HDZ svojoj političarki angažirao stilistu

RIJEKA – U izbornom stožeru Vesne Buterin, HDZ-ove kandidatkinje za gradonačelnicu Rijeke, naći će se i stilist.

Kako doznajemo, stranka je za mladu ekonomisticu i saborsku zastupnicu angažirala jednu zagrebačku agenciju koja će se pozabavit imidžem, ali i drugim važnim “alatima” u osvajanju simpatija glasača, kao što je priprema za medijske nastupe. – Točno je da ću u dogovoru sa savjetima stručnjaka poraditi i na svom izgledu, to nije ništa neuobičajeno; iskreno, bilo mi je drago kad mi je to predloženo. Moj stil odijevanja prilagođen je užurbanom ritmu koji živim na relaciji Zagreb – Rijeka. Uglavnom su u pitanju odijela i kostimi jednostavnog kroja – kaže nam Buterin, koja ne bi pristala na radikalnu promjenu izgleda. – Mislim da su najvažnije političke poruke koje upućujem biračima, a one moraju korespondirati s mojim izgledom i načinom ponašanja. Po prirodi sam staložena, nekonfliktna osoba, no te ne znači da neću znati odgovoriti na grube napadepolitičkih protivnika ako ih bude – dodaje.

Buterin, 34-godišnja magistrica ekonomije koja je svoje radno mjesto na Ekonomskom fakultetu “zamrznula” s ulaskom u saborske klupe, jedina je žena u utrci za čelnu funkciju kvarnerske metropole, što je smišljeni HDZ-ov odabir u napadu na do sada neosvojenu utvrdu SDP-a. Po stažu najdugovječniji riječki gradonačelnik Vojko Obersnel neće imati modno-stilističke pripreme za kampanju, ali se već godinama o njegovu političkom imidžu sustavno brine Zinka Bardić iz agencije Madison.

- Da imam novog kandidata, vjerojatno bih i ja sugerirala da se posavjetujemo s modnim stručnjakom – kaže Bardić, a Obersnel pak dodaje da neće u kupnju nove garderobe.

PGS-ov kandidat, bivši saborski zastupnik Nikola Ivaniš, već 15 godina nosi prepoznatljiv modni detalj, naušnicu morčića i kaže ne misli mijenjati imidž. – Moja supruga moj je modni stilist već 32 godine, ona mi odabire košulje i kravate koje doduše rijetko nosim – kazao je Ivaniš.

Rijeka je imala samo jednu ženu gradonačelnicu

Rijeka je u novijoj povijesti imala samo jednu ženu na čelnoj funkciji grada – Nedu Andrić, za čijeg je mandata sagrađena bakarska Koksara zbog čega je u javnosti pobrala mnogo negativnih poena, ali s druge strane, upravo je ona početkom 70-ih sagradila prve kilometre autoceste do Zagreba, najvažnijeg infrastrukturnog projekt za ovu regiju.

Članak autorice Nevenke Horvat prenosimo s Jutarnji.hr.

Žene u lokalnim izborima

Koliki će biti postotak žena na kandidacijskim listama za lokalne izbore u svibnju ove godine? Koliko će žena biti kandidirano za županice, gradonačelnice i načelnice i od kojih stranaka, a koliko će ih se za ista mjesta kandidirati kao nezavisne kandidatkinje? Podaci koji na kapaljku cure iz raznih izbornih “stožera” i medija nisu dovoljni da bi se već sada moglo odgovoriti na ova pitanja. Međutim, institucionalni mehanizmi (službeni naziv za operativna tijela vlasti) za promicanje tzv. rodne ravnopravnosti (Vladin ured za ravnopravnost spolova, saborski Odbor za ravnopravnost spolova, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova) i nevladine organizacije (b.a.b.e., CESI) pokrenule su kampanju s ciljem poticanja uključivanja žena u lokalne izbore i kao kandidatkinja za neposredan izbor i na izbornim listama. Napravljen je promidžbeni TV spot, održani su tematska sjednica i okrugli stol, održavaju se radionice i pokrenuta vrlo informativna rubrika “IZBORI U TIJEKU” na portalu libela.org.

