Glavašev klon pretekao Đapića

Članak autorice Jasne Babić je preuzet iz Globusa, broj 953.

OBRAČUN BIVŠIH SAVEZNIKA – Globusovo istraživanje o rejtingu kandidata za gradonačelnika Osijeka pokazuje da šef HSP-a nije glavni favorit: župan Krešimir Bubalo iz HDSSB-a ozbiljno se priprema da mu preotme mjesto.

Ako opet nešto ne poremeti sudski raspored, tjedan-dva prije održavanja lokalnih izbora završava proces protiv Branimira Glavaša, nekadašnjeg HDZ-ovca, potom osnivača i šefa HDSSB-a, koji je optužen za ratne zločine nad srpskim civilima iz 1991.
Premda sudski pravorijek, kakav god bio, ništa ne mijenja brojnost Glavaševih poklonika i protivnika, taj pravosudni događaj određuje predizbornu atmosferu u Osijeku, čak mnogo dublje nego nova pravila o neposrednom izboru gradonačelnika.

Cijeli članak pročitajte ovdje.

‘Budimo realni’, slogan koalicije HSP-HDZ-HSU za osječke izbore

Vijest je preuzeta s vecernji.hr.

“Budimo realni” slogan je s kojim će koalicija HSP-HDZ-HSU, koja za gradonačelnika podupire Antu Đapića, krenuti u borbu za glasove Osječana.

Budimo realni, koalicija u kojoj imamo vodeću stranku u državi i gradu ima najveće izglede za pobjedu – zaključio je dogradonačelnik Osijeka Gordan Matković.

Stručni skup “Lokalna samouprava i izravni izbori – neizvjesnosti prije i nakon izbora”

Prije mjesec dana u Zagrebu je održan stručni skup „Lokalna samouprava i izravni izbori – neizvjesnosti prije i nakon izbora“ koji su zajednički organizirali Pravni fakultet u Zagrebu i GONG.

Na skupu su predstavljene analize izazova te mogućih problema na predstojećim lokalnim izborima, kao i mogući problemi u funkcioniranju općina, gradova i županija nakon lokalnih izbora.
Dr. sc. Robert Podolnjak je u svom izlaganju predstavio pozitivne i negativne strane izravnog izbora. Između ostalog kao pozitivne strane izravnog izbora vidi veću legitimnost te smanjenje političke korupcije, što bi moglo rezultirati stabilnijom izvršnom vlasti. Dr. Podolnjak je tako objasnio i da izabrani načelnici, gradonačelnici i župani neće novim sustavom, kako se uglavnom misli, imati veće, već zapravo manje ovlasti no što su imali, jer raspuštanjem poglavarstava dio ovlasti prelazi na predstavnička tijela, npr. upravljanje imovinom. Negativne strane izravnog izbora, prema mišljenju dr. Podolnjaka ogledaju se u prvom redu u tome što ovaj model izravnog izbora predstavlja američki model koji ne odgovara hrvatskom političkom sustavu, a osim toga navedeni model nije do kraja razrađen jer je propustio regulirati neka od ključnih područja, primjerice, preciznije odrediti ovlasti izvršne vlasti i predstavničkoga tijela. Podolnjak nadalje ističe da s obzirom da je predviđeno da se i zamjenici također izravno biraju, nema razloga da čelnike, ukoliko im iz nekog razloga prestane mandat, ne mijenjaju njihovi zamjenici kao što je to slučaj u SAD-u (iako se postavlja pitanje koji od dva). Predviđenim modelom, u Hrvatskoj čelnika ne zamjenjuje zamjenik nego se moraju raspisati prijevremeni izbori za obje funkcije. Postavlja se pitanje i što ako zamjeniku prestane mandat? U europskim zemljama, primjerice u Sloveniji, uobičajeno je da zamjenika bira sam čelnik, čime se potiču poslijeizborne koalicije. Predviđenim modelom u Hrvatskoj po kojem se zamjenici biraju izravno, ugrožava se stabilnost lokalne vlasti jer tko će zamijeniti zamjenika ukoliko on prestane obnašati svoju dužnost?!

