I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.
Ovaj Zakon uređuje način, uvjete i postupak izbora općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba kao nositelja izvršnih ovlasti u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te ostvarenje i zaštitu biračkog prava.

Članak 2.
Općinski načelnici, gradonačelnici, župani i gradonačelnik Grada Zagreba biraju se neposredno na izborima, tajnim glasovanjem na mandat od četiri godine.
Općinski načelnici, gradonačelnici, župani i gradonačelnik Grada Zagreba imaju zamjenike koji se biraju zajedno i istovremeno, na isti način i po istom postupku.

Članak 3.
Pravo birati općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba imaju svi birači s prebivalištem na području jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave u kojoj se provodi izbor.

Članak 4.
Pravo biti biran za općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba imaju svi birači koji na dan raspisivanja izbora imaju najmanje 6 mjeseci prijavljeno prebivalište na području jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave u kojoj se provodi izbor.
Nitko ne može istovremeno biti kandidat i zamjenik kandidata.
Nitko se ne može istovremeno kandidirati u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Članak 5.
Mandat općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba izabranih na redovitim i na prijevremenim izborima traje do dana proglašenja službenih rezultata izbora novoga općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba.

Članak 6.
Redoviti izbori općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba održavaju se svake četvrte godine, istodobno s izborima za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Izbore raspisuje Vlada Republike Hrvatske odlukom kojom određuje datum njihova održavanja.
Od dana raspisivanja izbora do dana održavanja izbora ne može proteći manje od 30 ni više od 60 dana.

Članak 7.
Mandat općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba i njihovih zamjenika može prestati i prije isteka mandata, u skladu s odredbama zakona koji uređuju lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.

Članak 8.
Ako mandat općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba prestane prije isteka mandata, raspisat će se prijevremeni izbori.
Prijevremeni izbori raspisat će se u roku od 60 dana od dana prestanka mandata.
Ako mandat općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba prestane u kalendarskoj godini u kojoj će se održati redoviti izbori, a prije njihova održavanja, u toj se jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave neće provesti prijevremeni izbori. Prava, obveze i odgovornosti općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba do provedbe redovitih izbora obnašat će zamjenik.
Ako mandat općinskog načelnika prestane opozivom, prestaje i mandat njegovom zamjeniku.
Ako mandat prestane i zamjeniku, Vlada Republike Hrvatske imenovat će povjerenika.
Povjerenik Vlade Republike Hrvatske obnašat će dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba do provedbe izbora.

Članak 9.
Općinski načelnik, gradonačelnik, župan i gradonačelnik Grada Zagreba i njihovi zamjenici za vrijeme obnašanja dužnosti ne mogu biti članovi predstavničkog tijela iste ili druge jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave.
Općinski načelnik, gradonačelnik, župan i gradonačelnik Grada Zagreba i njihovi zamjenici za vrijeme dok obnašaju dužnost ne mogu biti:
– Predsjednik Republike Hrvatske,
– predsjednik, potpredsjednik i član Vlade Republike Hrvatske,
– predsjednik, zamjenik predsjednika i sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske,
– guverner, zamjenik guvernera i viceguverner Hrvatske narodne banke,
– glavni državni revizor i njegov zamjenik,
– pučki pravobranitelj i njegov zamjenik,
– sudac,
– glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske i zamjenik glavnoga državnog odvjetnika ili državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika,
– tajnik i zamjenik tajnika Hrvatskoga sabora,
– tajnik i zamjenik tajnika Vlade Republike Hrvatske,
– glavni tajnik Ustavnog suda Republike Hrvatske,
– tajnik Vrhovnog suda Republike Hrvatske,
– državni tajnik,
– pravobranitelj za djecu i njegov zamjenik,
– pravobranitelj za ravnopravnost spolova i njegov zamjenik,
– pomoćnik ministra,
– tajnik ministarstva,
– zamjenik državnog tajnika u središnjim državnim uredima,
– ravnatelj, zamjenik i pomoćnik ravnatelja državnih upravnih organizacija,
– predsjednik i zamjenik predsjednika Hrvatskog fonda za privatizaciju,
– ravnatelj i pomoćnik ravnatelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje,
– direktor, zamjenik i pomoćnik direktora Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje,
– rektor i prorektor sveučilišta,
– glavni državni rizničar,
– predstojnik ureda, ravnatelj agencije i direkcije Vlade Republike Hrvatske,
– ravnatelj zavoda kojeg imenuje Vlada Republike Hrvatske,
– dužnosnik u Uredu predsjednika republike kojeg imenuje Predsjednik Republike Hrvatske,
– pročelnik, službenik i namještenik u upravnim tijelima i službama iste ili druge jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave,
– član uprave trgovačkog društva u pretežitom vlasništvu jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave,
– ravnatelj i djelatnik ustanove kojoj je jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave osnivač.

Članak 10.
Osoba koja obnaša nespojivu dužnost ima se pravo kandidirati, a ako bude izabrana, mora prije preuzimanja dužnosti općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba podnijeti ostavku na nespojivu dužnost.
Ako osoba iz stavka 1. ovoga članka ne podnese ostavku na nespojivu dužnost, neće moći preuzeti dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba.
Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se i na zamjenike općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba.

Članak 11.
Djelatne vojne osobe, službenici i namještenici u Oružanim snagama Republike hrvatske ne smiju se kandidirati za općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba ili njihove zamjenike.

Članak 12.
Jamči se sloboda opredjeljenja i osiguranje tajnosti glasovanja birača.
Birač je slobodan objaviti svoje glasačko opredjeljenje.
Nitko ne može biti pozvan na odgovornost zbog glasovanja ili zbog toga što nije glasovao.

II. KANDIDIRANJE

Članak 13.
Kandidate za općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba i njegova zamjenika mogu predlagati političke stranke registrirane u Republici Hrvatskoj.
Dvije ili više političkih stranaka mogu predložiti zajedničkog kandidata.
Političke stranke predlažu kandidate u skladu sa statutom ili posebnom odlukom.

Članak 14.
Birači mogu predlagati nezavisne kandidate za općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba i njihove zamjenike.

Članak 15.
U jedinicama lokalne samouprave do 10.000 stanovnika na listi stranačke i nezavisne kandidature mora biti ime i prezime za općinskog načelnika, gradonačelnika i ime i prezime njihovog jednog zamjenika, a u jedinicama lokalne samouprave koje imaju preko 10.000 stanovnika, županijama i Gradu Zagrebu na listi stranačke i nezavisne kandidature mora biti ime i prezime kandidata za općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba i ime i prezime njihova dva zamjenika sukladno odluci o raspisivanju izbora.
Za pravovaljanost stranačkih i nezavisnih kandidatura potrebno je prikupiti:
– 50 potpisa birača za općinskog načelnika i jednog zamjenika u općini do 1.000 stanovnika,
– 100 potpisa birača za općinskog načelnika i jednog zamjenika u općini iznad 1.000 stanovnika, a manje od 10.000,
– 200 potpisa birača za gradonačelnika grada i jednog zamjenika s manje od 10.000 stanovnika,
– 500 potpisa birača za općinskog načelnika i dva zamjenika, te gradonačelnika grada i dva zamjenika s više od 10.000, a manje od 35.000 stanovnika,
– 1.000 potpisa birača za gradonačelnika grada i dva zamjenika s više od 35.000, a manje od 100.000 stanovnika,
– 2.000 potpisa birača za gradonačelnika grada i dva zamjenika s više od 100.000 stanovnika,
– 2.500 potpisa birača za župana i dva zamjenika,
– 5.000 potpisa birača za gradonačelnika Grada Zagreba i dva zamjenika.

Članak 16.
Potpisi birača prikupljaju se na propisanom obrascu.
U obrascu se, uz potpis birača, navodi ime, prezime, adresa prebivališta birača, te broj i mjesto izdavanja važeće osobne iskaznice.
Sadržaj i oblik obrasca propisuje Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Državno izborno povjerenstvo).

Članak 17.
Prijedlozi kandidatura moraju biti dostavljeni nadležnom izbornom povjerenstvu na propisanom obrascu u roku od 12 dana od dana raspisivanja izbora.

Članak 18.
U kandidaturi se navode ime i prezime kandidata i zamjenika, adrese prijavljenog prebivališta, te brojevi i mjesta izdavanja važećih osobnih iskaznica.
Uz kandidaturu se dostavljaju očitovanja kandidata i zamjenika o prihvaćanju kandidature. Očitovanja o prihvaćanju kandidature ovjerava javni bilježnik ili nadležno izborno povjerenstvo.

Članak 19.
U kandidaturi se uz ime i prezime kandidata navodi naziv političke stranke ili koalicije koja predlaže kandidata.
Uz ime i prezime kandidata kojega predlažu birači navodi se »nezavisni kandidat«.