Hvalevrijedni koraci, učinjeni možda malo prekasno, ali prije svega usmjereni na otvaranje teme političke participacije žena u uvjetima novog izbornog zakonodavstva i Zakona o ravnopravnosti spolova. Bilo bi svakako zanimljivo mjeriti utjecaj takve kampanje na proces kandidiranja žena i rezultate izbora, a sve dok takvih istraživanja ne bude moramo se zadovoljiti nagađanjima o pravim razlozima političkog (ne)angažiranja žena. Kriza trese temelje hrvatskog društva, a to u kontekstu lokalnih izbora znači da će biračima i biračicama krajnje neuvjerljivo zvučati kandidati i kandidatkinje koji će se razmetati nekim velikim i skupim infrastrukturnim zahvatima u lokalnoj zajednici. Zato bi se možda moglo dogoditi da svjedočimo većem broju žena na izbornim listama. Poznato je, naime, da se za provođenje politički nezavidnih i nepopularnih mjera u nas češće biraju žene, nego muškarci. Drugim riječima, gdje ima manje novca, gdje su društveni odnosi napeti ili treba raditi sa socijalno osjetljivim skupinama, tamo ćete češće naići na žene. I obrnuto: gdje su na raspolaganju veliki budžeti ili dobre veze sa središnjom vlasti, tamo se za političke funkcije češće natječu muškarci.

Ostaje nam pratiti političke kampanje kandidatkinja. Koliko će se moći osloniti na stranačku infrastrukturu, a koliko na vlastite resurse, primjerice, online komunikaciju s biračicama i biračima. Od kandidatkinja istaknutih na portalu libela.org, pronašli smo da jedna ima Facebook grupu podrške, a druga ima blog. Hoće li one iskoristiti ove web platforme za približavanje svojem biračkom tijelu uskoro će se vidjeti, ali da bi im osobna i neposredna komunikacija s građankama i građanima mogla povećati izborni rejting, nema nikakve sumnje. O personaliziranoj kampanji i njezinoj važnosti se govorilo ovdje, a na ženama koje se žele natjecati na lokalnim izborima je da primijene ono što će im najviše pomoći da uvjere svoje birače da su upravo one najbolji izbor za vođenje javnih poslova njihove zajednice. Navijamo da takvih bude što više.

Što učiniti da se poveća zastupljenost žena na lokalnim izborima?

Tekst S. Majdandžić preuzet iz Večernjeg lista

“Kakva politka, drž’ se ti kuće i djece”, najčešća je poruka kojom se pozdravljaju namjere žene koja se kani aktivirati u politici ili, pak, sudjelovati na izborima. Uz takva razmišljanja i veliku dominaciju muškaraca u politici, došlo se do porazne statistike po kojoj u 566 gradova i općina danas tek 29 žena obnaša dužnost gradonačelnica ili načelnica općine.

Postoji velik broj općina u čijim vijećima žena uopće nema što govori o velikoj podzastupljenosti ovog spola u tijelima odlučivanja lokalne vlasti. Podaci su to koje je na okruglom stolu “Što učiniti da se poveća politička zastupljenost žena na lokalnoj razini?” iznjela mr. Helena Štimac Radin, predstojnica Vladina Ureda za ravnopravnost spolova.

Zbog tako malog udjela žena u politici Hrvatska je na samom začelju Europe, a stanje se može promijeniti tek pozicioniranjem kandidatkinja na više pozicije izbornih lista. Interes je stranaka da se pobijedi, a ne hoće li na njima biti žene ili muškarci – komentirala je Gordana Lukač Koritnik, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.

Naša najveća oporbena stranka Socijaldemokratska partija već tradicionalnao ima najveći broj kandidatkinja na svojim listama čiji je postotak od 40 posto čak definirala i svojim statutom.

No za taj udio na listama lokalne razine strahuje SDP-ova saborska zastupnica Gordana Sobol poručujući da je on teško ostvariv na lokalnoj razini. Bit će zadovoljna, smatra, ako se ostvari i udio od 20 posto jer smo, navodi, “još uvijek robovi mišljenja da je to muški posao”.