Gospodarska kriza drugi mjesec zaredom tema mjeseca

CRO-Demoskop: mjesečno istraživanje političkih preferencija u Hrvatskoj
▪ SDP zadržao prednost ispred HDZ-a
▪ Gospodarska kriza i odnosi sa Slovenijom najvažnije teme mjeseca
▪ Stjepan Mesić, predsjednik RH na vrhu ljestvice doživljaja pozitivnih političara, porast popularnosti Ive Josipovića
▪ Na vrhu ljestvice negativnih političara – premijer Ivo Sanader, uz veliki porast negativnog doživljaja svih političara
▪ Pad potpore članstvu u EU u posljdnja dva mjeseca
▪ U danima i službenog ulaska u NATO izraženija potpora članstvu u Savezu
▪ Ivo Josipović preuzeo prvo mjesto na ljestvici poželjnih kandidata za novog predsjednika države

U ovomjesečnom istraživanju provedenom 31. ožujka i 1. travnja nastavlja se trend stranačke bipolarizacije u našoj zemlji. U ovomjesečnom istraživanju, SDP je već sedmi mjesec u prednosti u odnosu na do sada vladajući HDZ. Izbor trenutno vodeće političke stranke u Hrvatskoj prati stabilna podrška od oko 29 posto izbora, dok popularnost HDZ-a zbog sve većih razmjera ekonomske krize i popratnih afera, ali i vanjskopolitičkih poteškoća, bilježi blagi trend pada. Gospodarska kriza i odnosi sa Slovenijom, drugi mjesec zaredom, su teme koje su obilježile društveni i politički prostor u našoj zemlji. Ovo su neki od najzanimljivijih rezultata iz istraživanja političkih preferencija redovitog mjesečnog ispitivanja javnog mnijenja CRO-Demoskop kojeg već šestu godinu provodi agencija Promocija plus. Redovito istraživanje društvenih i političkih preferencija provedeno je na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika CATI metodom. Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača i to po spolu, dobi, obrazovanju i radnom statusu; standardna greška uzorka: ±2,3% uz razinu pouzdanosti od 95%.
SDP je i sedmi mjesec zaredom na vrhu ljestvice preferencija političkih stranaka i to s 29,3% izbora (prije mjesec dana 29,5%). HDZ kao druga vodeća stranka u zemlji u ovomjesečnom istraživanju bilježi blagi porast pad potpore u odnosu na prošli mjesec (s 23% na 23,3%). U usporedbi s rezultatima koje su ove dvije vodeće stranke bilježile u istraživanju prije godinu dana, u oba su slučaja zabilježeni negativni rezultati. Pri tom je pad podrške u izboru SDP-a nešto manji i iznosio je 2,6 postotnih bodova (s tadašnjih 31,9% na ovomjesečnih 29,3%). Međutim, znatno je izraženiji pad podrške izbora HDZ-a koji je zabilježio pad od 10,5 postotnih bodova. Ovom je padu zasigurno doprinijela i aktualna gospodarska kriza, način njezina rješavanja, ali i vanjskopolitički odnosi (pregovori u EU, slovenska blokada) te popratne afere koje prate rad sadašnje vlasti, među kojima se u posljednjem mjesecu izdvojila kupovina skupocjenog BMW-a za čelnika HDZ-a. Međutim, zanimljivo je primjetiti da je biračko tijelo HDZ-a u posljednjih nekolko mjeseci zadržalo svoj odnos i izbor na razini od 23 posto, a da nezadovoljni glasači ove stranke nisu tražili alternativni izbor, već je porastao udio neodlučnih birača i apstinenata koji su u značajnoj mjeri regrutirani upravo među bivšim biračima HDZ-a. Što se tiče ostalih stranaka, i ovaj mjesec se na trećem mjestu nalazi HNS koji bilježi porast izbora i s 5,9% potpore bilježi najbolji rezultat još od rujna prošle godine. HSS zadržava četvrto mjesto s rezultatom iznad izbornog praga, odnosno 5,1%. HSP i dalje na petom mjestu izborom od 3,6%. HSU u travnju bilježi daljnji pad popularnosti (3,1% na 2,9% u ovom mjesecu) i zauzima šesto mjesto. Od ostalih parlamentarnih stranaka sve tri bilježe rezultat iznad 1 posto (HSLS s 1,7%, IDS s 1,4%, HDSSB 1,2%). Sve ostale stranke, koje su i izvanparlamentarne, bilježe izbor u ukupnom zbroju od 1,8% (DC, HB, PGS, ASH, Ljevica Hrvatske, SDSS, nezavisne liste…).
U ovomjesečnom istraživanju prva tri političara s pozitivnim doživljajem („pozitivci”) zabilježila su lagani pad izbora. Predsjednik Republike, Stjepan Mesić s 23,8% podrške nalazi se na vrhu ljestvice pozitivnih političara (u odnosu na prošlomjesečnih 24%). Čelnik SDP-a, Zoran Milanović na drugom je mjestu s 13,5% u odnosu na 15,3 iz ožujka. Ivo Sanader zauzima treće mjesto s 9,5% potpore u odnosu na prošlomjesečnih 10,4%. Ljubo Jurčić zadržao je prošlomjesečnu poziciju (4,2%). Na petom mjestu i dalje se nalazi Ivan Čehok s 3,7% izbora. Radimir Čačić na šestom mjestu ljestvice s izborom od 3,5%. Slijede dva SDP-ova političatra s po 2,7% izbora: Milan Bandić i Ivo Josipović koji je ujedno i jedini političar kojemu je u ovomjesečnom istraživanju porasla popularnost za više od jednog postotnog boda. Damir Kajin u ovom mjesecu pada na deveto mjesto iako s blagim porastom izbora u odnosu na prošli mjesec, a isti je slučaj s Vesnom Pusić koja je i dalje jedina žena u prvih deset pozitivaca s 2,1% izbora. Đurđa Adlešič i u travnju bilježi trend pada izbora (sada 1,3%), a koji je započeo još od rujna kada je zabilježila izbor za najpozitivnijiu političku osobu u zemlji u 4,4% slučejeva.
