Lokalniizbori.com i protekli lokalni izbori

U proteklih pola godine objavili smo 1001 članak. Ne znamo na koliko smo pitanja odgovorili e-mailom, primili smo brojne telefonske pozive i pokušali vam pomoći u razjašnjavanju nedoumica. Nekima, na žalost, nismo stigli odgovoriti. Od početka veljače do danas zabilježili smo gotovo pola milijuna posjeta, preko dva milijuna učitanih stranica, te dva dana kada nam se server stalno jednostavno rušio zbog navale

Nebrojeno puta smo se složili sa vama kako su nam izborni zakoni nedorečeni, kako se brojne stvari proizvoljno tumače te kako Državno izborno povjerenstvo ne može ali se izgleda ni ne trudi odraditi svoj posao kako bismo svi mi htjeli: jer prvenstveno bi članovi Državnog izbornog povjerenstva trebali dići svoj glas i javno tražiti da im se povećaju ovlasti u konkretnim slučajevima, jer za razliku od prethodnih izbora, DIP više nije ad-hoc tijelo već tim profesionalaca dobro plaćenih za provođenje izbornog postupka.

Lokalni izbori, prvi na kojima smo izravno birali gradonačelnike i načelnike, su završili. Tijek izbora pokazao je da će zakonodavac imati još dosta posla ukoliko želimo imati uređeni izborni postupak. Ovaj put smo smo kandidata koji je morao u drugi krug jer mu je nedostajao samo jedan glas, na dva mjesta su se izbori ponavljali jer su oba kandidata imala podjednaki broj glasova…

Konačne, službene rezultate izbora možete pronaći na stranicama spominjanog Državnog izbornog povjerenstva. Formirana su općinska i gradska vijeća te županijske skupštine, načelnici, gradonačelnici i župani su sa svojim zamjenicima preuzeli vlast. Posvemašnja gospodarska kriza jamči „zanimljiv“ mandat svim izbornim pobjednicima.

Držimo da smo time zaokružili jednu cjelinu te do sljedećih lokalnih izbora ne očekujemo previše novih sadržaja na ovim stranicama. Svi stari sadržaji i dalje će biti dostupni za pretraživanje. Neke članke koji su nama bili zanimljivi izdvojili smo u posebnu rubriku pod nazivom „izdvojeno“.

Pred nama su, vjerujemo, vrlo zanimljivi predsjednički izbori. Zasigurno ćemo i njih pratiti, a o tome ćemo vas na vrijeme obavijestiti…

Do čitanja, i ne zaboravite da svaki narod ima vlast kakvu je zaslužio (izabrao).

Analiza lokalnih izbora

Analiza rezultata lokalnih izbora u 127 gradova koju je izradila Udruga gradova u Republici Hrvatskoj pokazuje da je nešto više od 70% dosadašnjih gradonačelnika (86 od 127) dobilo povjerenje svojih građana na prvim neposrednim lokalnim izborima. Njih 59 izabrano je već u prvom krugu, dok je u drugom krugu potvrđeno njih 27. U preostalome 41 gradu, 15 dosadašnjih gradonačelnika nije istaknulo kandidaturu, 4 nisu prošla u drugi krug izbora premda se on održavao, u 6 gradova novi su gradonačelnici izabrani već u prvom krugu, a u 15 u drugom krugu. U svim gradovima u Virovitičko-podravskoj i Ličko-senjskoj županiji dosadašnji gradonačelnici izabrani su već u prvome krugu lokalnih izbora.

Gradonačelnik s nezavisne liste izabran je u 6 gradova (Split, Varaždin, Drniš, Kaštela, Hvar, Sinj), od čega je 5 gradonačelnika izabrano u drugome krugu, a samo u Varaždinu već prvome krugu izbora.

Analiza Udruge gradova o rezultatima izbora za predstavnička tijela u 119 gradova pokazuje najveću fragmentaciju gradskih vijeća u Dugoj Resi i Buju (8 lista) te Opatiji, Pagu, Šibeniku i Labinu (7 lista), a najmanju fragmentaciju u Gospiću, Novalji, Otoku i Đakovu (2 liste). Podaci za preostalih 8 gradova nisu bili dostupni u trenutku završetka analize.

