Obersnel pobjeđuje u prvom krugu; Zagreb, Split i Osijek po gradonačelnika u drugi krug!

Zagreb nije izabrao gradonačelnika u prvom krugu lokalnih izbora. U drugi krug su ušli kandidat SDP-a i HSU-a Milan Bandić s 48,54 posto osvojenih glasova i nezavisni kandidat Josip Kregar koji je dobio 23,18 posto glasova.

Prema cjelokupnim neslužbenim rezultatima pristiglim sa 601 zagrebačkog biračkog mjesta, iza Bandića i Kregara je s 13,17 posto glasova kandidat HDZ-a, HSS-a i HSLS-a Jasen Mesić, slijedi Tatjana Holjevac s 5,86 posto, Miroslav Rožić s 3,89 posto, Zlatko Klarić s 1,62, Antun Kljenak s 1,45 i kao posljednji Stipe Tojčić s 0,39 posto glasova.

Nezavisni kandidat Željko Kerum i Ranko Ostojić (SDP, HNS, HSU,DC) susrest će se također u drugom krugu izbora za splitskog gradonačelnika koji će se održati za dva tjedna.

Prema neslužbenim rezultatima glasovanja sa 162 biračka mjesta, koliko ih je ukupno bilo u gradu pod Marjanom, Kerum je osvojio 40,21 posto glasova, a Ostojić 34,72 posto. Na trećem mjestu je Ivan Kuret (HDZ, HSS, HSLS) sa 17,08 posto, kandidat HČSP-a, HSP-a i HDS-a Luka Podrug dobio je 4,01 posto glasova, dok je na posljednjem mjestu kandidat Mate Buljubašić (ASH, SSU) s 2,01 posto.

U drugi krug izbora za osječkog gradonačelnika ušli su kandidat koalicije HDSSB-HNS-Zeleni Hrvatske Krešimir Bubalo (HDSSB) s 38,71 posto glasova i kandidat koalicije HSP-HDZ Anto Đapić (HSP) s 22,94 posto, za kojim je nazavisni kandidat Gordan Matković zaostao 1,56 posto glasova. Riječ je o neslužbenim podacima osječkoga Gradskog izbornog povjerenstva sa svih 110 biračkih mjesta.

Prema rezultatima za grad Rijeku, vodi Vojko Obersnel s 58,35 posto glasova. Na drugom mjestu je Vesna Buterin s 21,77 posto glasova, dok se na trećoj poziciji nalazi Nikola Ivaniš s 11,69 posto glasova. Navedeni podaci rezultat su glasovanja na 95 od 96 biračkih mjesta.

Rezultati izbora za Gradska vijeća

Za zagrebačku Skupštinu najviše glasova osvojio je SDP, u koaliciji s HSU-om i to 33,34 posto, a slijede ga koalicija HDZ-HSS-HSLS sa 18,43 posto te HNS-SHUS sa 8,18 posto glasova birača. Nezavisna lista Velimira Sriće osvojila je 7,98 posto, a Tatjane Holjevac 6,39 posto glasova. Glasovalo se na 601 biračkom mjestu.

Na izborima za splitsko Gradsko vijeće Kerumova nezavisna gradska lista dobila je najveći broj glasova (27,71 posto), dok je lista koalicije SDP/HNS/HSU/DC s Marinom Jurjevićem na čelu osvojila 23,77 posto. Na trećem mjestu s 14,13 posto je koalicijska lista HDZ/HSS/HSLS nositeljice Željane Kalaš. Luka Podrug nositelj liste HČSP, HSP i HDS dobio je 5,67 posto, slijedi ga s 5,46 posto nezavisni Nikola Grabić te nezavisna gradska lista Ljubice Vrdoljak sa 5,22 posto. Ostalih 13 kandidacijskih lista nije prešlo prag od 5 posto.

U izborima za osječko Gradsko vijeće koalicijska lista HDSSB-HNS-Zeleni Hrvatske dobila je 32,66 posto, lista HDZ-HSP 22,88 posto, Nezavisna gradska lista Gordana Matkovića 18,97 posto, lista SDP-HSLS-HSS-DSU 15,01 posto i lista Hrvatske stranke umirovljenika (HSU) 6,09 posto glasova.