Premijera Ivu Sanadera u ovomjesečnom ispitivanju za najnegativnijeg političara u zemlji je istaknulo 35,2% ispitanika/ca (34,3% prošli mjesec). Drugo mjesto ove ljestvice preuzima izbor svih političara kao negativnih (10,9%) što je ujedno i najveći izbor svih političara kao negativnih još od posljednjih parlamentarnih izbora. Na trećoj poziciji s 8,5% izbira za najnegativnijeg političara nalazi se Zoran Milanović (u odnosu na 9,1% prije mjesec dana). Slijede Andrija Hebrang i Vladimir Šeks s po 6,1% izbora. Na šestom mjestu slijedi Anto Đapić s izborom u 4% slučajeva. Stjepan Mesić zadržao je prošlomjesečnu poziciju i izbor u 2% slučajeva. Među prvih deset negativno doživljenih političara još su Branimir Glavaš (1,9%), Radimir Čačić (1,8%) i Luka Bebić s 1,6% izbora.
Najvažnija tema mjeseca i dalje je gospodarska kriza (Vladine antirecesijske mjere, gubitak radnih mjesta). Dok je u prošlom mjesecu bila najvažnija tema za 39,9% ispitanika u travnju je zabilježena u 42,2% slučajeva. S 22,3% izbora slijedi tema odnosa sa Slovenijom koji direktno utječu na stavove naših građana/ki o ulasku u EU. Na trećem mjestu afera s premijerovim 4,2 milijuna vrijednim BMW-om u vrijeme recesije označila je mjesec za 13,3% ispitanika/ca. Pregovori sa sindikatima i rebalans proračuna tema je mjeseca koja slijedi s 12% izbora. Pristupanje Hrvatske u NATO peta je tema po važnosti (u 3,9% izbora). Za naše građane/ke važnima su se pokazale i još neke druge teme: slučaj sa zemljištom pored budućeg Pelješkog mosta (2,1%), presuda Vladimiru Zagorcu koji je osuđen na 7 godina zatvora uz oduzimanje odličja i spomenice Domovinskog rata (1,2%) te pronalazak masovne grobnice sa žrtvama partizanskih zločina u Sloveniji (1,2%). Izbor manji od jednog postotonog boda mjesec je obilježila prodaja ulaznica za koncert grupe U2 u kolovozu, pokretanje postupka protiv Sime Dubajića za zločine u 2. svjetskom ratu, posjeta hrvatskog premijera Beogradu, nezadovoljstvo rješenjem podjele dionica Sunčanog Hvara te posao naših građevinaca na izgradnji auto-ceste u Crnoj Gori.
Rad koalicijske Vlade u ožujku je ocijenjen prosječnom ocjenom 2,25 što je ujedno najniža ocjena rada Vlade Ive Sanadera u oba mandata, odnosno od početka mjerenja doživljaja rada Vlade RH (od siječnja 2004. godine). Druga najniža ocjena zabilježena je još u vrijeme uhićenja Ante Gotovine kad je ocjena rada Vlade bila na visini od 2,40.
Redovito mjesečno ispitivanje političkih preferencija CRO-Demoskop usmjereno je i na odnos prema hrvatskom članstvu u EU. Podrška članstvu u EU lagano pada, s obzirom na sva događanja blokiranja pregovora u zadnja dva mjeseca. Porast je i onih koji su protiv ulaska u EU (40,2%) i neodlučnih (9,6%).
U danima kad Hrvatska i službeno postaje članicom NATO saveza, potpora našem članstvu je ujedno i najveća od početka mjerenja i dosegla je 62,6% podrške, uz 8% neodlučnih i 29,4% protivnika.
Posljednje područje CRO-Demoskopa, ali ne i manje zanimljivo, odnosi se na preferenciju kandidata za budućeg predsjednika Hrvatske. Po prvi put od početka praćenja preferencije kandidatat Nadan Vidošević nije na prvoj poziciji, od kud ga je pogurao mogući kandidat SDP-a, Ivo Josipović koji bilježi 14,4% izbora. Nadan Vidošević je sada s 13,9% izbora na drugom mjestu, a slijedi Radimir Čačić s 10,8,% (porast od 2,3 postotna boda u odnosu na prošlomjesečno istraživanje). Slijede Ljubo Jurčić (8,6%), Dragan Primorac (6,9%) i Vesna Pusić (6,7%). Đurđa Adlešič i Dražen Budiša birani su u 5,5% slučajeva, a Andrija Hebrang u 5,1%. Sin prvog predsjednika je i službeno objavio svoju nominaciju i u prvom istraživanju nakon te objave bilježi izbor u 4,2% slučajeva. Međutim, važno je podvući da se HDZ još nije ozbiljnije posvetio ovoj temi i do nominacije njihovog kandidata ova slika ima samo privremeni karakter.