Članak 20.
Nadležno izborno povjerenstvo pri zaprimanju kandidature provjerit će je li kandidatura u cijelosti usklađena s odredbama ovoga Zakona i obvezatnim uputama Državnog izbornog povjerenstva.
Ako nadležno izborno povjerenstvo ocijeni da kandidatura nije podnesena u skladu s odredbom stavka 1. ovoga članka, pozvat će podnositelja da u roku od 48 sati ukloni uočene nedostatke.
Nadležno izborno povjerenstvo može podnositelju kandidature odrediti i kraći rok za uklanjanje nedostataka ako rok za kandidiranje istječe za manje od 48 sati.

Članak 21.
Ako kandidat ili zamjenik umre do isteka roka za kandidiranje, a prije objave zbirne liste, predlagatelj može predložiti drugog kandidata ili zamjenika bez obveze da prikupi i izbornom povjerenstvu dostavi obrasce s potpisima koji su, u skladu s odredbama ovoga Zakona, potrebni za pravovaljanost kandidature.

Članak 22.
Nadležno izborno povjerenstvo rješenjem će utvrditi koje su kandidature pravovaljane u skladu s odredbama ovoga Zakona i objavit će ih u javnim glasilima.
Nepravodobne i nepravovaljane kandidature nadležno izborno povjerenstvo rješenjem će odbaciti, odnosno odbiti.

Članak 23.
Nadležno izborno povjerenstvo utvrdit će i objaviti zbirnu listu pravovaljanih kandidatura u roku od 48 sati od isteka roka za kandidiranje.
Kandidature se na zbirnoj listi navode prema abecednom redu prezimena kandidata.

Članak 24.
Izborna promidžba počinje danom objave zbirnih lista kandidatura, a prestaje 24 sata prije dana izbora.
Kandidati imaju pravo u vrijeme izborne promidžbe iznositi i obrazlagati izborni program.
Kandidati imaju pravo na izbornu promidžbu pod jednakim uvjetima.

Članak 25.
Lokalna sredstva javnog informiranja dužna su svim kandidatima koji sudjeluju na izborima omogućiti iznošenje i obrazlaganje izbornog programa te nesmetano obavljanje izborne promidžbe, pod jednakim uvjetima.

Članak 26.
Na dan koji prethodi održavanju izbora i na dan izbora do zatvaranja biračkih mjesta (u daljnjem tekstu: birališta) u 19 sati, nije dopuštena izborna promidžba ni objavljivanje privremenih rezultata ili procjena rezultata izbora.
Na dan izbora dopušteno je ispitivati javno mnijenje i opredjeljenje birača, ali se rezultati ispitivanja ne smiju objavljivati do 19 sati.

Članak 27.
Pravo na naknadu troškova izborne promidžbe imaju kandidati koji na izborima dobiju najmanje 10% glasova birača od ukupnog broja birača koji su izašli na izbore.
Naknada troškova izborne promidžbe isplaćuje se iz proračuna jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave.

Članak 28.
Visinu naknade troškova izborne promidžbe utvrđuje Vlada Republike Hrvatske posebnom odlukom.
Vlada Republike Hrvatske odluku donosi najkasnije 20 dana prije dana održavanja izbora.
Odluka Vlade Republike Hrvatske objavit će se u »Narodnim novinama«.
Odluka se primjenjuje i na prijevremene izbore općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba.

Članak 29.
Izborna promidžba financira se iz vlastitih sredstava i iz darova domaćih fizičkih i pravnih osoba.
Kandidatima i zamjenicima kandidata zabranjuje se primanje donacija iz anonimnih izvora.

Članak 30.
Kandidati i zamjenici za pokriće troškova izborne promidžbe ne smiju primati darove u novcu, drugim sredstvima, ili uslugama od drugih država, političkih stranaka drugih država, stranih državljana, pravnih osoba drugih država, javnih trgovačkih društava, pravnih osoba s javnim ovlastima i trgovačkih društava u većinskom vlasništvu države, pravnih osoba u kojima Republika Hrvatska ili jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave ima većinsko vlasništvo nad dionicama, odnosno udjelima javnih i drugih ustanova kojih je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne samouprave, udruga radnika i poslodavaca, udruga, zaklada i fundacija koje zastupaju ili predstavljaju državni dužnosnici ili dužnosnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnih osoba s javnim ovlastima, vjerskih zajednica, humanitarnih i drugih neprofitnih udruga i organizacija, proračuna jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, trgovačkih društava u vlasništvu ili suvlasništvu jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave i ustanova kojima su osnivač država ili jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave.
U slučaju da su na račun kandidata ili zamjenika uplaćena sredstva suprotna odredbi stavka 1. ovoga članka, kandidat ili zamjenik je dužan o tome obavijestiti nadležno izborno povjerenstvo i odmah uplatiti sredstva u proračun jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave.

Članak 31.
Zabranjeno je uvjetovati pokretanje, financiranje ili dovršenje projekata u jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave glasovanjem za određenog kandidata.

Članak 32.
Kandidati i zamjenici kandidata su dužni najkasnije 7 dana prije dana održavanja izbora nadležnom izbornom povjerenstvu jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave dostaviti prijevremeno izvješće o izvorima i visini sredstava prikupljenih za financiranje izborne promidžbe.
Kandidati i zamjenici kandidata su dužni u roku od 14 dana od objave službenih rezultata izbora nadležnom izbornom povjerenstvu jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave dostaviti završno izvješće o izvorima i visini sredstava utrošenih za izbornu promidžbu.
Nadležno izborno povjerenstvo jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave objavit će cjelovito završno izvješće o izvorima i visini sredstava za izbornu promidžbu svih kandidata u lokalnom službenom glasilu i lokalnim sredstvima javnog priopćavanja.

III. IZBOR OPĆINSKOG NAČELNIKA, GRADONAČELNIKA, ŽUPANA I GRADONAČELNIKA GRADA ZAGREBA

Članak 33.
Općinski načelnik, gradonačelnik, župan i gradonačelnik Grada Zagreba biraju se većinskim izbornim sustavom u kojem cijelo područje općine ili grada, županije i Grada Zagreba čini jednu izbornu jedinicu.

Članak 34.
Općinski načelnik, gradonačelnik, župan i gradonačelnik Grada Zagreba biraju se većinom glasova svih birača koji su glasovali.
Za općinskog načelnika, gradonačelnika, župana ili gradonačelnika Grada Zagreba izabran je kandidat koji na izborima dobije više od 50% glasova birača koji su glasovali (prvi krug izbora).

Članak 35.
Ako niti jedan kandidat ne dobije većinu glasova u prvom krugu izbora, održat će se ponovljeni izbori (drugi krug izbora) četrnaesti dan nakon dana održavanja prvoga kruga izbora.
U drugom krugu izbora sudjeluju dva kandidata s najviše glasova u prvom krugu izbora.
Ako drugi i treći kandidat na listi dobiju isti broj glasova, te se ne može utvrditi koji od njih ima pravo sudjelovati u drugom krugu izbora, izborni postupak ponovit će se u cijelosti.

Članak 36.
Ako jedan ili oba kandidat s najviše glasova u prvom krugu izbora odustanu od drugog kruga izbora, pravo sudjelovanja u drugom krugu izbora imat će sljedeći kandidati po broju glasova birača.
O odustajanju od drugoga kruga izbora kandidat daje pisanu izjavu nadležnom izbornom povjerenstvu u roku od dva dana od dana donošenja odluke o provedbi drugog kruga izbora.
Izborno povjerenstvo dužno je o odustajanju izvijestiti bez odgode sljedećeg kandidata koji po broju glasova stječe pravo sudjelovanja u drugom krugu izbora.
Nadležno izborno povjerenstvo će u daljnjem roku od 24 sata objaviti koji kandidati po broju glasova sudjeluju u drugom krugu izbora.

Članak 37.
U drugom krugu izbora izabran je kandidat koji dobije veći broj glasova birača koji su glasovali.
Ako u drugom krugu izbora oba kandidata dobiju jednak broj glasova, izbori će se ponoviti u trećem krugu izbora s istim kandidatima na način i po postupku propisanom za drugi krug izbora.
Ako u trećem krugu izbora oba kandidata dobiju jednak broj glasova, izborni postupak ponovit će se u cijelosti.

Članak 38.
Ako jedan od kandidata koji ima pravo sudjelovati u drugom krugu izbora, umre u vremenu od prvoga kruga izbora do drugoga kruga izbora, izborni postupak ponovit će se u cijelosti.

Članak 39.
Kandidati koji sudjeluju u drugom krugu izbora odnosno u trećem krugu izbora imaju pravo na izbornu promidžbu u skladu s odredbama ovoga Zakona.

IV. TIJELA ZA PROVEDBU IZBORA

Članak 40.
Tijela za provedbu izbora su Državno izborno povjerenstvo te izborna povjerenstva u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i birački odbori imenovani za izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (u daljnjem tekstu: izborna tijela).

