Apstinenti postaju najvažniji birači

Na košu za smeće pokraj zagrebačke Filozofije stoji maleni plakat koji jasno pokazuje što osloboditelji fakulteta misle o političkim strankama – dvadesetak dana prije lokalnih izbora. “HDZ i SDP, borite se u svome ringu.” Na glasove tih nekoliko stotina mladih očito ne može računati nijedan pol hrvatskog dvosranačja, a teško im se može približiti i neka druga etablirana politička organizacija. Iako zahtjevom za besplatnim školovanjem, nabrajujući usput od čega bi trebalo odustati da bi se njihov zahtjev ispunio, postavljaju esencijalno političko pitanje, studenti istovremeno snažno naglašavaju potpuni odmak od politike i njenog establišmenta.

Protiv stranačke logike
- Političari su postali omražena kategorija, doživljava ih se kao talog društva. Studenti, samo zato što se političari godinama ne bave socijalnim problemima, žive u pogrešnom uvjerenju da postavljaju socijalna, a ne politička pitanja – smatra Žarko Puhovski, profesor s Filozofskog fakulteta. Od nekoliko stotina studenata Filozofskog, i još nekoliko stotina s drugih fakulteta u Hrvatskoj, ipak se očekuje da glasuju na skorim izborima, no kako ih izvući na birališta i tko ih uopće može uvjeriti da je vrijedan njihova glasa.

Začudo, na njihove glasove računa čovjek koji im ne može biti dalji, makar ako je suditi po obrazovanju i svjetonazoru. Po svim relevantnim anketama, Željko Kerum najveću podršku dobiva od mladih između 18 i 30 godina. Njihovi glasovi toliko pretežu da samo s njima Kerum može osvojiti vlast u Splitu, bez njih je gotovo beznačajan kandidat. Čini se da će ih i dobiti uspije li ih 17. svibnja motivirati da se pojave na biralištima, što i nije tako jednostavan zadatak.

- Nisam sigurna da ih je moguće dovesti na birališta. Apstinenti se, a mladi su najveći izborni apstinenti, na biralištima pojavljuju u prijelomnim trenucima. No, lokalni izbori ne nose taj potencijal velikih pitanja i promjena – rekla je Vlasta Ilišin, profesorica na Fakultetu političkih znanosti, posvećena odnosu mladih prema politici. Svjesna je, kaže, da mladi najbolje reagiraju na nova lica te da u Željku Kerumu vide privlačan instant proizvod medijske kulture.

- Ni puno stariji od njih ne razmišljaju niti koliki je rok trajanja nezavisnih kandidata, niti o njihovim programima. Za njih je Kerum samo nov i uspješan u svom poslu, pa misle da bi mogao biti uspješan i kao gradonačelnik – ustvrdila je profesorica Ilišin. Njena skepsa prema velikom odazivu mladih na izbore razumljiva je čim se pogledaju statistike prijašnjih izbora. Mladi su na njima, uza sav trud raznih stranačkih podmladaka, ipak zanemariva kategorija birača. Sami sebe isključuju iz demokratskog odlučivanja te tako, paradoksalno, postaju apstinenti i prije no što konzumiraju svoje biračko pravo i obvezu. Ta se populacija naime lako oduševljava kandidatima, ali na dan izbora još lakše pronađe neki drugi važniji posao i odlučivanje o svojoj sudbini prepuštaju onima protiv kojih su se do jučer bunili i zaklinjali se da će ih svojim glasovima maknuti.

Zahvaljujući odustajanju od izbora i prije nego što pokušaju nešto ostvariti, mladi zapravo pomažu održavanju sustava koji ih očito ne zadovoljava. Snažno dvostranačje, s političarima koji kao da su po istoj matrici izvučeni sa šapirografa, ne privlači ih dovoljno snažno da bi potrošili desetak minuta nedjeljnog jutra ili si uskratili drijemanje poslije obiteljskog ručka. Ipak, na ovim izborima, postoji nešto što bi ih moglo izvući vani. Najveći dio anketa, kako stranačkih tako i nezavisnih, pokazuje da bi se na ovim lokalnim izborima odaziv mogao popeti čak i do 70 posto, što je rijedak rezultat čak i na izborima koji odlučuju i o puno važnijim stvarima nego što je ulična rasvjeta, skupljanje smeća ili krpanje rupa na ulicama.

