javnom vlasništvu te uvesti kvalitetniji model jednakosti predstavljanja kandidata i lista, primjerice, razmjerno predstavljanja programa kandidata koji ne bi svim kandidatima i strankama osiguravao jednak medijski prostor, nego bi se temeljio na rezultatima potpore biračkog tijela, primjerice anketa, ili stranačkoj zastupljenosti u vijeću ili skupštini.

13. Kod zaštite izbornog prava potrebno je odrediti da svi prigovori u žalbenom postupku protiv odluka općinskih, gradskih i županijskih izbornih povjerenstava moraju doći na odlučivanje u DIP, a ne automatski na Ustavni sud, kako bi se rasteretio Ustavni sud.

14. Ujednačiti i olakšati tehničku provedbu izboru (uvesti „čistu“ d’Hondtovu metodu kako ne bi dolazilo do prekomjernih mandata) te jasno odrediti ima li kandidat za načelnika, gradonačelnika i župana pravo u isto vrijeme kandidirati se i za predstavničko tijelo ili biti nositelj liste za predstavničko tijelo?!

Cijeli tekst pogledajte na gong.hr.