Obersnel pobjeđuje u prvom krugu; Zagreb, Split i Osijek po gradonačelnika u drugi krug!
svibanj 18, 2009 by admin1 · Leave a Comment
Zagreb nije izabrao gradonačelnika u prvom krugu lokalnih izbora. U drugi krug su ušli kandidat SDP-a i HSU-a Milan Bandić s 48,54 posto osvojenih glasova i nezavisni kandidat Josip Kregar koji je dobio 23,18 posto glasova.
Prema cjelokupnim neslužbenim rezultatima pristiglim sa 601 zagrebačkog biračkog mjesta, iza Bandića i Kregara je s 13,17 posto glasova kandidat HDZ-a, HSS-a i HSLS-a Jasen Mesić, slijedi Tatjana Holjevac s 5,86 posto, Miroslav Rožić s 3,89 posto, Zlatko Klarić s 1,62, Antun Kljenak s 1,45 i kao posljednji Stipe Tojčić s 0,39 posto glasova.
Nezavisni kandidat Željko Kerum i Ranko Ostojić (SDP, HNS, HSU,DC) susrest će se također u drugom krugu izbora za splitskog gradonačelnika koji će se održati za dva tjedna.
Prema neslužbenim rezultatima glasovanja sa 162 biračka mjesta, koliko ih je ukupno bilo u gradu pod Marjanom, Kerum je osvojio 40,21 posto glasova, a Ostojić 34,72 posto. Na trećem mjestu je Ivan Kuret (HDZ, HSS, HSLS) sa 17,08 posto, kandidat HČSP-a, HSP-a i HDS-a Luka Podrug dobio je 4,01 posto glasova, dok je na posljednjem mjestu kandidat Mate Buljubašić (ASH, SSU) s 2,01 posto.
U drugi krug izbora za osječkog gradonačelnika ušli su kandidat koalicije HDSSB-HNS-Zeleni Hrvatske Krešimir Bubalo (HDSSB) s 38,71 posto glasova i kandidat koalicije HSP-HDZ Anto Đapić (HSP) s 22,94 posto, za kojim je nazavisni kandidat Gordan Matković zaostao 1,56 posto glasova. Riječ je o neslužbenim podacima osječkoga Gradskog izbornog povjerenstva sa svih 110 biračkih mjesta.
Prema rezultatima za grad Rijeku, vodi Vojko Obersnel s 58,35 posto glasova. Na drugom mjestu je Vesna Buterin s 21,77 posto glasova, dok se na trećoj poziciji nalazi Nikola Ivaniš s 11,69 posto glasova. Navedeni podaci rezultat su glasovanja na 95 od 96 biračkih mjesta.
Rezultati izbora za Gradska vijeća
Za zagrebačku Skupštinu najviše glasova osvojio je SDP, u koaliciji s HSU-om i to 33,34 posto, a slijede ga koalicija HDZ-HSS-HSLS sa 18,43 posto te HNS-SHUS sa 8,18 posto glasova birača. Nezavisna lista Velimira Sriće osvojila je 7,98 posto, a Tatjane Holjevac 6,39 posto glasova. Glasovalo se na 601 biračkom mjestu.
Na izborima za splitsko Gradsko vijeće Kerumova nezavisna gradska lista dobila je najveći broj glasova (27,71 posto), dok je lista koalicije SDP/HNS/HSU/DC s Marinom Jurjevićem na čelu osvojila 23,77 posto. Na trećem mjestu s 14,13 posto je koalicijska lista HDZ/HSS/HSLS nositeljice Željane Kalaš. Luka Podrug nositelj liste HČSP, HSP i HDS dobio je 5,67 posto, slijedi ga s 5,46 posto nezavisni Nikola Grabić te nezavisna gradska lista Ljubice Vrdoljak sa 5,22 posto. Ostalih 13 kandidacijskih lista nije prešlo prag od 5 posto.