Za gradsko vijeće grada Rijeke najviše glasova je osvojila koalicija SDP, HNS, IDS, HSLS, HSS, ARS, SDA HRVATSKE s 48,83 posto glasova. Na drugom mjestu nalazi se HDZ s 21,21 posto, na trećem PGS s 9,7 posto, na četvrtom mjestu HSU s 6,2 posto glasova. (95 od 96)

Rezultati izbora za župana

Prema neslužbenim rezultatima u utrci za župana Zagrebačke županije vodi Stjepan Kožić koji osvaja 50,99 posto glasova. Palma Klun-Posavec osvaja 37,34 posto, a Mile Ivančić 7,29 posto. (631 od 632 biračka mjesta)

U izborima za župana Splitsko-dalmatinske županije prema neslužbenim rezultatima vodi Ante Sanader s 47,55 posto glasova dok Veljan Radojković dobiva 34,17 posto. Ivan Protrka je dobio 13,02 posto glasova. (614 od 623 biračkih mjesta)Prema neslužbenim rezultatima u utrci za Osječko-baranjskog župana vodi Vladimir Šišljagić s 39,63 posto glasova. Na drugoj poziciji nalazi se Tomislav Ivić s 38,81 posto. Treći je Zlatko Maksimović s 17,16 posto glasova. Izbor je proveden na 427 biračkih mjesta.

U utrci za župana Primorsko-goranske županije vodi Zlatko Komadina s 60,63 posto glasova. Na drugom mjestu nalazi se Josip Borić s 24,77 posto, a na trećem mjestu Franjo Butorac s 8,10 posto. (271 od 328)

Rezultati izbora za Županijske skupštine

Za Zagrebačku županijsku skupštinu najviše glasova birača osvojila je lista HDZ-a, HSS-a, HSU-a sa 42,15 posto glasova. Slijedi ih koalicija SDP, HNS, HSLS, DC s 38,11 posto glasova, dok je Stranka umirovljenika odvojila 6,43 posto glasova. Prag je prešao još HSP sa 5,60 posto glasova. (631 od 632)

Najviše glasova za Splitsko-dalmatinsku županijsku skupštinu osvojila je koalicija HDZ-a, HSS-a i HSLS-a 31,81 posto, slijedi nezavisna Kerumova lista s 26,35 posto, dok koalicija predvođena SDP-om ima naklonost 23,59 posto birača. (614 od 623)

U Osječko-baranjskoj županiji koalicija predvođena HDZ-om prva je s 34,69 posto. Slijedi HDSSB s 32,38 posto te lista SDP s 13,47 posto glasova birača. Nezavisna lista Gordana Matkovića dobila je 11,05 posto glasova. Izbor je proveden na 427 biračkih mjesta.

Za županijsku skupštinu Primorsko-goransku vodi koalicija na čelu s SDP-om s 52,27 posto glasova birača, a slijedi HDZ, HSS, HSP, HKDU s 26,36 posto glasova. PGS je osvojio 9,64 posto glasova birača, a AM, LISTA-RI 6,9 posto glasova. (275 od 328)

Ostale informacije vezane uz rezultate lokalnih izbora možete pronaći na službenoj stranici Državnog izbornog povjerenstva.

Gradovi koji su gradonačelnika dobili u prvom krugu (radi se o glavnim gradovima županija)

Rijeka (obrađeno 95 od 96 biračkih mjesta) Vojko Obersnel 58,35%
Zadar (68 biračkih mjesta) Zvonimir Vrančić 55,06%
Gospić (29) Milan Kolić 78,10%
Pazin (15) Renato Krulčić 52,76%
Pula (42) Boris Miletić 57,91%
Karlovac (92) Damir Jelić 55,09%
Krapina (15) Josip Horvat 51,64%
Varaždin (48) Ivan Čehok 50,55%
Čakovec (30) Branko Šalamon 50,41%
Koprivnica (37) Zvonimir Mršić 73,95%
Bjelovar (63) Antun Korušec 57,07%
Virovitica (21) Ivica Kirin 56,01%
Požega (48) Zdravko Ronko 52,35%
Slavonski Brod (49) 50,59%

Gradovi koji po gradonačelnika moraju ići u drugi krug (radi se samo o glavnim gradovima županija)

Dubrovnik (58) Andro Vlahušić 42,91%
Dubravka Šuica 39,11%
Šibenik (78 od 79) Nedjeljka Klarić 34,73%
Ante Županović 30,64%
Sisak (70) Davorko Vidović 38,07%
Dinko Pintarić 34,45%
Velika Gorica (68) Dražen Barišić 48,58%
Tonino Picula 38,11%
Osijek (110) Krešimir Bubalo 38,71
Anto Đapić 22,94%
Zagreb (601) Milan Bandić 48,54%
Josip Kregar 23,18%
Split (162) Željko Kerum 40,21%
Ranko Ostojić 34,72%
Vukovar (16) Damir Barna 46,12%
Željko Sabo 34,64%

Izvor: Dnevnik.hr

Kliknite na linkove na kraju retka za više tekstova na slijedeće teme: Zagreb, Split, Rijeka i Osijek.