Članak 41.
Izbor općinskog načelnika provode općinsko izborno povjerenstvo i birački odbori.
Izbor gradonačelnika provode gradsko izborno povjerenstvo i birački odbori.
Izbor župana provode županijsko izborno povjerenstvo, općinsko, odnosno gradsko izborno povjerenstvo i birački odbori.
Izbor gradonačelnika Grada Zagreba provode Gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba i birački odbori.

Članak 42.
Kada se izbori održavaju istodobno s izborima za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, neće se imenovati zasebna izborna tijela, već će ista izborna tijela provoditi sve izborne radnje.
Ista izborna tijela provode ponovljene i prijevremene izbore.

Članak 43.
Članovi izbornih povjerenstava i biračkih odbora, i zamjenici članova mogu biti samo osobe koje imaju biračko pravo i nisu kandidati na izborima.
Članovi izbornih povjerenstava i biračkih odbora, i zamjenici članova imaju pravo na novčanu naknadu za rad.
Visinu naknade utvrđuje Državno izborno povjerenstvo.
Odluka se primjenjuje i na prijevremene izbore općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba.

Članak 44.
Na imenovanje, sastav i djelokrug izbornih povjerenstava u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i biračkih odbora, primjenjuju se odredbe zakona koji uređuje izbor članova predstavničkih tijela, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

V. PROVEDBA IZBORA

Članak 45.
Glasovanje se obavlja na biralištima na području općine, grada i Grada Zagreba.
Biralište ne može biti u vjerskom objektu, objektu u vlasništvu, najmu, zakupu ili trajnom korištenju političke stranke te u prostorijama u kojima se poslužuju i konzumiraju alkoholna pića.

Članak 46.
Birališta određuje nadležno izborno povjerenstvo ovisno o broju birača i prostornoj udaljenosti, tako da se svim biračima osigura dostupnost biralištu i mogućnost da glasuju na dan izbora.
Svako biralište ima redni broj koji određuje nadležno izborno povjerenstvo.
Popis birališta s naznakom koji će birači gdje glasovati, objavljuje se najkasnije osam dana prije izbora u javnim glasilima i na mjestima uobičajenoga javnog okupljanja građana.

Članak 47.
Za svako biralište određuje se posebna prostorija za glasovanje.
Biralište mora biti uređeno i opremljeno na način da se osigura tajnost glasovanja.
Za svako biračko mjesto odredit će se posebna prostorija za glasovanje uređena i opremljena na način koji osigurava tajnost glasovanja, u kojoj se mogu isticati samo državni simboli u skladu s Ustavom Republike Hrvatske i Zakonom o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastavi i lenti Predsjednika Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 55/90.), kao što su grb Republike Hrvatske i zastava Republike Hrvatske te obilježja županija, gradova, odnosno općina sukladno njihovom statutu.

Članak 48.
Na svakom biralištu moraju biti istaknute zbirne liste kandidatura s imenima kandidata i zamjenika kandidiranih u jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave.

VI. GLASOVANJE I UTVRĐIVANJE REZULTATA GLASOVANJA

Članak 49.
Glasovanje se obavlja osobno glasačkim listićem na biralištu.
Glasački se listić tiska u državnoj tiskari pod neposrednim nadzorom Državnoga izbornog povjerenstva i označen je serijskim brojem.

Članak 50.
Glasački listić sadrži:
– redni broj kandidata,
– ime i prezime kandidata i zamjenika,
– naziv političke stranke ili koalicije koja je predložila kandidata i zamjenika, odnosno oznaku – nezavisni kandidat,
– serijski broj.
Kandidati se na glasačkom listiću navode abecednim redom prezimena kandidata i zamjenika kandidata.

Članak 51.
Glasovati se može samo za kandidate navedene na glasačkom listiću.
Glasački listić se popunjava zaokruživanjem rednog broja ispred imena i prezimena kandidata za kojega birač glasuje.

Članak 52.
Važeći glasački listić je listić iz kojeg se na siguran i nedvojben način može utvrditi kandidat za kojeg je birač glasovao.

Članak 53.
Nevažeći glasački listić je:
– nepopunjeni glasački listić,
– listić iz kojega se ne može sigurno i nedvojbeno utvrditi za koga je birač glasovao,
– listić na kome je birač glasovao za dva ili više kandidata.

Članak 54.
Glasovanje traje od sedam do devetnaest sati kada se birališta zatvaraju. Biračima koji se zateknu u redu na biralištu u devetnaest sati omogućit će se glasovanje.
Za vrijeme trajanja glasovanja na biralištu moraju biti prisutni svi članovi biračkog odbora ili njihovi zamjenici.

Članak 55.
Svatko je dužan poštivati red i mir na biračkom mjestu. Zabranjeno je provoditi izbornu promidžbu, zastrašivati, nagovarati ili na bilo koji drugi način utjecati na birače.

Članak 56.
Predsjednik biračkog odbora ovlašten je i dužan brinuti se o održavanju reda i mira za vrijeme glasovanja i poduzeti potrebne mjere da se narušeni red i mir ponovo uspostave.
Predsjednik biračkog odbora ovlašten je udaljiti s biračkog mjesta birača koji ometa i narušava red i mir ili otežava i onemogućava glasovanje drugih osoba.
Predsjednik biračkog odbora može zatražiti pomoć policije. Službene osobe policije od kojih je zatražena pomoć mogu na biralište unijeti oružje.

Članak 57.
Prije no što birač pristupi glasovanju, predsjednik biračkog odbora ili od njega ovlašteni član utvrđuje identitet birača na temelju važeće osobne iskaznice ili putovnice i provjerava je li birač upisan u popis birača.
Nakon što utvrdi identitet birača i ustanovi da je upisan u popis birača predsjednik biračkog odbora ili od njega ovlašteni član biraču uručuje glasački listić i dopušta mu da pristupi glasovanju.
Predsjednik biračkog odbora ili od njega ovlašteni član u popisu birača zaokruživanjem broja naznačuje da je birač dobio glasački listić i pristupio glasovanju.

Članak 58.
Ako predsjednik biračkog odbora ili od njega ovlašteni član utvrdi da birač nije upisan, neće mu se dopustiti glasovanje, osim ako birač potvrdom nadležnog tijela ne dokaže da ima pravo glasovati na tom biralištu a predsjednik ili drugi ovlašteni član biračkog odbora dužan je upoznati birača o načinu glasovanja s potvrdom.
Potvrda, na temelju koje je glasovao neupisani birač, predaje se prije glasovanja biračkom odboru i sastavni je dio izbornog materijala.
Glasovanje birača iz stavka 1. ovoga članka posebno se navodi u zapisniku o radu biračkog odbora.

Članak 59.
Birač koji zbog tjelesne mane ili stoga što je nepismen ne može samostalno glasovati, može na biralište doći s pismenom osobom koja će glasovati u njegovo ime, po njegovoj ovlasti i uputi.
Birač koji zbog teže bolesti, tjelesnog oštećenja ili opće nemoći ne može doći na biralište, obavijestit će o tome birački odbor. Predsjednik biračkog odbor odredit će dva člana biračkog odbora ili zamjenika člana koji će birača posjetiti i omogućiti mu da glasuje.
Biraču se mora osigurati tajnost glasovanja.
Glasovanje birača u skladu s odredbama stavka 1. i 2. ovoga članka posebno se navodi u zapisniku o radu biračkog odbora.

Članak 60.
Po završenom glasovanju birački odbor će najprije prebrojiti neupotrijebljene glasačke listiće i staviti ih u poseban omot koji će zatvoriti i zapečatiti.
Nakon toga, birački odbor utvrđuje, prema popisu birača, odnosno izvatku iz popisa birača i na temelju zapisnika, ukupan broj birača koji su glasovali, pristupa otvaranju glasačke kutije i prebrojavanju glasova.
Ako se prilikom prebrojavanja glasova na biralištu utvrdi da je broj glasova prema biračkom popisu veći od broja glasova po glasačkim listićima, vrijedi rezultat glasovanja po glasačkim listićima.
Ako se prilikom prebrojavanja glasova na biralištu utvrdi da je glasovao manji broj birača od broja glasova u glasačkoj kutiji, birački odbor se raspušta i imenuje novi, a glasovanje na tom biračkom mjestu se ponavlja nakon 14 dana. U slučaju ponavljanja glasovanja, rezultat se na tom biračkom mjestu utvrđuje u roku od 24 sata nakon ponovljenoga glasovanja.

Članak 61.
Kad birački odbor utvrdi rezultat glasovanja na biračkom mjestu, u zapisnik o radu zabilježit će:
– broj birača prema popisu birača, odnosno izvatku iz popisa birača,
– broj birača koji su pristupili glasovanju prema popisu, odnosno uz potvrdu,
– broj birača koji su glasovali izvan birališta,
– broj birača koji su glasovali na biralištu uz pomoć druge osobe,
– koliko je birača ukupno glasovalo,
– koliko je glasova dobio svaki kandidat te
– broj nevažećih glasačkih listića.