U izborima za osječko Gradsko vijeće koalicijska lista HDSSB-HNS-Zeleni Hrvatske dobila je 32,66 posto, lista HDZ-HSP 22,88 posto, Nezavisna gradska lista Gordana Matkovića 18,97 posto, lista SDP-HSLS-HSS-DSU 15,01 posto i lista Hrvatske stranke umirovljenika (HSU) 6,09 posto glasova.
Za gradsko vijeće grada Rijeke najviše glasova je osvojila koalicija SDP, HNS, IDS, HSLS, HSS, ARS, SDA HRVATSKE s 48,83 posto glasova. Na drugom mjestu nalazi se HDZ s 21,21 posto, na trećem PGS s 9,7 posto, na četvrtom mjestu HSU s 6,2 posto glasova. (95 od 96)
Rezultati izbora za župana
Prema neslužbenim rezultatima u utrci za župana Zagrebačke županije vodi Stjepan Kožić koji osvaja 50,99 posto glasova. Palma Klun-Posavec osvaja 37,34 posto, a Mile Ivančić 7,29 posto. (631 od 632 biračka mjesta)
U izborima za župana Splitsko-dalmatinske županije prema neslužbenim rezultatima vodi Ante Sanader s 47,55 posto glasova dok Veljan Radojković dobiva 34,17 posto. Ivan Protrka je dobio 13,02 posto glasova. (614 od 623 biračkih mjesta)Prema neslužbenim rezultatima u utrci za Osječko-baranjskog župana vodi Vladimir Šišljagić s 39,63 posto glasova. Na drugoj poziciji nalazi se Tomislav Ivić s 38,81 posto. Treći je Zlatko Maksimović s 17,16 posto glasova. Izbor je proveden na 427 biračkih mjesta.
U utrci za župana Primorsko-goranske županije vodi Zlatko Komadina s 60,63 posto glasova. Na drugom mjestu nalazi se Josip Borić s 24,77 posto, a na trećem mjestu Franjo Butorac s 8,10 posto. (271 od 328)
Rezultati izbora za Županijske skupštine
Za Zagrebačku županijsku skupštinu najviše glasova birača osvojila je lista HDZ-a, HSS-a, HSU-a sa 42,15 posto glasova. Slijedi ih koalicija SDP, HNS, HSLS, DC s 38,11 posto glasova, dok je Stranka umirovljenika odvojila 6,43 posto glasova. Prag je prešao još HSP sa 5,60 posto glasova. (631 od 632)
Najviše glasova za Splitsko-dalmatinsku županijsku skupštinu osvojila je koalicija HDZ-a, HSS-a i HSLS-a 31,81 posto, slijedi nezavisna Kerumova lista s 26,35 posto, dok koalicija predvođena SDP-om ima naklonost 23,59 posto birača. (614 od 623)
U Osječko-baranjskoj županiji koalicija predvođena HDZ-om prva je s 34,69 posto. Slijedi HDSSB s 32,38 posto te lista SDP s 13,47 posto glasova birača. Nezavisna lista Gordana Matkovića dobila je 11,05 posto glasova. Izbor je proveden na 427 biračkih mjesta.
Za županijsku skupštinu Primorsko-goransku vodi koalicija na čelu s SDP-om s 52,27 posto glasova birača, a slijedi HDZ, HSS, HSP, HKDU s 26,36 posto glasova. PGS je osvojio 9,64 posto glasova birača, a AM, LISTA-RI 6,9 posto glasova. (275 od 328)
Ostale informacije vezane uz rezultate lokalnih izbora možete pronaći na službenoj stranici Državnog izbornog povjerenstva.