Dr. sc. Ivan Koprić je istaknuo ulogu građana u općinama, gradovima i županijama te razmotrio donosi li eventualna demokratizacija lokalne razine i bolju efikasnost jedinica lokalne samouprave. Prema njemu, postoji deficit demokratske kulture u jedinicama na lokalnoj razini, a i civilno društvo u njima je nerazvijeno, odnosno gotovo da ga i nema. U istraživanju koje je proveo dr. sc. Koprić pokazalo se da se u svim zemljama regije izvršna vlast ponašala slično bez obzira na koji način bila izabrana, izravno ili od strane predstavničkog tijela. Dr. sc. Koprić zapitao se podržavamo li ovim sustavom promjenu političke kulture ili oživljavamo autoritarnu političku kulturu?
Prof. dr. Nenad Zakošek također je upozorio na demokratski deficit na lokalnoj razini, kao i na smanjenje participacije građana. Izravnim izborom, on predviđa, participacija će biti veća samo u sredinama u kojima će se pojaviti kvalitetan opozicijski kandidat, tj. u kojima će doći do stvarnog natjecanja među kandidatima.

Novi model izbora, prema njemu, dovodi i do snažne personalizacije politike. Izravni izbori privući će bogate pojedince koji će ulaziti u različite koalicije te na taj način pokušati doći na vlast, tj. svoju društvenu moć pretvoriti u političku moć.

Loša strana novog modela, prema dr. Zakošeku jesu i nedovoljno razrađeni kontrolni mehanizmi izvršne vlasti. Postoji opasnost da će se sve svesti na „podjelu plijena“ dolaskom na vlast, što predstavlja plodno tlo za stvaranje klijentelizma.

Dr. Zakošek ističe da će političke stranke u svakom slučaju biti u prednosti u odnosu na nezavisne kandidate jer imaju stranačku infrastrukturu neophodnu za organiziranje predizborne kampanje.

Ipak, prema njegovu mišljenju, izravan izbor na lokalnim izborima predstavlja šansu za veću demokratizaciju, no uz određene preduvjete: nadopunu pravnog okvira određenim mehanizmima poput jače kontrole te reguliranja financiranja kampanja, a sve s ciljem sprječavanje pojave klijentelizma.

Kao nedvojbeni motiv za uvođenje novog modela, dr. Zakošek smatra demokratski deficit, tj. činjenicu da birači u dosadašnjem modelu nisu imali načina da odlukom odrede tko će obnašati vlast. Tako se participacija na izborima smanjivala i pala na 40% što je zabrinjavajuće. Sad neće biti dvojbi oko volje birača, a povećat će se i konkurencija. Dr. Zakošek skreće pozornost i na činjenicu da su i u Europi prisutne tendencije ka personalizaciji politike.

Mr. sc. Vanja Škorić, pravna savjetnica GONG-a, iznijela je primjedbe i probleme u vezi pravnog okvira za lokalne izbore i funkcioniranja lokalne samouprave.

Kako je mr. sc. Škorić naglasila, odredbe koje reguliraju pitanje financiranja izborne kampanje površne su, tj. ne reguliraju ključna područja, i u velikoj su mjeri nejasne. Zakon o financiranju političkih stranaka, nezavisnih lista i kandidata će se dijelom primjenjivati u izbornoj kampanji, pri čemu su limiti na iznose donacija previsoki, ne postoje limiti na potrošnju u kampanji, nema sankcija za neobjavljivanje privremenih i završnih izvještaja o primljenim i utrošenim sredstvima, a kandidati opet mogu prikazivati stranke kao donatore (kao na predsjedničkim izborima 2005.).