Ako želite primati e-mailom nove objave sa stranica Lokalniizbori.com pretplatite se ovdje - upišite e-mail adresu i ponuđeni antispam kod, te potvrdite da ste vlasnik adrese klikom na link za potvrdu koji će vam biti poslan na upisanu e-mail adresu.

Sanader i Kerum u istoj noći lobirali za glasove Splićana

U Splitu su u četvrtak navečer u isto vrijeme održani predizborni skupovi na kojima su se predstavili kandidati za gradonačelnika i župana iz redova koalicije HDZ-HSLS-HSS, te nezavisni kandidat, poduzetnik Željko Kerum.

Sanader: Nećemo dopustiti da Kerum vlada Splitom
- Drage Hrvatice i Hrvati, ovo nikada nećete čuti od SDP-a – riječi su kojima se premijer i predsjednik HDZ-a Ivo Sanader obratio građanima na splitskoj Pjaci na središnjem predizbornom skupu, koji su sat vremna čekali da počne skup najavljen za 19 sati. Podosta je govorio o protukandidatima Ivana Kureta za gradonačelnika, poduzetniku Željku Kerumu i SDP-ovcu Ranku Ostojiću. Za njih dvojicu rekao je da vrijedi stara narodna izreka: “puno zuje a malo meda daju”.

Naglasio je da hoće pobjedu u nedjelju na izborima, te da Kerum i Ostojić ne mogu biti gradonačelnici Splita. Dodao je da njih dvojica izbjegavaju sučeljavanja, jer nemaju što ponuditi i reći.
- U nedjelju se bira kakva će nam biti budućnost, to je izbor između nas koji ostvarujemo budućnost i onih koji je sanjaju. dosta nam je blefera koji su do podne pijani a popodne spavaju, koji misle da se novcima može sve kupiti. Nećemo dopustiti da Kerum vlada Splitom, jer ne zna, a pitanje je i je li sve plaća – rekao je Sanader, a okupljeni na Pjaci popratili su to skandiranjem “Ivo, Ivo, HDZ, HDZ”.
Read more

Vladari Dalmacije: Zadar i Šibenik utvrde HDZ-a, Split i Dubrovnik promjenjivo

Mogu li prvi neposredni izbori promijeniti političku sliku Splitsko-dalmatinske županije? Može li obrazovani, uspješni poduzetnik Joško Berket, koji je u Kaštelima osnovao veslački, jedriličarski, odbojkaški klub i u svojem prostoru napravio sportsku dvoranu za djecu, pobijediti HDZ-ovca Ivana Udovičića u gradu u kojem HDZ nikada nije izgubio izbore? Hoće li Trogirom vladati potomak stare trogirske obitelji, nezavisni Radovan Slade Šilović? Teško.

Međutim, miljenik medija Željko Kerum, kojemu i ankete daju prednost, posve je druga priča.

- Nemam sumnje da je Ranko Ostojić najbolji kandidat za gradonačelnika Splita, ali SDP je propustio priliku da ga promovira kao gradonačelnika prije četiri godine, kad je imao realnu šansu za pobjedu. Ljudi su nezadovoljni političarima, žele promjenu, a Splićani su i dišpetožni, pa će mnogi glasovati za Keruma upravo iz toga dišpeta.

Tako će možda Ostojiću, ni krivom ni dužnom, jer njega se zaista ne može optužiti za korupciju i nesposobnost, doći na naplatu sve loše što je politička elita radila proteklih godina, i u gradu i u državi – kaže autor knjige “Split kontra Splita”, sociolog Dražen Lalić.

To će, procjenjuje Lalić, biti loše za Split i njegov razvoj, jer će dobiti gradonačelnika koji će biti u izravnom sukobu interesa i koji, iako uspješan poduzetnik, nema znanja i vještine potrebne za upravljanje gradom.