Obersnel i SDP bez konkurencije

Ne samo Globusova nego i ankete koje su naručile pojedine stranke pokazuju da u Rijeci neće biti nikakvih promjena: dosadašnji SDP-ov gradonačelnik uvjerljivo vodi ispred kandidatkinje HDZ-a i iskusnog šefa PGS-a.

Ni likovi kandidata ni dosadašnje ankete ne obećavaju Riječanima osobito uzbudljive lokalne izbore. Uz nešto drame oko drugog mjesta na rang-listi političke popularnosti predvidljiv je čak dominantni sustav građana koji planiraju iskoristiti svoje glasačko pravo: biti će to, prije svega, činovnici lokalne uprave, i komunalnih poduzeća, koji strepe od stranačke raspodjele sinekura, nakon utvrđivanja izbornih rezultata.

Sve slabašniji interes valja očekivati među ljudima autonomnih egzistencija, što ne izaziva nikakvu pozornost agencija za istraživanje političkih orijentacija.

Na drugoj strani ankete najavljuju još jedan mandat za sadašnjega gradonačelnika, SDP-ovca Vojka Obersnela. Po očekivanim rezultatima Pulsa, Obersnel je daleko nadmašio svoje najbliže protivnike iz HDZ-a i PGS-a. Doduše, nešto živahnosti u tu političku žabokrečinu unosi svima znana činjenica da je Obersnel posvađan sa Zlatkom Komadinom, kolegom iz SDP-a, aktualnim županom, kandidatom za budućeg primorsko- goranskog župana i s ambicijama predsjednika države.

Cijeli članak pročitajte ovdje.

Članak je preuzet iz Globusa, broj 954.

« Prethodna stranica