Članak 62.
U zapisnik o radu biračkog odbora unose se i sve druge činjenice važne za glasovanje.
Primjedbe na zapisnik mogu dati svi članovi biračkog odbora i zamjenici članova.
Zapisnik potpisuju svi članovi biračkog odbora.
Ako član biračkog odbora ili zamjenik člana odbije potpisati zapisnik, napravit će se službena bilješka u zapisniku kojom će se utvrditi činjenica odbijanja potpisivanja i razlozi odbijanja, ako ih član biračkog odbora ili zamjenik člana navede.

Članak 63.
Zapisnik o radu i sav ostali izborni materijal birački odbor odmah dostavlja izbornom povjerenstvu općine, grada, odnosno Grada Zagreba, a najkasnije u roku od 12 sati od zatvaranja birališta.

Članak 64.
Izborno povjerenstvo utvrdit će rezultate glasovanja na biralištima na svom području najkasnije u roku od 24 sata od zatvaranja birališta.
Kod izbora župana, izborno povjerenstvo općine, odnosno grada dostavit će izborne rezultate na svom području, zajedno sa zapisnikom o radu, nadležnom županijskom izbornom povjerenstvu, na način i u roku koji mu ono odredi.

Članak 65.
O svom radu izborno povjerenstvo vodi zapisnik u koji će ubilježiti:
– broj birača upisnih u popis birača, odnosno izvadak iz popisa birača na svom području,
– broj važećih i broj nevažećih glasačkih listića,
– broj glasova koje je dobio svaki kandidat.

Članak 66.
Svaki član i zamjenik člana izbornog povjerenstva može staviti primjedbe na zapisnik.
Zapisnik potpisuju svi članovi izbornog povjerenstva.
Ako član izbornog povjerenstva ili zamjenik člana odbije potpisati zapisnik, napravit će se službena bilješka u zapisniku kojom će se utvrditi činjenica odbijanja potpisivanja i razlozi odbijanja, ako ih član izbornog povjerenstva ili zamjenik člana navede.

Članak 67.
Rezultate izbora za općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba utvrđuje nadležno izborno povjerenstvo jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave na temelju rezultata glasovanja na svim biralištima u jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave.

Članak 68.
Kad izborno povjerenstvo utvrdi rezultate glasovanja, bez odgode će objaviti:
– broj birača upisanih u popis birača jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave,
– koliko je glasova dobio pojedini kandidat,
– koliko je bilo nevažećih glasačkih listića,
– ime i prezime kandidata koji je izabran za općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba,
– ime i prezime zamjenika kandidata koji je izabran za zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba.
Rezultati izbora bez odgode se objavljuju u lokalnim sredstvima javnog priopćavanja, lokalnom radiju i novinama, te na oglasnoj ploči jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave.

VII. PRAVA I DUŽNOSTI PROMATRAČA

Članak 69.
Političke stranke, birači koji su predložili kandidate, nevladine udruge i međunarodne organizacije koje djeluju u Republici Hrvatskoj imaju pravo promatrati izbore.
Pravo promatranja izbora obuhvaća naročito promatranje izborne promidžbe, posebno tiskanje i korištenje izbornog materijala, cjelokupnoga izbornog postupka, glasovanja, rada izbornih tijela i uvid u sav izborni materijal.

Članak 70.
Promatrač kojeg odredi politička stranka dužan je izbornom tijelu čiji rad promatra predočiti potvrdu političke stranke koja ga je odredila. Potvrdu izdaje i potpisuje osoba ovlaštena za zastupanje političke stranke, odnosno opunomoćenik kojega ta osoba ovlasti.
Promatrač kojeg odrede birači koji su predložili nezavisnog kandidata dužan je izbornom tijelu čiji rad promatra predočiti suglasnost nezavisnog kandidata.

Članak 71.
Nevladine udruge koje namjeravaju promatrati provedbu izbora dužne su najkasnije u roku od dvadeset dana od dana raspisivanja izbora zatražiti odobrenje za promatranje rada izbornih povjerenstava i biračkih odbora od nadležnoga županijskoga izbornog povjerenstva.
Državno izborno povjerenstvo odlučuje o izdavanju odobrenja za promatranje svog rada.
Uz zahtjev za izdavanje odobrenja prilaže se rješenje o upisu u Registar udruga u prijepisu ili preslici.
Odluku o zahtjevu nevladine udruge nadležno izborno povjerenstvo bez odgode dostavlja na adresu sjedišta udruge ili ovlaštenoj osobi udruge.

Članak 72.
Promatrač kojeg je odredila nevladina udruga kojoj je dopušteno promatranje izbora dužan je izbornom tijelu čiji rad promatra predočiti potvrdu nevladine udruge koja ga je odredila. Potvrdu izdaje i potpisuje osoba ovlaštena za zastupanje udruge, odnosno opunomoćenik kojega ta osoba ovlasti.
U potvrdi se navodi broj i datum odobrenja za promatranje rada izbornog tijela te izborno povjerenstvo koje je odobrenje izdalo.

Članak 73.
Promatraču kojega je odredila međunarodna organizacija koja djeluje u Republici Hrvatskoj (strani promatrač) status stranog promatrača odobrenjem utvrđuje Državno izborno povjerenstvo.
Prije početka praćenja izbornog postupka strani promatrači dužni su predsjedniku ili članu izbornog tijela čiji rad promatraju predočiti odobrenje iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 74.
Prije početka praćenja izbora promatrači su dužni predsjedniku ili članu izbornog tijela čiji će rad promatrati predočiti:
– promatrač političke stranke – potvrdu političke stranke koja ga je odredila,
– promatrač nevladine udruge – iskaznicu koju mu je izdalo nadležno izborno povjerenstvo,
– strani promatrač – iskaznicu koju mu je izdalo Državno izborno povjerenstvo.
Ako nadležno izborno povjerenstvo promatraču nevladine udruge, na temelju pravodobno podnesenog zahtjeva, nije izdalo iskaznicu, promatrač će se identificirati rješenjem nadležnoga županijskoga izbornog povjerenstva kojim je nevladinoj udruzi odobreno promatranje izbora i odlukom ovlaštene nevladine udruge o imenovanju promatrača.

Članak 75.
Za cijelo vrijeme promatranja promatrač je dužan nositi vidljivo istaknutu iskaznicu koju mu je izdalo nadležno izborno povjerenstvo.
Izborno tijelo čiji se rad promatra ne smije zabraniti promatranje, ali može ograničiti broj promatrača ako prostorni uvjeti ili drugi neotklonjivi razlozi ne dopuštaju istodobno promatranje svim promatračima.
Političkim strankama, biračima koji su predložili kandidate, nevladinim udrugama i međunarodnim organizacijama mora se omogućiti da imaju najmanje po jednog promatrača na biralištu ili pri izbornom tijelu.

Članak 76.
Promatrač ima pravo promatrati cjelokupni izborni postupak, glasovanje, rad izbornih tijela, te ima pravo uvida u sve izborne materijale.
Promatrač je za vrijeme promatranja dužan poštivati odredbe ovoga Zakona te pisane i usmene upute Državnoga izbornog povjerenstva, izbornih povjerenstava u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i biračkih odbora.
Izborna tijela dužna su svakom promatraču na jednak način i bez ograničenja omogućiti promatranje i praćenje svoga rada.

Članak 77.
Promatrač ima pravo biti nazočan radu izbornog povjerenstva za vrijeme održavanja sjednica, upozoravati na uočene nepravilnosti i tražiti njihovo otklanjanje.
Promatrač ima pravo davati pisane, obrazložene primjedbe na rad izbornog tijela. Primjedbe se prilažu zapisniku o radu izbornog tijela.
Promatrač ima pravo zahtijevati presliku ili prijepis zapisnika o radu izbornog tijela čiji je rad promatrao.

Članak 78.
Promatrač ne smije ometati rad izbornog tijela.
Predsjednik izbornog tijela usmeno će opomenuti promatrača koji ometa rad izbornog tijela.
Predsjednik izbornog tijela ovlašten je udaljiti promatrača, ako unatoč opomeni nastavi s ometanjem.

Članak 79.
Promatrač koji promatra rad biračkog odbora ima pravo biti nazočan radu biračkog odbora od pripremanja birališta prije otvaranja, za vrijeme glasovanja, prebrojavanja glasačkih listića i utvrđivanja rezultata glasovanja.
Promatrač ima pravo davati pisane, obrazložene primjedbe u zapisnik o radu biračkog odbora.
Birački odbor dužan je primiti primjedbu promatrača, priložiti je zapisniku o radu biračkog odbora i o tome izdati potvrdu.

Članak 80.
Promatrač može pratiti predaju izbornog materijala od strane biračkog odbora nadležnom izbornom povjerenstvu.
Promatrač smije dolaziti i odlaziti s biračkog mjesta, ne remeteći postupak glasovanja i rad biračkog odbora.
Promatrač može biti nazočan glasovanju i prebrojavanju glasova, upozoravati na nepravilnosti i tražiti njihovo otklanjanje, te u zapisnik izbornog tijela stavljati primjedbe.
Promatrač ima pravo dobiti presliku zapisnika izbornog tijela čiji je rad promatrao.