U 14 gradova u Republici Hrvatskoj apsolutnu većinu gradskih vijećnika ima stranka koja je nastupila samostalno, a čiji je kandidat izabran i za gradonačelnika, dok u 35 gradova u Hrvatskoj apsolutnu većinu u gradskom vijeću ima koalicijska lista koja je podržala izabranog gradonačelnika. Gradovi u kojima “gradonačelnikova”stranka ima apsolutnu većinu u vijeću (prema broju osvojenih mjesta u vijeću) su Rovinj, Poreč, Benkovac, Novigrad, Biograd na moru, Bakar, Požega, Buzet, Slunj, Bakar, Ogulin, Knin, Nin i Vodice.

U Dugoj Resi, Čazmi, Novom Marofu, Sv. Ivanu Zelini, Ludbregu, Križevcima, Garešnici, Obrovcu, Buju i Prelogu koalicijska lista koja je podržala izabranog gradonačelnika nastupila je razdvojeno na izborima za vijeće. Ukoliko se nastavi predizborna suradnja stranaka, koalicijska lista u Čazmi, Novom Marofu, Sv. Ivanu Zelini, Križevcima, Obrovcu i Prelogu imat će apsolutnu većinu u gradskom vijeću.

U 14 gradova najveći broj mjesta u gradskom vijeću dobila je lista koja nije podržala izabranog gradonačelnika, a samo u Belom Manastiru lista koja nije podržala novog gradonačelnika ima apsolutnu većinu. “Opozicijska lista” tako ima većinu u vijeću u gradovima Glina, Hrvatska Kostajnica, Sisak, Varaždin, Bjelovar, Mursko Središće, Belišće, Kutjevo, Vukovar, Kaštela, Stari Grad, Supetar, Crikvenica i Sinj. U Samoboru, Križevcima, Garešnici, Kraljevici i Dubrovniku „opozicijska lista“ dobila je jednak broj predstavnika u gradskom vijeću, kao i koalicijska lista koja je podržala izabranog gradonačelnika.

Nezavisne gradske liste osvojile su mjesta u 61 gradskom vijeću, u kojima će sjediti predstavnici najmanje 1, a najviše 3 nezavisne liste. U Splitu i Hvaru nezavisna gradska lista izabranog gradonačelnika dobila je i najviše mjesta u gradskom vijeću, no ne i apsolutnu većinu.

Zakon o izborima općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika grada Zagreba

(Pročišćeni tekst)

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.
Ovaj Zakon uređuje način, uvjete i postupak izbora općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba kao nositelja izvršnih ovlasti u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te ostvarenje i zaštitu biračkog prava.

Članak 2.
Općinski načelnici, gradonačelnici, župani i gradonačelnik Grada Zagreba biraju se neposredno na izborima, tajnim glasovanjem na mandat od četiri godine.
Općinski načelnici, gradonačelnici, župani i gradonačelnik Grada Zagreba imaju zamjenike koji se biraju zajedno i istovremeno, na isti način i po istom postupku.

Članak 3.
Pravo birati općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba imaju svi birači s prebivalištem na području jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave u kojoj se provodi izbor.

Članak 4.
Pravo biti biran za općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba imaju svi birači koji na dan raspisivanja izbora imaju najmanje 6 mjeseci prijavljeno prebivalište na području jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave u kojoj se provodi izbor.
Nitko ne može istovremeno biti kandidat i zamjenik kandidata.
Nitko se ne može istovremeno kandidirati u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Članak 5.
Mandat općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba izabranih na redovitim i na prijevremenim izborima traje do dana proglašenja službenih rezultata izbora novoga općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba.

Članak 6.
Redoviti izbori općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba održavaju se svake četvrte godine, istodobno s izborima za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Izbore raspisuje Vlada Republike Hrvatske odlukom kojom određuje datum njihova održavanja.
Od dana raspisivanja izbora do dana održavanja izbora ne može proteći manje od 30 ni više od 60 dana.