- Splićani će, kako sada stvari stoje, dobiti što su htjeli, političkog redikula koji ih očito zna dobro zabavljati, ali i te kako čuva svoj materijalni interes. Nakon izbornog tuluma uslijedit će otrježnjenje i vjerujem da će mnogim Splićanima biti žao – zaključuje Lalić, te podsjeća na to kako je još na prošlim izborima bilo jasno da su Splićani umorni od politike i da ne vjeruju lokalnim političkim akterima jer ih se izborima odazvalo mizernih 29 posto.

Vedran Lendić, tajnik SDP-a za Dalmaciju, očekuje da će novi zakon, uza sve manjkavosti, ipak ići na ruku SDP-u jer će, kaže, personalizirani izbori otežati kupovanje vijećnika i tako dati prednost njegovoj stranci u odnosu na najjačega konkurenta, HDZ.

- Do sada bi SDP dobivao izbore u 10 do 15 jedinica lokalne samouprave, ali bi nakon nekoliko mjeseci, zahvaljujući vještoj HDZ-ovoj trgovini, SDP zadržavao vlast u šest do sedam mjesta i gradova – objašnjava Lendić.

Od 55 gradova i općina u Splitsko-dalmatinskoj županiji SDP očekuje, uz podršku koalicijskih partnera, od kojih im je najjači oslonac HNS, pobjedu u dvadesetak.

- Uz čvrste utvrde SDP-a, Podgoru, u kojoj smo osvojili svih pet dosadašnjih izbora, Makarsku, u kojoj smo dobivali izbore, ali od osvojenih pet zadržali 3,5 gradonačelnička mandata, uporišta su nam i kompletno Makarsko primorje, otoci Brač, Vis, Hvar, Šolta, a računamo da bismo mogli osvojiti Sinj i Trogir.

U Sinju i Trogiru SDP-ovci su do sada osvojili vlast jedanput, ali su je i izgubili nakon izbora. Vjeruju da je Ranko Ostojić najbolji kandidat za gradonačelnika Splita i da će pobijediti usprkos Kerumu. U osvajanje Dalmatinske zagore SDP ne polaže velike nade.

- U Dalmatinskoj zagori imamo problem, koji nije problem SDP-a, nego hrvatske države, a to je činjenica da je više birača nego stanovnika. To je pojava u svim pograničnim mjestima, Imotskom, Vrgorcu, Trilju, Sinju – kaže Lendić.

I dok SDP-ovci računaju na priobalje, HDZ-ovci očekuju ponavljanje uspjeha s prošlih lokalnih izbora.

- Vjerujem da ćemo na ovim izborima ponoviti rezultate prošlih. Sada, od 55 gradova i općina, na vlasti nismo samo u osam: u Imotskom, Dicmu, Komiži, Bolu, Okrugu, Starom Gradu, Sućurju i Podgori – kaže Kruno Peronja, predsjednik županijskoga HDZ-a. Peronja ne vjeruje da će neposredni izbori promijeniti političku sliku županije.

- Nezavisni nemaju izgleda jer nemaju iza sebe stranke koje su ipak jamstvo funkcioniranja institucija. Može se dogoditi da poneki neovisni osvoji vlast, ali to će biti zanemarivo u odnosu na cijelu županiju – uvjeren je Peronja.

Uz dosadašnja uporišta, u kojima nikada nisu izgubili izbore, Dalmatinsku zagoru, u kojoj ne vladaju samo u Imotskom i Dicmu, te Solin, Kaštela, Omiš, u kojem je svih 18 godina isti gradonačelnik Ivan Škaričić, Marinu, Vrgorac, Vrliku, Otok i Hrvace, nadaju se pobjedi Ivana Kureta u Splitu, Marka Ožića Bebeka u Makarskoj, te svojih kandidata poduprtih koalicijskim partnerima na obali i otocima. HDZ bez imalo sumnje računa i na pobjedu Ante Sanadera, kojemu je najjači konkurent za mjesto župana SDP-ovac Veljan Radojković.

HDZ, naime, još nikada nije izgubio župana u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Zadar je utvrda HDZ-a! – rečenica je koju poput aksioma ponavljaju i hadezeovci i njihovi konkurenti, ovi drugi kao “skužu” za gubitak svih izbora u posljednjih 19 godina u Zadru, njegovoj županiji i gotovo svim općinama i gradovima te županije.