Gradovi koji su gradonačelnika dobili u prvom krugu (radi se o glavnim gradovima županija)
Rijeka (obrađeno 95 od 96 biračkih mjesta) Vojko Obersnel 58,35%
Zadar (68 biračkih mjesta) Zvonimir Vrančić 55,06%
Gospić (29) Milan Kolić 78,10%
Pazin (15) Renato Krulčić 52,76%
Pula (42) Boris Miletić 57,91%
Karlovac (92) Damir Jelić 55,09%
Krapina (15) Josip Horvat 51,64%
Varaždin (48) Ivan Čehok 50,55%
Čakovec (30) Branko Šalamon 50,41%
Koprivnica (37) Zvonimir Mršić 73,95%
Bjelovar (63) Antun Korušec 57,07%
Virovitica (21) Ivica Kirin 56,01%
Požega (48) Zdravko Ronko 52,35%
Slavonski Brod (49) 50,59%
Gradovi koji po gradonačelnika moraju ići u drugi krug (radi se samo o glavnim gradovima županija)
Dubrovnik (58) Andro Vlahušić 42,91%
Dubravka Šuica 39,11%
Šibenik (78 od 79) Nedjeljka Klarić 34,73%
Ante Županović 30,64%
Sisak (70) Davorko Vidović 38,07%
Dinko Pintarić 34,45%
Velika Gorica (68) Dražen Barišić 48,58%
Tonino Picula 38,11%
Osijek (110) Krešimir Bubalo 38,71
Anto Đapić 22,94%
Zagreb (601) Milan Bandić 48,54%
Josip Kregar 23,18%
Split (162) Željko Kerum 40,21%
Ranko Ostojić 34,72%
Vukovar (16) Damir Barna 46,12%
Željko Sabo 34,64%
Izvor: Dnevnik.hr
Kliknite na linkove na kraju retka za više tekstova na slijedeće teme: Zagreb, Split, Rijeka i Osijek.
Ako želite primati e-mailom nove objave sa stranica Lokalniizbori.com pretplatite se ovdje - upišite e-mail adresu i ponuđeni antispam kod, te potvrdite da ste vlasnik adrese klikom na link za potvrdu koji će vam biti poslan na upisanu e-mail adresu.
Mi u Pazinu sjedimo na brdu novca
ožujak 26, 2009 by autor1 · Leave a Comment
Pazinski IDS je još prije nekoliko mjeseci istaknuo Renata Krulčića kao svog kandidata za gradonačelnika, što znači da se aktualni šef Grada Neven Rimanić nakon dva mandata više neće kandidirati. Pitamo ga je li razlog za to zamor, zasićenost ili nešto treće?
- Osam godina je dovoljno dugo da se zacrtani planovi ostvare, zato sam se odlučio za drugi mandat, međutim kroz sve ove godine došli smo do jednog projekta, Centra za regionalni ruralni razvoj, u kojem s obzirom na svoju agronomsku struku mogu dati puno više nego na mjestu gradonačelnika.
- Znači li to da odmah nakon izbora prelazite na novo radno mjesto i počinjete dobivati plaću na račun projekta koji je još u razvojnoj fazi?
- Najprije IDS mora dobiti izbore u Istarskoj županiji i Pazinu da bi projekt opstao. Mada je, recimo, u Gradskom vijeću dobio jednodušnu podršku svih stranaka pa možda ne bi bio ugrožen ni u slučaju drukčijeg ishoda izbora. No, po Zakonu o lokalnoj samoupravi imam pravo još šest mjeseci primati gradonačelničku plaću pa neću još »teretiti« projekt tog centra.
Najveća kvaliteta života u državi
- Osobno mislim da će ih uvjerljivo dobiti, i u Županiji i u Pazinu, jer su u zadnjem mandatu pokrenuti veliki projekti, a kvaliteta života daleko nam je najveća u državi.
- Na zadnjim izborima u Pazinu IDS ipak nije sam mogao formirati većinu. Zašto bi sada bilo bolje?
- Tada se nisu vidjeli novi proizvodni pogoni u Ciburima i Podbermu, otad smo znatno proširili komunalnu infrastrukturu, pogotovo kanalizaciju, počeli smo obnavljati stare škole…
- To su međutim sve poslovi koje bi radila bilo koja vlast.
- Prošlost pokazuje da za gradnju infrastrukture baš i nije bilo htijenja. Mi smo preuzeli vlast sa svega 60 posto izgrađenosti vodovodne mreže, a to se moglo graditi i prije. Dobro smo zapeli i danas imamo jedva pet posto domaćinstava bez vodovoda ili asfaltnog pristupa naseljima. Ali, mogu spomenuti i neke stvari koje nismo morali raditi – primjerice, dovodimo veleučilište u bivšu vojarnu, čime ovaj grad nastavljamo profilirati ne samo kao centar Županije, nego i kao grad s najkvalitetnijim obrazovanjem u Istri.