Članak 7.
Mandat općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba i njihovih zamjenika može prestati i prije isteka mandata, u skladu s odredbama zakona koji uređuju lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.
Read more

O predizbornim prognozama

Četiri dana pred izbore Jutarnji list je objavio prognoze izbornih rezultata u Dubrovniku, Sisku i Velikoj Gorici na osnovu istraživanja koje je za njih proveo Institut Mediana. Od napomena koje se nužno navode uz interpretaciju rezultata nalazimo da je riječ o telefonskom istraživanju na reprezentativnom uzorku po spolu, dobi i obrazovanju. Isto tako dana je i napomena kako je to „konačna procjena rezultata – zbroj postotaka izjašnjenih i sklonih preračunato na 100%“. Ovom pomalo nejasnom zadnjom rečenicom vjerojatno su htjeli naglasiti kako su isključili neodlučne i one koji neće izaći na izbore. Uz rezultate nije naznačena statistička pogreška, niti veličina uzorka, pa ju nismo mogli procijeniti.

Usporedimo li rezultate ispitivanja i stvarno dobivene rezultate vidi se kako su dane prognoze SDP-ovih kandidata i lista znatno bolje od stvarno postignutih rezultata, dok su prognoze o učincima HDZ-ovih kandidata i lista znatno lošije…

Grad Dubrovnik

Gradonačelnik	Prognoza	Stvarno
Dubravka Šuica (HDZ-HSS)	36,1%	39,11%
Marija Delija (Nez.)	6,2%	5,47%
Pero Vićan (Nez.)	6,2%	9,77%
Andro Vlahušić (HNS-SDP)	51,5%	42,91%

Gradsko vijeće	Prognoza	Stvarno
HDZ-HSS	32,5%	39,95%
HSP	4,8%	3,76%
Pero Vićan	4,7%	12,08%
Marija Delija	8,4%	6,84%
SDP-HNS-HSU-HSLS	49,6%	37,37%

Grad Sisak

Gradonačelnik	Prognoza	Stvarno
Miroslav Matić (Nez.)	3,0%	3,33%
Dinko Pintarić (HDZ-HSS-HSLS-SDA-HSU)	35,2%	34,45%
Ivo Šimac (HSP)	19,8%	20,80%
Davorko Vidović (SDP-HNS-DSU-DC-SDSS)	42,0%	38,07%

Gradsko vijeće	Prognoza	Stvarno
SDP-HNS-DSU-DC-SDSS	38%	37,53%
HDZ-HSS-HSLS-SDA-HSU	19,6%	34,84%
HSP	7,7%	17,58%

Grad Velika Gorica

Gradonačelnik	Prognoza	Stvarno
Dražen Barišić (HDZ-HSS-HSP-HSU)	38,9%	48,58%
Goran B. Richemberg (HNS)	9,0 %	10,58%
Tonino Picula (SDP-DC-HSLS)	52,1%	38,11%

Gradsko vijeće	Prognoza	Stvarno
HDZ-HSS-HSP-HSU	46,4%	45,19%
HŠSP	0,9%	3,26%
SDP-DC-HSLS	48,8%	40,43%
HNS	3,9%	11,12%

Treba istaknuti da vrlo često ankete favoriziraju lijevu opciju, a bez stvarne namjere anketara da utječe na rezultat. Sjetimo se izlaznih anketa objavljenih nakon prošlih parlamentarnih izbora koje su ukazivale da je SDP odnio premoćnu pobjedu. Naknadno su stručnjaci dali opravdanje kako je desno glasačko tijelo tradicionalno suzdržano kada su ankete u pitanju pa su zbog toga rezultati anketa upitni. Ipak, takvih ograda ne nalazimo u članku u kojem su iznesene prognoze, tek nalazimo napomenu kako je uzorak reprezentativan i kako su isključeni oni koji neće izaći na izbore.

Ne možemo olako tvrditi da Jutarnji list objavljuje samo ankete koje bismo mogli okarakterizirati „navijačkim“. Dva dana nakon objave prognoza za Sisak, Veliku Goricu i Dubrovnik objavljena je prognoza rezultata u Osijeku koje je za Jutarnji izradila ista agencija, a koja su relativno dobro predvidjela stvarni rezultat, uz iste napomene o metodologiji, no ovog puta i uz naznačenu statističku pogrešku! Ova anketa može biti ogledni primjer kako bi uvijek trebalo objavljivati rezultate:

Gradonačelnik	Prognoza	Stvarno
Krešimir Bubalo (HDSSB-HNS-Zeleni HR)	34,9% (+/- 5,5%)	38,71%
Anto Đapić (HSP-HDZ)	23,3 % (+/- 4,9%)	22,94%
Gordan Matković (Nez.)	26,1% (+/- 5,1%)	21,38%
Josip Vrbošić (HSLS-HSS-SDP-DSU)	15,7% (+/- 4,2%)	15,24%

U toj anketi ne može se zamijetiti favoriziranje lijeve opcije, ili u Osijeku lijeve opcije uopće nema, sudeći prema članicama koalicije (HSLS i HSS sa SDP-om)!