Podatak da je HDZ samo na zadnjim parlamentarnim izborima u 9. izbornoj jedinici, kojoj je zadarska regija glavna baza, osvojio frapantnih 10 od 14 saborskih mandata, govori o političkom opredjeljenju ovdašnjeg naroda. Zato ni vlast u lokalnoj samoupravi ne može biti bitno drukčija: u gradu Zadru HDZ je neprekidno na vlasti od 1990., ista je stvar sa županijskim vodstvom, a u svim drugim gradovima – a ima ih još pet: Nin, Benkovac, Obrovac, Biograd i Pag – ista je priča.

Skromni doprinos vlasti tu se osjeti tek u časnim iznimkama rijetkih općina. Primjerice na Viru, najneurednijem otoku na Jadranu, na kojem je SDP jedan i pol mandat na vlasti. Ili u Gračacu, u kojem posljednje četiri godine vlada SDSS na račun “autobusnih” birača iz Srbije.

I u malom Tkonu na Pašmanu, gdje haenesovac Danijel Katičin neprijeporno vlada već godinama. U cijeloj HDZ-ovoj neprekinutoj priči ima i bizarnosti poput one u Obrovcu: tamošnji je HDZ 2005. osvojio najviše glasove, ali ne i dovoljno da bi sam oformio vlast.

Onda je politički mešetar Ante Župan, koji je s nezavisnom listom osvojio samo tri vijećnička mandata, dva manje od HDZ-a, povukao cijelu listu u tu stranku, rastjerao lokalno vodstvo iste stranke koja je pridobila glasove, spojio svoje i njihove, koalirao s SDSS-ovom i – eno ga i dandanas na vlasti!

U nizu drugih slučajeva HDZ, apsolutni zadarski politički vladar, samo se poigrava sa, za ovdašnje prilike, malim strankama. Sa svima osim s SDP-om, glavnim političkim konkurentom.

Od prilike do prilike, HDZ za mrvice vlasti uzme u društvo nekog od čelnika, recimo, HSP-a ili HSLS-a ili nekog trećeg. Zato je moguće da jedan Stanko Zrilić i njegov HSLS i uz minimum minimuma osvojenih glasova dobije neko važno mjesto u koaliciji s HDZ-om, samo zato što je HDZ-u baš ta “pinkica” glasova nedostajala za sigurnu vlast.

Najzanimljivije je ipak da glavni HDZ-ov suparnik na državnoj razini, SDP, ni u jednom trenutku nije ugrozio HDZ-ovu suverenost u Zadru. I onda kad je to bilo moguće, 2001. g., zbrda-zdola složena nezavisna lista Stanislava Antića osvojila je devet mandata u zadarskom Vijeću, čak šest više od SDP-a, ali i četiri manje od HDZ-a.

Dakako da je Antić time najviše posramio nazovi ozbiljne i velike stranke, HDZ-ove konkurente. I kad se već činilo da će Antić s SDP-om i HNS-om preuzeti vlast, pojavila se Renata Peroš… Ali, o tome se već sve zna. Od prvih lokalnih izbora Šibensko-kninska županija neosvojiva je utvrda HDZ-a. Naime, u posljednjih 15 godina svi župani (Bubalo, Baica, Baraka, Stančić, Pauk) redom su dolazili iz te stranke, a “zajedničari” su uvijek imali većinu i u Županijskoj skupštini. Isti odnos snaga je i u posljednjem sazivu županijskog parlamenta, gdje je HDZ još “podebljao” vlast koalicijom s HSU-om, HSLS-om i, sve donedavno, i HSP-om.

Da je HDZ dominantan u Šibensko-kninskoj županiji, potvrđuje i činjenica da je proteklo desetljeće i pol gotovo suvereno vladao i u svim gradovima. U najvećem županijskom središtu, Šibeniku, HDZ je posrnuo tek na pretprošlim izborima, kada mu je vlast preotela široka koalicija SDP-HSS-HNS i Nezavisna lista Ivana Medića, koja se raspala u pola mandata zbog unutarnjih razmirica. Na prijevremenim izborima vlast je ponovno ugrabio HDZ, predvođen aktualnom gradonačelnicom Nedom Klarić.

HDZ je nedodirljiv i u Kninu, gdje mu je nakon posljednjih izbora “ruku pružio” SDSS, čiji je član Dragan Jerković “desna ruka” HDZ-ovoj gradonačelnici Josipi Rimac. Od prvih lokalnih izbora, HDZ kormilari i Vodicama. Doduše, uvijek uz pomoć široke lepeze koalicijskih partnera, od HSP-a, HSS-a, HSLS-a do različitih nezavisnih lista.