- Sudeći po istupima pulskog kolege Borisa Miletića, u stranci se baš i ne slažete o ulozi Pazina kao centra Županije?
- Kolegu Miletića pohvaljujem za inicijativu, ali o središtu Županije treba raspraviti Županijska skupština, a pitanje je bi li njen zaključak ikako utjecao na Hrvatski sabor. Međutim, treba reći da se Županijska skupština već dugo sastaje u Pazinu i da nijednom, ni od jedne stranke, nismo čuli ozbiljne argumente o potrebi promjene sjedišta Županije.
Neažuran popis gradskih obveznika
- Nismo dovoljno aktivirali potencijale gradskih institucija, od Pučkog otvorenog učilišta do školstva i udruga. Svi oni puno rade, ali nedovoljno zajednički tražimo novac za njihove projekte izvan gradskog proračuna. Nismo riješili problem katastarske dokumentacije i problem »dvostrukih izmjera«. Da jesmo, imali bismo vrijedne informacije čijom bismo prodajom mogli dobro zarađivati. Neažuran nam je popis gradskih obveznika, zbog čega također gubimo prihode. To su neki problemi koje kao gradonačelnik nisam uspio riješiti.
- Od neostvarenih gradskih projekata, zbog kojeg Vam je najviše žao?
- Trebali smo biti poduzetniji u pretvaranju Lakote u gradsko parkiralište i rekreacijsku zonu. Počeli smo sa zaštitom od erozije, ali još nemamo definitivne projekte uređenja. I nedostaje nam pola milijuna kubika materijala kojim bismo zatrpali taj prostor.
- U posljednje vrijeme pokrenuli ste projekte koje neki smatraju i utopijskim, poput školsko-gradske sportske dvorane, za čiju izgradnju potrebnih 20 milijuna kuna naprosto nemate.
- Mi u Pazinu zapravo sjedimo na brdu novca. Imamo popis gradske imovine, iako još nemamo procjenu sve njene vrijednosti, za te nekretnine ima zainteresiranih kupaca, i to je mogući put – kapitalnim prodajama do novca za kapitalne izgradnje. Dvoranu ćemo »pokriti«, ali malo veći problem nam je dom umirovljenika, koji kanimo graditi na lokaciji Stancija Godina, a s postupkom smo, nakon procedura izmjena prostornih planova, tek na lokacijskoj dozvoli za pristupni put.
Kvalitetan imidž grada
- Izuzetno kvalitetan, i u Županiji i prema vani. Mnogi se začude kad saznaju da u Pazinu živi tako malo ljudi, a toliko se toga ovdje događa i toliko je često Pazin u medijima. Pazin ima imidž mirnog gradića s uspješnim obrazovanjem, s mirnim donošenjem odluka, s tranzicijom privrede bez demonstracija na ulicama. Valjalo bi i dalje graditi i proširivati aktivnosti vezane uz Pazinsku jamu, Julesa Vernea, med, znanstvenu fantastiku i sve drugo po čemu je ovaj grad postao poznat.
- Vidite li u Renatu Krulčiću dostojnog nasljednika?
- Dakako. Odradio je desetak godina u lokalnoj samoupravi i bez sumnje ima puno bolji pedigre nego ja kad sam postao gradonačelnik. Vrijeme je da se izazov prebaci na druge, možda vičnije modernijim sredstvima. Ja primjerice nemam Facebook niti ću ga ikad imati, on ga ima. Ja sam s 32 godine ušao u prvo Gradsko poglavarstvo, s 48 godina izlazim iz zadnjega. Ispravno je sada dati šansu mlađima.
- O čemu vezanom uz vašu funkciju nikako ne biste željeli govoriti?
O nastupu Thompsona u Pazinu doista ne bih htio govoriti više nikada u životu.