Mr. sc. Škorić je upozorila i na probleme u vezi medijskog praćenja kampanje za lokalne izbore. Lokalna sredstva javnog informiranja dužna su svim kandidatima omogućiti iznošenje i obrazlaganje izbornog programa. Međutim, što ukoliko mediji ne poštuju ovu odredbu? Ne postoje sankcije niti Etičko povjerenstvo koje bi nadziralo medijsku kampanju tijekom izbora. Nadalje, nije detaljnije propisano koje su točno obveze lokalnih medija, uz razdvajanje privatnih medija od javnih.
Kao i na prošlim parlamentarnim izborima, u mnoštvu poruka birači opet neće biti kvalitetno informirani.

ZAKLJUČAK

Usprkos brojnim neslaganjima, zaključeno je da izravni izbori svakako predstavljaju izvor jačeg legitimiteta. Izravni izbori mogu biti šansa za demokratizaciju, ukoliko se sustav nadopuni:
- dodatnim mehanizmima kontrole, odnosno nadzora,
- pojačanim upravljačkim kapacitetima,
- olakšavanjem smjenjivosti,
- detaljno propisanim djelokrugom, odnosno nadležnostima predstavničke i izvršne vlasti,
- otklanjanjem tehničkih nedostataka u vezi izbora, s posebnim naglaskom na medijske kampanje te financiranje kampanja.

PREPORUKE

Sudionici skupa složili su se da je nužno riješiti nedoumice, nedorečenosti i dvojbe koje su iznijete u raspravi te je upućen apel Vladi i Saboru da u što skorijem roku izmijene, usvoje te usklade propise koji reguliraju pitanje lokalnih izbora i funkcioniranja lokalne samouprave.

U nastavku navodimo preporuke za uklanjanje brojnih praznina i otvorenih pitanja te kolizija i neusklađenosti koje su predstavljene na skupu.

1. Što prije jasno definirati ovlasti izvršne vlasti i ovlasti predstavničke vlasti. Nužno je usvojiti i uskladiti zakone koji definiraju ovlasti i obaveze lokalne samouprave.

2. Zakonom, a ne statutom definirati odnos i procedure između izvršne vlasti i predstavničkog tijela (pitanja vijećnika, polugodišnja izvješća, izvješća o pojedinim pitanjima, dužnost prisustvovanja čelnika izvršne vlasti sjednicama predstavničkog tijela, jasne kriterije za određivanje plaće čelniku i zamjeniku).

3. Ublažiti učinke kohabitacije, primjerice, postojanjem neutralnog arbitra (Ustavni sud) što je preporuka prof. Podolnjaka, a na tragu preporuka Venecijanske komisije.

4. Osigurati učinkovitu kontrolu/nadzor nad radom izvršne vlasti u smislu kontrole pojedinačnih akata i financijskog poslovanja.

5. Ukoliko izvršnim čelnicima prestane mandat prije vremena, nema razloga da ih ne zamjenjuje njihov zamjenik, umjesto da se raspisuju novi izbori. No, treba odrediti tko u tom slučaju zamjenjuje načelnika, prvi ili drugi zamjenik?

6. U slučaju odlaska na drugu dužnost zamjenika čelnika ili činjenicom njegove smrti, izvršna vlast će otežano funkcionirati do kraja mandata. Jedno od rješenja može biti da čelnik, u dogovoru s koalicijskim partnerom, imenuju novog zamjenika, uz ili bez potvrde predstavničkog tijela kako bi se osigurala stabilnost i mogućnost obavljanja svih funkcija u nadležnosti općina, gradova i županija.

7. Razmisliti o uvođenju profesionalnog voditelja administracije koji ne bi ovisio o promjeni vlasti i rezultatima izbora te je stoga nužno detaljno utvrditi odnos između izvršne vlasti i upravljačkog aparata, tj. pročelnika.

8. Uskladiti sve statute općina, gradova i županija sa zadnjim potvrđenim popisom birača kako bi se osigurala zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u skladu s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina, a Vlada bi trebala obavljati nadzor usklađivanja statuta općina, gradova i županija s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina.