U gradu Skradinu, pak, HDZ-u za formiranje vlasti nikada nisu ni bili potrebni koalicijski partneri. Na sklizak teren HDZ je naišao jedino u Drnišu. Naime, u tom ih je gradu na prošlim izborima do nogu potukao njihov disident Ante Dželalija.

Što se tiče vladajućih stranaka u pojedinim općinama, tu je slika puno šarenija. Tako je na zapadu županije jaka utvrda HSS-a. “Seljaci” drže općine Murter, Kornati i Pirovac. Svog načelnika imali su i u prvom sazivu općine Tisno. No, nakon toga i tamo je “u sedlo” čvrsto zasjeo HDZ, s Josom Stegićem na čelu. Na jugu je, pak, politički najupečatljiviji lik kontroverznog Stipe Petrine. On je sa svojom nezavisnom listom pomeo HDZ u Općini Primošten, a na idućim izborima juriša i na Županiju.

U općinama Kistanje, Ervenik i Biskupija, koje gravitiraju Kninu, na vlasti je SDSS. “Pravaši” su, pak, nedavno preoteli vlast u staroj HDZ-ovoj utvrdi, općini Promina. Zanimljivo, SDP je u Šibensko-kninskoj županiji u posljednjih 15 godina prolazio loše kao u rijetko kojoj drugoj hrvatskoj županiji. Naime, socijaldemokrati su od čelnih ljudi imali samo svog gradonačelnika Milana Arnautovića u Šibeniku za vrijeme koalicijske vlasti, te načelnika Kistanja Marka Karduma. Na području najjužnije hrvatske županije vlast se od 1993. godine podijelila na dva politička bloka.

Počeci devedesetih godina prošlog stoljeća bili su obilježeni vladavinom HDZ-a. Prvi dubrovačko-neretvanski župan bio je Jure Burić, koji je 1997. godine osvojio i drugi mandat, ali je smijenjen nakon izbijanja afere Dubrovačka banka, zbog raskola u HDZ-u, kad je njegov stranački kolega i u to vrijeme predsjednik Županijske skupštine Andrija Popović inicirao Burićevu smjenu.

Na ponovljenim županijskim izborima 1998. godine na vlast dolazi Ivan Šprlje iz SDP-a, kada se stranke ujedinjuju protiv HDZ-a. SDP-ov župan iz Metkovića pobjeđuje i na redovitim izborima 2001. godine. Na idućim izborima vlast preuzima HDZ uz potporu HSP-a i župan postaje Ivo Miletić. Međutim, HSP-ovac Mišo Veraja iz Metkovića prelazi oporbenom bloku, točnije Stipi Gabriću Jambi, koji je tada nastupao s Nezavisnom listom.

Sve je to izazvalo krizu u Županiji, što je rezultiralo ponovljenim izborima koji su za županicu iznjedrili Miru Buconić, tada kandidatkinju s Jambine NL, a koja je sada, slijedeći Stipu Gabrića, članica HSS-a, ali će se na ovim izborima ponovno naći na njegovoj nezavisnoj listi.

U Gradu Dubrovniku vladali su uglavnom HDZ-ovci Nikola Obuljen i Dubravka Šuica u dva mandata, s tim da je oporba, s Vidom Bogdanovićem iz HSS-a na čelu, uspjela prekinuti taj kontinuitet od 1997. do 2001. godine. U Metkoviću je do 1997. godine gradonačelnik bio Ivo Margeta iz HDZ-a, a od tada taj grad vodi Stipe Gabrić Jambo, koji je promijenio nekoliko stranačkih dresova.

I na ove izbore u Metkoviću izlazi kao HSS-ovac, a s Nezavisnom listom na županijskoj razini, na kojoj će njegova stranka, najvjerojatnije koalirati s HDZ-om. Korčula je bila podijeljena po dva mandata između HDZ-a i SDP-a, Vela Luka tradicionalno je sklonija SDP-u, dok je u najrazvijenijoj otočnoj općini, Blatu, HDZ kontinuirano na vlasti i odatle dolazi sadašnji državni tajnik za more Branko Bačić. HDZ-ove utvrde su i u Konavlima, gdje bez prestanka stoluje Luka Korda, kao i u Župi Dubrovačkoj.