Članak 81.
Promatraču nije dopušteno:
– odgovarati na upite birača. Promatrač je dužan birača koji mu se obrati uputiti predsjedniku ili članu biračkog odbora,
– nositi oznake, značke, fotografije, promotivni ili drugi materijal koji može utjecati na birače,
– tonsko ili videosnimanje rada izbornih tijela,
– aktivno ili pasivno utjecati na birače.
Promatrač ne smije biti kandidat na izborima.

VIII. TROŠKOVI ZA PROVEDBU IZBORA

Članak 82.
Sredstva za provedbu redovitih i prijevremenih izbora općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba osiguravaju se u proračunu jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave.
U financijskom planiranju i izradi proračuna za kalendarsku godinu u kojoj se održavaju redoviti izbori, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave su dužne osigurati sredstva za provedbu izbora.

Članak 83.
Sredstvima za provedbu izbora raspolaže izborno povjerenstvo jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave.
Izborno povjerenstvo određuje način korištenja sredstava, nadzire raspodjelu i trošenje sredstava te dodjeljuje sredstva biračkim odborima.

IX. ZAŠTITA IZBORNOG PRAVA

Članak 84.
Ustavni sud Republike Hrvatske obavlja nadzor ustavnosti i zakonitosti izbora općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba i rješava izborne sporove u skladu s odredbama Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske i odredbama ovoga Zakona.

Članak 85.
Prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja ili izbora mogu podnijeti političke stranke, kandidati i zamjenici kandidata, najmanje 100 birača ili najmanje 5% birača jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave u kojoj se provodi izbor.

Članak 86.
Prigovore zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i izbora općinskih načelnika i gradonačelnika rješava županijsko izborno povjerenstvo.
Prigovore zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i izbora župana i gradonačelnika Grada Zagreba rješava Državno izborno povjerenstvo.

Članak 87.
Prigovori zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i izbora općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba podnose se nadležnom izbornom povjerenstvu u roku od 48 sati računajući od isteka dana kad je izvršena radnja na koju se stavlja prigovor.
Nadležno izborno povjerenstvo dužno je donijeti rješenje o prigovoru u roku od 48 sati od dana kada mu je dostavljen prigovor, odnosno od dana kada su mu dostavljeni izborni materijali na koje se odnosi prigovor.

Članak 88.
Ako nadležno izborno povjerenstvo, rješavajući o prigovoru, utvrdi da je bilo nepravilnosti koje mogu bitno utjecati na rezultate izbora, poništit će radnje u postupku i odrediti da se radnje ponove u roku koji mora osigurati održavanje izbora na dan za koji su raspisani.
Ako ne postoji mogućnost ponavljanja poništenih radnji iz prethodnog stavka ili ako se nepravilnosti odnose na postupak glasovanja, a bitno su utjecale na rezultat izbora, nadležno izborno povjerenstvo poništit će izbore i odrediti rok u kojem će se održati ponovljeni izbori.

Članak 89.
Protiv rješenja nadležnoga izbornog povjerenstva može se pokrenuti izborni spor podnošenjem žalbe Ustavnom sudu Republike Hrvatske.
Žalbu mogu podnijeti političke stranke, kandidati i zamjenici kandidata, najmanje 100 birača ili najmanje 5% birača jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave u kojoj se provodi izbor.
Žalba se podnosi Ustavnom sudu Republike Hrvatske putem nadležnoga izbornog povjerenstva u roku od 48 sati od dana primitka pobijanog rješenja.
Ustavni sud će o žalbi odlučiti u roku od 48 sati od primitka žalbe.

Članak 90.
Prigovor i žalba u postupku zaštite izbornog prava ne odgađaju obavljanje izbornih radnji u skladu s ovim Zakonom.

Članak 91.
Na podneske i rješenja u postupku zaštite izbornog prava po odredbama ovoga Zakona ne plaćaju se pristojbe.

X. KAZNENE ODREDBE

Članak 92.
Novčanom kaznom od 3.000,00 kaznit će se za prekršaj:
– fizička osoba za provedbu izborne šutnje (članak 26.).
Novčanom kaznom od 10.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se prekršaj:
– kandidat na izborima za povredu izborne šutnje (članak 26.).
Novčanom kaznom od 100.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se prekršaj:
– pravna osoba za povredu izborne šutnje (članak 26.).
Novčanom kaznom od 10.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj:
– odgovorna osoba u pravnoj osobi za povredu izborne šutnje (članak 26.).

XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 93.
Na dan početka primjene ovoga Zakona prestaje važiti odredba članka 38. Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (»Narodne novine«, br. 33/01., 10/02., 155/02., 45/03., 43/04., 40/05. i 44/05. – pročišćeni tekst).

Članak 94.
Odredbe članka 69. do 81. ovoga Zakona koje propisuju prava, obveze i odgovornost promatrača, te način njihova određivanja, primjenjuju se i na izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Članak 95.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se od dana stupanja na snagu odluke o raspisivanju prvih, sljedećih, redovitih izbora općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba.

Povezani članci:

1. GIP – Zbirna lista kandidata za gradonačelnika grada Zadra i Rješenja o pravovaljanosti
2. Kako bi mogli izgledati rokovi na predstojećim izborima
3. Zakon o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne samouprave

Related posts brought to you by Yet Another Related Posts Plugin.

Njegova je izjava tada bila “avangardna”, jer su na prošlim izborima stranke još pokušavale definirati neke temeljne vrijednosti i svjetonazore, što ih žele ostvariti svojim lokalnim programima. Kad se govori o upravljanju malim općinama i gradovima, doista nema mnogo mjesta za ostvarivanje nekih prepoznatljivih svjetonazorskih razlika.

Međutim, pri upravljanju većim gradovima, koji imaju i izdašnije proračune, riječ je o razvojnoj politici, pa je jasno da će se bitno razlikovati razvojni prioriteti konzervativaca, liberala ili socijaldemokrata, ali u malim općinama stranke su više smetnja nego li doprinos lokalnoj demokraciji.

Naime, takvim će jedinicama najbolje upravljati izvorni community leaderi, a face-to-face odnosi u tim sredinama predstavljaju jamstvo da nosioci izvršnih poslova neće izmaći društvenoj kontroli, a stranke samo nepotrebno unose nacionalne podjele u lokalnu sredinu. Male općine i gradovi, osim toga, mogu efikasnije funkcionirati bez formalne opozicije.

Pretpostavke za takvo poimanje lokalne samouprave bile su stvorene reformom hrvatske lokalne samouprave početkom mandata Račanove vlade, kojom je ukidanjem općinskih poglavarstava u malim lokalnim jedinicama trebala biti prevladana podjela na izvršnu i predstavničku vlast.

Njihovu je ulogu dobilo općinsko vijeće, a njemu je, opet, predsjedao načelnik općine. Ta reforma, međutim, nikad nije zaživjela i od nje se ubrzo odustalo, prije svega, zbog pogrešnog sustava izbora općinskih vijećnika, koji se biraju sa stranačkih ili neovisnih lista, a ne izravno.

Sustav az preživljavanje stranaka
Zahvaljujući izbornom sustavu u malim su lokalnim jedinicama stranke “preživjele”. Tako dugo dok u lokalnom predstavničkom tijelu prevladava stranački ključ, nije moguće reorganizirati način političkog odlučivanja koji bi omogućio prevladavanje odnosa većina-manjina i jamčio suradnju svih izabranih vijećnika u upravljanju lokalnom zajednicom.

Model, koji je sada na djelu, s izravnim izborom nosioca izvršnih poslova tek donekle “olakšava situaciju”, ali je već doveo do opadanja razine “stranačke stege” na lokalnim razinama, a time i do toga da su političke vrednote, koje pojedine političke stranke definiraju u nacionalnom političkom životu, u izbornim kampanjama znatno manje uočljive.

U malim općinama ta promjena nije loša, jer u tim lokalnim sredinama ionako nema stvarnog mjesta za temeljite i razrađene predizborne programe (tamošnja će izvršna vlast obavljati samo one poslove koje može provesti novcem kojim raspolaže, a pri odabiru prioriteta teško je definirati bilo kakve svjetonazorske ili ideologijske kriterije), ali za veće gradove i županije sigurno nije dobra.

Uoči ovih lokalnih izbora tako niti na razinama na kojima je moguća jasna razlika u odabiru prioriteta nema ozbiljne ponude političkih programa. Iako ćemo predstavnička tijela opet birati sa stranačkih ili neovisnih lista, one predstavljaju samo “privjesak” kandidatu za nosioca izvršnih poslova, a u izbornoj su utrci shvaćene uglavnom kao stvaranje logistike za buduću lokalnu i regionalnu vlast.