Mediji objavljuju ankete jer žele poboljšati prodaju/gledanost odnosno steći određeni renome. Oni na rezultate ankete gledaju isključivo kao na vijest – što je ona kontroverznija to je bolja. Rezultati se često „vrlo nategnuto“ komentiraju, promjene rezultata na razini pogreške se često interpretiraju kao značajne promjene raspoloženja biračkog tijela, cijela priča naginje prema senzacionalizmu. Na žalost, imamo primjera i kada se u medijima pojavljuju i neke jako, jako „čudne“ ankete, koje su više izgovor za postavljanje bombastičnog naslova. Ovdje se nećemo baviti vrlo popularnim internet anketama na pojedinim našim portalima na kojima čitatelji glasaju za pojedine kandidate. Rezultati takvih anketa najčešće su rezultat okršaja informatičara iz stožera suprotstavljenih kandidata o kojima je u anketi riječ, a pobijedit će onaj kandidat čiji informatičari imaju više suradnika, brže brišu cookie, mijenjanju IP adrese i slično…

Stranke objavljuju rezultate ne bi li izazvali neki od učinaka kod publike (bandwagon – on je uspješan, bolje da mu se pridružim ili underdog – on je podcijenjen njemu ću pružiti potporu), premda je učinkovitost ovakvih pokušaja upitna, a nekada se može postići i suprotni efekt (primjerice Mesić u izborima za drugi mandat kada njegovi birači nisu bili motivirani izlaziti jer su ankete govorile da nema šanse ne dobiti izbore u prvom krugu). Naravno, objavljuju se ankete i da bi se nekom u stranci „skinula glava“ ili pokazala snaga. Vjerujem da je utjecaj objavljene prognoze rezultata izbora ne neodlučne izuzetno malen.

Često ćete čuti od nezadovoljnika rezultatima pojedine ankete kako je anketa „naručena“. Apsolutno su u pravu: svaka anketa je naručena, jer je netko izradu ankete morao naručiti (i platiti) od specijaliziranih kuća za ispitivanje javnog mnijenja. Žele li implicirati tom izjavom da je ishod ankete lažiran? Ukoliko govorimo o anketama koje su provele neke od naših renomiranih firmi poput Pulsa, Promocije Plus i sličnih, jednostavno ne vjerujem da bi te firme, koje svakodnevno rade brojna ispitivanja za potrebe gospodarstvenika, prodale svoju reputaciju jeftino. Nisam siguran da je bilo koja od stranaka spremna platiti tako visoku cijenu za rezultate ispitivanja koji u javnosti mogu promijeniti tako malo…

Izvor: Manjgura.hr

Kliknite na linkove na kraju retka za više tekstova na slijedeće teme: lokalni izbori i istraživanja.

Ako želite primati e-mailom nove objave sa stranica Lokalniizbori.com pretplatite se ovdje - upišite e-mail adresu i ponuđeni antispam kod, te potvrdite da ste vlasnik adrese klikom na link za potvrdu koji će vam biti poslan na upisanu e-mail adresu.

‘Ova predizborna utrka je pravi Divlji zapad’

Marijana Grbeša, profesorica na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti, u video intervjuu za tportal analizira tijek i nedostatke predizborne kampanje. Grbeša Državnom izbornom povjerenstvu zamjera što nije reguliralo pravila izborne igre, pa se kampanja i provođenje prvih neposrednih lokalnih izbora odvijaju na način koji podsjeća na Divlji zapad
‘Pustili smo marketinško tržište da divlja, a s druge strane nismo uredili pravila igre. Ništa nismo regulirali, ni koliko novca se smije potrošiti u kampanji, odnosno onaj koji ima novca može trošiti koliko hoće. Znači, što bogatiji kandidat i stranka, to veće šanse za pobjedu’, kaže ona.

Read more

Sljedeća stranica »