Pomozimo Zulimu
I dok se još nisu stišale priče oko proglasa što ga je segetski župnik don Nikola Galov postavio na mjesnoj crkvi Gospe od Ružarija načelnik općine Vinko Zulim ponovno se našao na nečijem udaru.

Jučer ujutro u Segetu, Vranjici i Trogiru osvanulo je stotinjak plakata na kojima je njegov golem nedovršeni obiteljski hotel smješten u neposrednoj blizini hotela Medena, a na kojemu je pisalo “Pomozite mi da završim fasadu”, te ispod toga je stajao žiroračun općine Seget, a u potpisu Vinko Zulim. Najveći jumbo plakat dimenzija 2 x 3 metra postavljen na segetskoj zaobilaznici koja vodi prema Šibeniku zbunjivao je vozače koji su se zaustavljali da vide o čemu se zapravo radi.

Neki domaći komentirali su kako je riječ o neslanoj šali mještana kojoj su se smijali, dok oni koji nisu čuli za načelnika (a takvh je uistinu bilo malo) čak su povjerovali kako je neki Vinko Zulim zapao tešku financijsku situaciju i da mu treba pomoć.

No, situacija u samom mjestu bila je drugačija. Nakon prve jutarnje mise malo tko je komentirao župnikovu propovjed. Segećani su se na rivi razbježali u grupicama šaptajući o plakatima. One hrabrije čuli smo kako nabrajaju:

“Bidan naš načelnik, baš nam ga je žao. Pa di baš njega prvoga u Segetu zahvatila recesija. Valjalo bi mu pomoći, ljudi moji. Eto, zapisa nam je i žiroračun općine”, doviknuo je jedan poznati segetski ribar, koji ipak nije želio da mu navedemo ime.Jer, kaže, u Zulima je teška čud.

Dvojica mještana koje smo zatekli ispred zgrade općine na čijem pročelju ispred Zulimova ureda je također bio postavljen manji plakat, skoro da su se i posvađala. Jedan je stao u Zulimovu obranu tvrdeći kako su plakati povezani s prljavom predizbornom kampanjom, te se obrušio na one kojima je takvo što palo na pamet.

Drugi je, pak, braneći režisere najnovije segetske čakule o načelniku Zulimu oštro ga prozvao kazavši da onakvo golemo zdanje nije mogao sagraditi svojom plaćom već da je iskoristio poziciju načelnika, te da je čak uzurpirao 1700 metara četvornih površine oko svojega hotela. Dotakao se i lučice koju namjerava graditi ispred njega.

Eno, uplati mu ti koju kunu na račun općine, glasaj za njega, pa će itekako brzo inkartati kuću – poručio je svome rivalu. Nismo sigurni radi li se o još jednoj ciničnoj šali, no dojavljeno nam je kako su općinski pročelnici Ivo Sorić i Božidar Pavković jučer do podne imali pune ruke posla uklanjajući plakate.

Kerum bez župana
Iako je prije nekoliko mjeseci najavljivao “veliki pohod na Dalmaciju” te osvajanje vlasti u Županiji i nekoliko gradova i općina, poduzetniku Željku Kerumu posljednjih dana naglo su splasnule ambicije. Odustao je od izlaska na izbore u Trogiru, Kaštelima, Solinu, Omišu i na Braču, neće imati ni svoga kandidata za župana, već jedino listu za Županijsku skupštinu.

U njegovom trgovačkom centru Joker već danima se prikupljaju potpisi podrške za Keruma i “Kerumovu listu”; za grad Split ona je poznata, no još uvijek se ne zna ni jedno ime koje će se natjecati na županijskoj razini. U poduzetnikovom izbornom stožeru potvrdili su nam da se potpisi skupljaju, a da će lista biti sastavljena – naknadno.

Odustajanjem od bitke za mjesto župana, koje je bio namijenio svome zetu Petroslavu Sapunaru, Kerum je po svemu sudeći neizravno pomogao HDZ-u, budući da njegov kandidat Ante Sanader uvjerljivo vodi u svim anketama. Bez još jednog suparnika, trenutni splitski župan vrlo lako bi mogao pobijediti već u prvom izbornom krugu.

Izvor: SlobodnaDalmacija.hr

Klinite na linkove n kraju retka za više tekstova na slijedeće teme: Zadar, Šibenik, Split i Dubrovnik

« Prethodna stranica