U Zagrebu, doduše, odnos između SDP-ova gradonačelničkog kandidata i liste te stranke za gradsku skupštinu nije takav, ali to ne govori o tome da bi ova stranka nastojala u gradu uspostaviti drukčiji funkcionalni model odnosa između izvršne i predstavničke vlasti, nego svjedoči o krizi odnosa u najjačoj gradskoj stranačkoj organizaciji i o prelijevanju te krize u lokalnu političku arenu.

Parole, parole, parole…
Kampanja za lokalne izbore tako se “personalizirala”, ali ne na taj način da bi se stvorila jasna slika o tome koje su osobe najsnažniji lokalni zastupnici određenih svjetonazora i vrijednosti, odnosno da bi bio prepoznatljivo tko je ključni akter u određenoj programskoj razvojnoj ponudi.

Dogodilo se da se kampanja svodi na to da se biračima nude osobe koje su stranke u prethodnom razdoblju prepoznale kao svoje najprihvatljivije aktere u lokalnoj sredini, a da definiranu programsku ponudu nastoje nadomjestiti svojevrsnom catch all retorikom, dakle, retorikom koja nije niti programski niti vrijednosno jasno definirana nego se njome nastoji pridobiti što širi krug birača.

Posljedice takve promjene mogu, do neke mjere, biti dobre. Naime, nakon nekog vremena takva bi strategija mogla dovesti do smanjivanja razine negativne ideologiziranosti društva.

Međutim, domet promjene čak je i pri tome vrlo ograničen, jer se i dalje održava temeljni društveni rasjed – onaj na dio društva kome je prihvatljiv SDP, a posve neprihvatljiv HDZ, i onaj čiji su prioriteti posve suprotni. Štoviše, on postaje samorazumljivom pretpostavkom političkoga opredjeljivanja i produbljuje se, iako je iracionalan.

S druge strane zaoštrava se opasnost da će samo još više dobiti maha slavno Peterovo načelo – ono koje nas podučava da ljudi u hijerarhijama napreduju tako dugo dok ne dođu do razine svoje nesposobnosti, a kad je dosegnu, čvrsto se cementiraju na položajima.

Ovakva je personalizacija lokalnih izbora u prvi plan kandidiranja, naime, za nosioce izvršnih poslova izbacila one za koje njihove stranačke organizacije misle da mogu pobijediti na izborima, ali pokazat će se da sposobnost pobjeđivanja na izborima nije istovjetna sposobnosti za obavljanje izvršnih poslova.

Pobjedom na izborima mnogi će simpatični politički akteri, ali bez jasno definiranih programa i razrađenih vrijednosnih prioriteta, doći od razine svoje nesposobnosti i potom barem četiri godine ustrajno zauzimati mjesto u hijerarhiji za koje su nesposobni.

Zbog nepostojanja jasnih predizbornih programa i nedostatka definiranih prioriteta ta će nesposobnost ostati u dobroj mjeri prikrivena, jer zapravo neće biti kriterija po kome bi birači mogli tijekom mandata vrednovati njihov rad.

Autor: Davor Gjenero

Izvor: Net.hr

Kliknite na linkove na kraju retka za više tekstova na slijedeće teme: lokalni izbori i predizborna kampanja.

Povezani članci:

1. Predizborna kampanja bit će kaotična i naklonjena onima s najviše novca
2. Saborska rasprava o braniteljima postala podmukla predizborna kampanja
3. U Omišlju kampanja i na prometnim znakovima

Related posts brought to you by Yet Another Related Posts Plugin.

Predsjedništvo Socijaldemokratske partije jučer kasno poslijepodne održalo je sastanak s jedinim ciljem – kako u Zagrebu zadržati vlast.

Prema rezultatima dviju nezavisnih anketa, provodile su ih agencije GfK za HDZ i Puls za SDP, kako neslužbeno doznajemo, Kregarova popularnost među biračima ozbiljno raste, dok Bandić stagnira i na svoju stranu ne privlači nove birače.

Potop Mesića i HDZ-a
U prvom izbornom krugu prema HDZ-ovom istraživanju za Bandića se odlučuje 30 posto glasača, a prema SDP-ovom za njega bi glasalo 36 posto Zagrepčana. Kregar pak prema prvom istraživanju dobiva 18 posto glasova, a prema drugom čak 20,5 posto.

Njegovim glasovima treba, doduše oprezno, pribrojiti i 7 posto njegova koalicijskog partnera Velimira Sriće, čime Kregar premoćno osigurava drugi krug u kojem je potpuno izjednačen s Bandićem. Naime, HDZ-ov kandidat Jasen Mesić ni po jednom istraživanju nije ni blizu drugog kruga jer mu anketa GfK daje 12 posto glasova, a Pulsova mršavih 8 posto.

Time se ostvaruje ono od čega je Socijaldemokratska partija najviše strahovala – da će Bandić protiv sebe imati kandidata kojega Zagrepčani doživljavaju ljevičarem. No, još veći problem od SDP-a ima HDZ, kojem je Milan Bandić oteo većinu birača. Vladajuća stranka tako nizak rejting u Zagrebu nikada nije imala, pa čak ni kada se 2005. godine nikako nisu mogli odlučiti tko će predvoditi njihovu listu pa je taj zadatak na sebe nevoljko preuzela Marina Matulović Dropulić.

Kregara SDP ipak ne namjerava izravno napasti jer, priznao nam je jedan njihov dužnosnik, nema čime. Jedino što mu mogu prigovoriti jest da nema iskustva u javnoj upravi. Kregarovom usponu uz moto “Čiste ruke” SDP se namjerava suprotstaviti kandidatima za Skupštinu koji bi trebali kontrolirati Milana Bandića, a koji nisu kompromitirani u njegovim mnogobrojnim aferama.

No, nešto slično obećavao je i Ivica Račan prije izbora 2005. godine, kada je planirao ustrojiti posebno stranačko tijelo za kontroliranje zagrebačkog gradonačelnika. Unatoč Račanovu obećanju, uz Bandićevo se ime, kao gradonačelnika i jedinog člana Skupštine Zagrebačkog holdinga, veže više afera nego ikada prije.

Rasap na ljevici
SDP Kregara neće napadati ni zbog eventualne poslijeizborne koalicije. Nadaju se, naime, da će od njegove liste dobiti potporu uspije li Bandić ipak osvojiti vlast. Jedan od dužnosnika stranke ustvrdio je da se na zagrebačkoj sceni događa “potpuni rasap na ljevici” koji treba po svaku cijenu zaustaviti. Dokaz je tomu i prema anketama i iznimno slab rejting HNS-a, koji jedva prelazi izborni prag od pet posto. Pritom je čak 58 posto Zagrepčana nezadovoljno gradskom vlašću, samo je 4 posto zadovoljno, a ostali su neopredijeljeni.

Izvor: Vecernji.hr

Kliknite na linkove na kraju retka za više tekstova na slijedeće teme: Milan Bandić i Josip Kregar.

Povezani članci:

1. Izborno povjerenstvo: Thompson može pjevati, Kregar i Bandić su ionako ljevičari
2. Bandić i Kregar za Zagreb će se boriti u drugom izbornom krugu
3. Usprkos aferama Bandić i dalje najpoželjniji

Related posts brought to you by Yet Another Related Posts Plugin.

LOKALNI IZBORI 2009.- Dva mjeseca uoči lokalnih izbora Globus počinje seriju tekstova u kojima će analizirati izborne programe i izglde kandidata u najvećim gradovima. U broju od 4. ožujka bavi se Splitom.

Globusova telefonska anketa na uzorku od 600 Splićana pokazuje da dva mjeseca prije lokalnih izbora veletrgovac Željko Kerum može računati na 35 posto glasova, SDP-ovac Ranko Ostojić na 21 posto, HDZ-ovac Ivan Kuret na 10 posto i svi preostali samo na 7 posto. No, anketa otkriva, također, značajnu apstinenciju: samo 51 posto ispitanika planira izaći na izbore.

Članak autorice Jasne Babić je preuzet s globus.hr, a možete ga pročitati ovdje.

Povezani članci:

1. Kerumu glas daju i birači SDP-a i HDZ-a
2. Kerum i dalje najpoželjniji splitski gradonačelnik
3. U splitskoj su utrci samo Ostojić i Kerum

Related posts brought to you by Yet Another Related Posts Plugin.

Kako doznajemo, stranka je za mladu ekonomisticu i saborsku zastupnicu angažirala jednu zagrebačku agenciju koja će se pozabavit imidžem, ali i drugim važnim “alatima” u osvajanju simpatija glasača, kao što je priprema za medijske nastupe. – Točno je da ću u dogovoru sa savjetima stručnjaka poraditi i na svom izgledu, to nije ništa neuobičajeno; iskreno, bilo mi je drago kad mi je to predloženo. Moj stil odijevanja prilagođen je užurbanom ritmu koji živim na relaciji Zagreb – Rijeka. Uglavnom su u pitanju odijela i kostimi jednostavnog kroja – kaže nam Buterin, koja ne bi pristala na radikalnu promjenu izgleda. – Mislim da su najvažnije političke poruke koje upućujem biračima, a one moraju korespondirati s mojim izgledom i načinom ponašanja. Po prirodi sam staložena, nekonfliktna osoba, no te ne znači da neću znati odgovoriti na grube napadepolitičkih protivnika ako ih bude – dodaje.