9. Regulirati financiranje izbornih kampanja: sniziti limite na iznose donacija, uvesti limite na potrošnju u kampanji, obvezati sve kandidacijske liste na izborima za predstavnička tijela na objavu prijevremenih i završnih izvještaja te uvesti sankcije za neobjavljivanje privremenih i završnih izvještaja o primljenim i utrošenim sredstvima, osigurati neovisan nadzor financiranja kampanja te objavu svih financijskih izvještaja na jednom mjestu (internetska stranica) kao i rezultata po biračkim mjestima (internetske stranice DIP-a).

10. Srediti evidenciju prebivališta kako bi se mogao utvrditi realan broj birača s obzirom na činjenicu da postoji mogućnost pokretanja opoziva od strane birača te izglasavanja opoziva na „referendumu“.

11. Organizirati nacionalnu kampanju informiranja i edukacije birača o lokalnim izborima i novom sustavu raspodjele ovlasti u lokalnoj i područnoj samoupravi.

12. Razgraničiti obveze lokalnih medija u privatnom i javnom vlasništvu te uvesti kvalitetniji model jednakosti predstavljanja kandidata i lista, primjerice, razmjerno predstavljanja programa kandidata koji ne bi svim kandidatima i strankama osiguravao jednak medijski prostor, nego bi se temeljio na rezultatima potpore biračkog tijela, primjerice anketa, ili stranačkoj zastupljenosti u vijeću ili skupštini.

13. Kod zaštite izbornog prava potrebno je odrediti da svi prigovori u žalbenom postupku protiv odluka općinskih, gradskih i županijskih izbornih povjerenstava moraju doći na odlučivanje u DIP, a ne automatski na Ustavni sud, kako bi se rasteretio Ustavni sud.

14. Ujednačiti i olakšati tehničku provedbu izboru (uvesti „čistu“ d’Hondtovu metodu kako ne bi dolazilo do prekomjernih mandata) te jasno odrediti ima li kandidat za načelnika, gradonačelnika i župana pravo u isto vrijeme kandidirati se i za predstavničko tijelo ili biti nositelj liste za predstavničko tijelo?!

Cijeli tekst pogledajte na gong.hr.

‘Personalizirani lideri’ vraćaju povjerenje u politiku!

Iako nisko povjerenje u politiku i političke institucije, od stranaka do vlada, obilježava mnoge suvremene demokracija, u Hrvatskoj je razina tog povjerenja dramatično niska. Tek desetak posto hrvatskih građana vjeruje Vladi i Saboru, a povjerenje u političke stranke je zanemarivo. Hrvatski građani, dakle, uopće ne vjeruju politici!

Izvrstan tekst profesora Gianpietra Mazzolenia pokazuje kako ‘personalizirani lideri’ mogu vratiti povjerenje građana u politiku i potaknuti građane da se uključe u politiku. Da li je Mazzoleni zapravo najavio Obamu i može li se Mazzoleniev koncept ‘personaliziranih lidera’ primjenjiti i na naše lokalne izbore pročitajte  u ovom tekstu: mazzoleni.pdf

Ususret personaliziranim lokalnim izborima 2009.: kako graditi strategiju i pobijediti?

Znate li stvarno što je to personalizacija? Dr. Marijana Grbeša i Krešimir Macan pokušali su dati odgovore na to i druga pitanja vezana uz dolazeće lokalne izbore na 9. godišnjoj konferenciji HUOJ-a.

Personalizacija je povećan interes medija za kandidate i stranačke lidere, a na štetu stranačkih programa i ideologija, te na njihovu sve važniju ulogu unutar stranačkih struktura, kabineta i izbornih kampanja što je prije svega posljedica slabljenja ideoloških rascjepa, razvoja novih medijskih tehnologija i munjevitog širenja medijskog tržišta.

Ako je ovo prekomplicirano pogledajte jedan od spotova iz zadnje pobjedničke kampanje Silvija Berlusconija.

U nastavku pogledajte još jedan iz serije fantastičnih izbornih spotova, ovoga puta Lopeza Muprhya iz Argentine:

Ako vas zanima što su još predavači imali reći o personalizaciji i lokalnim izborima pogledajte kopiju predavanja.

« Prethodna stranica