- Vjerujem da će na ovim izborima biti nešto manje apstinenata jer će im se činiti da se događa nešto protiv stranačke logike. Dat će se prevariti personalizacijom izbora – ustvrdio je Žarko Puhovski. Pokušavajući privući mlade na izbore, dvojica kandidata posegnut će i za kontroverznim sredstvima. Željko Kerum i Andro Vlahušić će tako organizirati prijevoz splitskih, odnosno dubrovačkih, studenata iz Zagreba u rodne gradove. Besplatno će im tako osigurati vikend kod kuće nadajući se da će zauzvrat dobiti njihove glasove.

Takav potez sebi mogu priuštiti samo kandidati sa snažnom financijskom bazom, što bi u slučaju da ovaj manevar uspije značilo da ih je na izbore doveo novac. No, teško je vjerovati da bi ti isti studenti ponovno izašli na izbore ne ponudi li im se nakon dvije ili četiri godine još primamljiviji mamac. Tako će političari, da bi održali potreban broj birača, morati nuditi sve bogatije i bogatije nagrade pa nam se lako može dogoditi situacija da se glasovi jednostavno kupuju.

Iako je što veći odaziv na izbore nešto za čim žude sva demokratska društva – neka idu toliko daleko da čak i kažnjavaju svoje građane koji ne koriste svoje biračko pravo i obvezu – u Hrvatskoj bi nagli skok mogao imati izrazito negativan učinak. Osjećaj da umjesto bezličnih stranaka biraju stvarne ljude, koji za svoja obećanja jamče imenom, prezimenom i ugledom, mogao bi dovesti do bolnog razočaranja.

- Nakon lokalnih izbora lako bi na svakim sljedećim moglo doći do velikog pada broja birača koji se odazivaju na izbore. To će se gotovo sigurno dogoditi u onim mjestima u kojima situacija ne bude potpuno čista pa politički sukobi dovedu do novih izbora nakon šest mjeseci ili godinu dana – predviđa Puhovski. Dogodi li se takav dramatičan pad, potkraj ove godine očekuju nas i predsjednički izbori, a nastavi li se ekonomska kriza možda se i parlamentarni izbori održe prije predviđenog roka, vlast koju odabere manjina birača izgubila bi, tvrdi Puhovski, socijalnu legitimnost. Iako bi rezultati izbora, izađu li na njih i samo kandidati, i dalje bili valjani, teško bi se bilo koji, na takav način izabrani političar, mogao busati da ga je na vlast doveo narod.

Twitterom do vlasti
Uspiju li pak održati respektabilnu izlaznost na izbore, moći će se hvaliti da ih je na vlast doveo Twitter. Popularna socijalna mreža, ili bilo koja slična, postala je nezaobilazni alat za političku propagandu. Internet i sve platforme koje je za sobom donio iznimno su korisne za privlačenje neodlučnih birača među kojima je opet najviše mladih. Generacija koja dobar dio svog života provodi u virtualnom svijetu, koji je ipak sve stvarniji, izuzetno je osjetljiva za poruke virtualne politike. Nijedan kandidat, koji pokazuje iole ozbiljniju ambiciju za osvajanje vlasti, ne može izbjeći prisutnost na internetu.

Čak i oni koji ponajprije računaju na glasove tehnici nesklonih tradicionalista ne prepuštaju ništa slučaju i slikaju se za profile na Facebooku. No, generacija kojoj su socijalne mreže drugi dom i kojima su ovo prvi izbori vrlo brzo razluči kome je na tim mrežama mjesto, a tko ih doživljava samo kao još jedno plakatno mjesto, a na mreži se takve stvarne političke greške ne opraštaju.

Izvor: Vecernji.hr

Kliknite na linkove na kraju retka za više tekstova na slijedeće teme: lokalni izbori i predizborna kampanja.

Povezani članci:

1. Sanader i Kerum postaju partneri?
2. Kerumu glas daju i birači SDP-a i HDZ-a
3. Birači praštaju afere
4. ‘Kerum ne bi uspio bez naših birača, a da su sada parlamentari izbori, slavili bismo’
5. Pobjednici i gubitnici lokalnih izbora