Buterin, 34-godišnja magistrica ekonomije koja je svoje radno mjesto na Ekonomskom fakultetu “zamrznula” s ulaskom u saborske klupe, jedina je žena u utrci za čelnu funkciju kvarnerske metropole, što je smišljeni HDZ-ov odabir u napadu na do sada neosvojenu utvrdu SDP-a. Po stažu najdugovječniji riječki gradonačelnik Vojko Obersnel neće imati modno-stilističke pripreme za kampanju, ali se već godinama o njegovu političkom imidžu sustavno brine Zinka Bardić iz agencije Madison.

- Da imam novog kandidata, vjerojatno bih i ja sugerirala da se posavjetujemo s modnim stručnjakom – kaže Bardić, a Obersnel pak dodaje da neće u kupnju nove garderobe.

PGS-ov kandidat, bivši saborski zastupnik Nikola Ivaniš, već 15 godina nosi prepoznatljiv modni detalj, naušnicu morčića i kaže ne misli mijenjati imidž. – Moja supruga moj je modni stilist već 32 godine, ona mi odabire košulje i kravate koje doduše rijetko nosim – kazao je Ivaniš.

Rijeka je imala samo jednu ženu gradonačelnicu

Rijeka je u novijoj povijesti imala samo jednu ženu na čelnoj funkciji grada – Nedu Andrić, za čijeg je mandata sagrađena bakarska Koksara zbog čega je u javnosti pobrala mnogo negativnih poena, ali s druge strane, upravo je ona početkom 70-ih sagradila prve kilometre autoceste do Zagreba, najvažnijeg infrastrukturnog projekt za ovu regiju.

Članak autorice Nevenke Horvat prenosimo s Jutarnji.hr.

Povezani članci:

1. Buterin: Riječka vlast nije u funkciji razvoja grada
2. “Nakon drugog kruga pobijeđujemo po prvi put u Rijeci”
3. Obersnel ukrao Buterinine antirecesijske ideje?

Related posts brought to you by Yet Another Related Posts Plugin.

OBRAČUN BIVŠIH SAVEZNIKA – Globusovo istraživanje o rejtingu kandidata za gradonačelnika Osijeka pokazuje da šef HSP-a nije glavni favorit: župan Krešimir Bubalo iz HDSSB-a ozbiljno se priprema da mu preotme mjesto.

Ako opet nešto ne poremeti sudski raspored, tjedan-dva prije održavanja lokalnih izbora završava proces protiv Branimira Glavaša, nekadašnjeg HDZ-ovca, potom osnivača i šefa HDSSB-a, koji je optužen za ratne zločine nad srpskim civilima iz 1991.
Premda sudski pravorijek, kakav god bio, ništa ne mijenja brojnost Glavaševih poklonika i protivnika, taj pravosudni događaj određuje predizbornu atmosferu u Osijeku, čak mnogo dublje nego nova pravila o neposrednom izboru gradonačelnika.

Cijeli članak pročitajte ovdje.

Povezani članci:

1. Glavašev izborni džihad
2. Glavašev suradnik u seks skandalu
3. Osječke stranke otkrile modele financiranja kampanje

Related posts brought to you by Yet Another Related Posts Plugin.

“Budimo realni” slogan je s kojim će koalicija HSP-HDZ-HSU, koja za gradonačelnika podupire Antu Đapića, krenuti u borbu za glasove Osječana.

Budimo realni, koalicija u kojoj imamo vodeću stranku u državi i gradu ima najveće izglede za pobjedu – zaključio je dogradonačelnik Osijeka Gordan Matković.

Povezani članci:

1. Izborni program koalicije HDZ-HSP-HSU
2. Osječke stranke otkrile modele financiranja kampanje
3. Osijek: Gradska kampanja koalicije HDSSB-HNS pod sloganom ‘Snaga grada’

Related posts brought to you by Yet Another Related Posts Plugin.

Prije mjesec dana u Zagrebu je održan stručni skup „Lokalna samouprava i izravni izbori – neizvjesnosti prije i nakon izbora“ koji su zajednički organizirali Pravni fakultet u Zagrebu i GONG.

Na skupu su predstavljene analize izazova te mogućih problema na predstojećim lokalnim izborima, kao i mogući problemi u funkcioniranju općina, gradova i županija nakon lokalnih izbora.
Dr. sc. Robert Podolnjak je u svom izlaganju predstavio pozitivne i negativne strane izravnog izbora. Između ostalog kao pozitivne strane izravnog izbora vidi veću legitimnost te smanjenje političke korupcije, što bi moglo rezultirati stabilnijom izvršnom vlasti. Dr. Podolnjak je tako objasnio i da izabrani načelnici, gradonačelnici i župani neće novim sustavom, kako se uglavnom misli, imati veće, već zapravo manje ovlasti no što su imali, jer raspuštanjem poglavarstava dio ovlasti prelazi na predstavnička tijela, npr. upravljanje imovinom. Negativne strane izravnog izbora, prema mišljenju dr. Podolnjaka ogledaju se u prvom redu u tome što ovaj model izravnog izbora predstavlja američki model koji ne odgovara hrvatskom političkom sustavu, a osim toga navedeni model nije do kraja razrađen jer je propustio regulirati neka od ključnih područja, primjerice, preciznije odrediti ovlasti izvršne vlasti i predstavničkoga tijela. Podolnjak nadalje ističe da s obzirom da je predviđeno da se i zamjenici također izravno biraju, nema razloga da čelnike, ukoliko im iz nekog razloga prestane mandat, ne mijenjaju njihovi zamjenici kao što je to slučaj u SAD-u (iako se postavlja pitanje koji od dva). Predviđenim modelom, u Hrvatskoj čelnika ne zamjenjuje zamjenik nego se moraju raspisati prijevremeni izbori za obje funkcije. Postavlja se pitanje i što ako zamjeniku prestane mandat? U europskim zemljama, primjerice u Sloveniji, uobičajeno je da zamjenika bira sam čelnik, čime se potiču poslijeizborne koalicije. Predviđenim modelom u Hrvatskoj po kojem se zamjenici biraju izravno, ugrožava se stabilnost lokalne vlasti jer tko će zamijeniti zamjenika ukoliko on prestane obnašati svoju dužnost?!

Dr. sc. Ivan Koprić je istaknuo ulogu građana u općinama, gradovima i županijama te razmotrio donosi li eventualna demokratizacija lokalne razine i bolju efikasnost jedinica lokalne samouprave. Prema njemu, postoji deficit demokratske kulture u jedinicama na lokalnoj razini, a i civilno društvo u njima je nerazvijeno, odnosno gotovo da ga i nema. U istraživanju koje je proveo dr. sc. Koprić pokazalo se da se u svim zemljama regije izvršna vlast ponašala slično bez obzira na koji način bila izabrana, izravno ili od strane predstavničkog tijela. Dr. sc. Koprić zapitao se podržavamo li ovim sustavom promjenu političke kulture ili oživljavamo autoritarnu političku kulturu?
Prof. dr. Nenad Zakošek također je upozorio na demokratski deficit na lokalnoj razini, kao i na smanjenje participacije građana. Izravnim izborom, on predviđa, participacija će biti veća samo u sredinama u kojima će se pojaviti kvalitetan opozicijski kandidat, tj. u kojima će doći do stvarnog natjecanja među kandidatima.

Novi model izbora, prema njemu, dovodi i do snažne personalizacije politike. Izravni izbori privući će bogate pojedince koji će ulaziti u različite koalicije te na taj način pokušati doći na vlast, tj. svoju društvenu moć pretvoriti u političku moć.

Loša strana novog modela, prema dr. Zakošeku jesu i nedovoljno razrađeni kontrolni mehanizmi izvršne vlasti. Postoji opasnost da će se sve svesti na „podjelu plijena“ dolaskom na vlast, što predstavlja plodno tlo za stvaranje klijentelizma.

Dr. Zakošek ističe da će političke stranke u svakom slučaju biti u prednosti u odnosu na nezavisne kandidate jer imaju stranačku infrastrukturu neophodnu za organiziranje predizborne kampanje.

Ipak, prema njegovu mišljenju, izravan izbor na lokalnim izborima predstavlja šansu za veću demokratizaciju, no uz određene preduvjete: nadopunu pravnog okvira određenim mehanizmima poput jače kontrole te reguliranja financiranja kampanja, a sve s ciljem sprječavanje pojave klijentelizma.

Kao nedvojbeni motiv za uvođenje novog modela, dr. Zakošek smatra demokratski deficit, tj. činjenicu da birači u dosadašnjem modelu nisu imali načina da odlukom odrede tko će obnašati vlast. Tako se participacija na izborima smanjivala i pala na 40% što je zabrinjavajuće. Sad neće biti dvojbi oko volje birača, a povećat će se i konkurencija. Dr. Zakošek skreće pozornost i na činjenicu da su i u Europi prisutne tendencije ka personalizaciji politike.

Mr. sc. Vanja Škorić, pravna savjetnica GONG-a, iznijela je primjedbe i probleme u vezi pravnog okvira za lokalne izbore i funkcioniranja lokalne samouprave.

Kako je mr. sc. Škorić naglasila, odredbe koje reguliraju pitanje financiranja izborne kampanje površne su, tj. ne reguliraju ključna područja, i u velikoj su mjeri nejasne. Zakon o financiranju političkih stranaka, nezavisnih lista i kandidata će se dijelom primjenjivati u izbornoj kampanji, pri čemu su limiti na iznose donacija previsoki, ne postoje limiti na potrošnju u kampanji, nema sankcija za neobjavljivanje privremenih i završnih izvještaja o primljenim i utrošenim sredstvima, a kandidati opet mogu prikazivati stranke kao donatore (kao na predsjedničkim izborima 2005.).

Mr. sc. Škorić je upozorila i na probleme u vezi medijskog praćenja kampanje za lokalne izbore. Lokalna sredstva javnog informiranja dužna su svim kandidatima omogućiti iznošenje i obrazlaganje izbornog programa. Međutim, što ukoliko mediji ne poštuju ovu odredbu? Ne postoje sankcije niti Etičko povjerenstvo koje bi nadziralo medijsku kampanju tijekom izbora. Nadalje, nije detaljnije propisano koje su točno obveze lokalnih medija, uz razdvajanje privatnih medija od javnih.
Kao i na prošlim parlamentarnim izborima, u mnoštvu poruka birači opet neće biti kvalitetno informirani.

ZAKLJUČAK

Usprkos brojnim neslaganjima, zaključeno je da izravni izbori svakako predstavljaju izvor jačeg legitimiteta. Izravni izbori mogu biti šansa za demokratizaciju, ukoliko se sustav nadopuni:
- dodatnim mehanizmima kontrole, odnosno nadzora,
- pojačanim upravljačkim kapacitetima,
- olakšavanjem smjenjivosti,
- detaljno propisanim djelokrugom, odnosno nadležnostima predstavničke i izvršne vlasti,
- otklanjanjem tehničkih nedostataka u vezi izbora, s posebnim naglaskom na medijske kampanje te financiranje kampanja.

PREPORUKE

Sudionici skupa složili su se da je nužno riješiti nedoumice, nedorečenosti i dvojbe koje su iznijete u raspravi te je upućen apel Vladi i Saboru da u što skorijem roku izmijene, usvoje te usklade propise koji reguliraju pitanje lokalnih izbora i funkcioniranja lokalne samouprave.

U nastavku navodimo preporuke za uklanjanje brojnih praznina i otvorenih pitanja te kolizija i neusklađenosti koje su predstavljene na skupu.

1. Što prije jasno definirati ovlasti izvršne vlasti i ovlasti predstavničke vlasti. Nužno je usvojiti i uskladiti zakone koji definiraju ovlasti i obaveze lokalne samouprave.

2. Zakonom, a ne statutom definirati odnos i procedure između izvršne vlasti i predstavničkog tijela (pitanja vijećnika, polugodišnja izvješća, izvješća o pojedinim pitanjima, dužnost prisustvovanja čelnika izvršne vlasti sjednicama predstavničkog tijela, jasne kriterije za određivanje plaće čelniku i zamjeniku).

3. Ublažiti učinke kohabitacije, primjerice, postojanjem neutralnog arbitra (Ustavni sud) što je preporuka prof. Podolnjaka, a na tragu preporuka Venecijanske komisije.

4. Osigurati učinkovitu kontrolu/nadzor nad radom izvršne vlasti u smislu kontrole pojedinačnih akata i financijskog poslovanja.

5. Ukoliko izvršnim čelnicima prestane mandat prije vremena, nema razloga da ih ne zamjenjuje njihov zamjenik, umjesto da se raspisuju novi izbori. No, treba odrediti tko u tom slučaju zamjenjuje načelnika, prvi ili drugi zamjenik?

6. U slučaju odlaska na drugu dužnost zamjenika čelnika ili činjenicom njegove smrti, izvršna vlast će otežano funkcionirati do kraja mandata. Jedno od rješenja može biti da čelnik, u dogovoru s koalicijskim partnerom, imenuju novog zamjenika, uz ili bez potvrde predstavničkog tijela kako bi se osigurala stabilnost i mogućnost obavljanja svih funkcija u nadležnosti općina, gradova i županija.

7. Razmisliti o uvođenju profesionalnog voditelja administracije koji ne bi ovisio o promjeni vlasti i rezultatima izbora te je stoga nužno detaljno utvrditi odnos između izvršne vlasti i upravljačkog aparata, tj. pročelnika.

8. Uskladiti sve statute općina, gradova i županija sa zadnjim potvrđenim popisom birača kako bi se osigurala zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u skladu s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina, a Vlada bi trebala obavljati nadzor usklađivanja statuta općina, gradova i županija s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina.

9. Regulirati financiranje izbornih kampanja: sniziti limite na iznose donacija, uvesti limite na potrošnju u kampanji, obvezati sve kandidacijske liste na izborima za predstavnička tijela na objavu prijevremenih i završnih izvještaja te uvesti sankcije za neobjavljivanje privremenih i završnih izvještaja o primljenim i utrošenim sredstvima, osigurati neovisan nadzor financiranja kampanja te objavu svih financijskih izvještaja na jednom mjestu (internetska stranica) kao i rezultata po biračkim mjestima (internetske stranice DIP-a).

10. Srediti evidenciju prebivališta kako bi se mogao utvrditi realan broj birača s obzirom na činjenicu da postoji mogućnost pokretanja opoziva od strane birača te izglasavanja opoziva na „referendumu“.

11. Organizirati nacionalnu kampanju informiranja i edukacije birača o lokalnim izborima i novom sustavu raspodjele ovlasti u lokalnoj i područnoj samoupravi.

12. Razgraničiti obveze lokalnih medija u privatnom i javnom vlasništvu te uvesti kvalitetniji model jednakosti predstavljanja kandidata i lista, primjerice, razmjerno predstavljanja programa kandidata koji ne bi svim kandidatima i strankama osiguravao jednak medijski prostor, nego bi se temeljio na rezultatima potpore biračkog tijela, primjerice anketa, ili stranačkoj zastupljenosti u vijeću ili skupštini.

13. Kod zaštite izbornog prava potrebno je odrediti da svi prigovori u žalbenom postupku protiv odluka općinskih, gradskih i županijskih izbornih povjerenstava moraju doći na odlučivanje u DIP, a ne automatski na Ustavni sud, kako bi se rasteretio Ustavni sud.

14. Ujednačiti i olakšati tehničku provedbu izboru (uvesti „čistu“ d’Hondtovu metodu kako ne bi dolazilo do prekomjernih mandata) te jasno odrediti ima li kandidat za načelnika, gradonačelnika i župana pravo u isto vrijeme kandidirati se i za predstavničko tijelo ili biti nositelj liste za predstavničko tijelo?!

Cijeli tekst pogledajte na gong.hr.

Povezani članci:

1. Kada se održavaju lokalni izbori?
2. Jedino pravilo lokalnih izbora: “Nema pravila”
3. Nitko ne zna koliko državu stoje izbori

Related posts brought to you by Yet Another Related Posts Plugin.

Izvrstan tekst profesora Gianpietra Mazzolenia pokazuje kako ‘personalizirani lideri’ mogu vratiti povjerenje građana u politiku i potaknuti građane da se uključe u politiku. Da li je Mazzoleni zapravo najavio Obamu i može li se Mazzoleniev koncept ‘personaliziranih lidera’ primjenjiti i na naše lokalne izbore pročitajte  u ovom tekstu: mazzoleni.pdf

Nema povezanih članaka.

Related posts brought to you by Yet Another Related Posts Plugin.

Personalizacija je povećan interes medija za kandidate i stranačke lidere, a na štetu stranačkih programa i ideologija, te na njihovu sve važniju ulogu unutar stranačkih struktura, kabineta i izbornih kampanja što je prije svega posljedica slabljenja ideoloških rascjepa, razvoja novih medijskih tehnologija i munjevitog širenja medijskog tržišta.

Ako je ovo prekomplicirano pogledajte jedan od spotova iz zadnje pobjedničke kampanje Silvija Berlusconija.

U nastavku pogledajte još jedan iz serije fantastičnih izbornih spotova, ovoga puta Lopeza Muprhya iz Argentine:

Ako vas zanima što su još predavači imali reći o personalizaciji i lokalnim izborima pogledajte kopiju predavanja.

Povezani članci:

1. Web stranice kandidata na lokalnim izborima
2. Unatoč zakonskoj obvezi kandidati na lokalnim izborima skrivaju donatore
3. Što učiniti da se poveća zastupljenost žena na lokalnim izborima?

Related posts brought to you by Yet Another Related Posts Plugin.